Širom svijeta zdravlje je bolje — no ne za svakoga
PREMA podacima The World Health Reporta 1998, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), širom svijeta postoji trend k zdravijem, duljem životu. Izvještaj navodi neke primjere.
Više ljudi nego ikad dosad može si priuštiti barem najosnovniju zdravstvenu njegu, zalihe čiste vode i sanitarne čvorove. Usto, većina djece u svijetu cijepljena je protiv šest glavnih dječjih bolesti.a To je doprinijelo smanjivanju broja smrtnih slučajeva među djecom. Godine 1955. umrlo je 21 milijun djece mlađe od pet godina, dok je ta brojka 1997. pala na oko 10 milijuna. U međuvremenu je u nekoliko industrijaliziranih zemalja posljednjih desetljeća došlo do drastičnog smanjenja broja smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim bolestima.
Međutim, u izvještaju se dodaje da se teško može reći da napredak u zdravstvenom pogledu obuhvaća sve ljude. HIV/AIDS i dalje predstavlja smrtonosnu prijetnju. Procjenjuje se da je AIDS, za koga se nije znalo do 1981, uzeo 11,7 milijuna ljudi otkad je ta epidemija započela. A na vidiku nema nade za izlječenje. Godine 1996. HIV-om se zarazilo 400 000 djece mlađe od 15 godina. Godine 1997. tom broju djece pridodano je daljnjih gotovo 600 000 zaraženih iste dobi.
Siromaštvo još uvijek predstavlja opasnost za zdravlje
Stotine milijuna ljudi koji žive u okovima siromaštva naročito su ti koji gotovo uopće ne doživljavaju napredak u zdravstvenom pogledu. Oni uglavnom žive u siromašnim zemljama gdje je teret bolesti težak, perspektiva bijedna, a život kratak. Dr. Hiroshi Nakajima, bivši generalni direktor WHO-a, kaže: “Što se zdravlja tiče, provalija između bogatih i siromašnih u najmanju je ruku velika kao i prije pola stoljeća.” Nažalost, te se provalije proširuju, kaže jedan WHO-ov stručnjak, zato što “zemlje u razvoju pogađaju dvije nesreće. Ne samo da se suočavaju s pojavom kroničnih bolesti današnjice nego i s još uvijek prisutnim tropskim bolestima.”
Unatoč tome, može doći do napretka. Ustvari, već se mogu spriječiti milijuni preranih smrtnih slučajeva. Naprimjer, “najmanje dva milijuna djece godišnje umre od bolesti za koje postoje cjepiva”, kaže dr. Nakajima. Obrazlažući da se razlika u zdravstvenom stanju bogatih i siromašnih mora smanjiti, on dodaje: “Vrijeme je da shvatimo da je zdravlje globalni problem.” Svijet hitno treba “međunarodnu suradnju u pogledu zdravlja, koja se temelji na društvenoj pravdi, jednakosti i solidarnosti”.
Iako do pojave ove suradnje može proći još dosta vremena, svaka nacija može već sada učiniti puno da poboljša zdravstveno stanje svog stanovništva, navodi The World Health Report 1998. Kako? Obrazujući ljude da razviju “vještine potrebne za preživljavanje i da žive zdravim načinom života” kojim se sprečavaju bolesti ili im se smanjuje broj. U Ustavu WHO-a o tome se govori ovako: “Informirani stavovi i aktivna suradnja javnosti najvažniji su za poboljšavanje zdravstvenog stanja.”
[Bilješka]
a Tih šest dječjih bolesti su ospice, dječja paraliza, tuberkuloza, difterija, pertusis (hripavac) i neonatalni tetanus.