Godina 2000. — hoće li slom kompjuterskih sistema utjecati na vas?

KAD se kompjuter prvi put pojavio na svjetskoj sceni, ljudi su rekli da je to najveći izum otkad je čovjek počeo koristiti električnu energiju. Danas, nekoliko desetljeća poslije, mnogi se ljudi pitaju kako su se prije uopće snalazili bez kompjutera. Časopis koji upravo čitate pripremljen je pomoću kompjuterâ. Kompjuteri mogu čuvati informacije pohranjene u svojoj memoriji te ih mogu u trenu ponovno učiniti dostupnima. O, divnih li kompjutera! Kako li su čudesni! Što bi svijet bez njih?

U moderniziranim dijelovima svijeta kompjuteri na neki način zadiru u skoro svaki aspekt ljudskog života. Ako živite od mirovine, ako od države primate invalidninu, povrat poreza ili novac od osiguranja, dobivanje tih sredstava kao i mnogih drugih isplata ovisi o kompjuterima. Ako ste zaposleni, vrlo je velika mogućnost da je vaša platna lista kompjuterski obrađena. Kompjuteri vode evidenciju o novcu koji se polaže u banku i o kamatama koje banka isplaćuje. Kontroliraju nebrojene uređaje u modernim kućanstvima, kao što su uređaji koji proizvode struju ili koji pročišćavaju vodu. Oni su prava blagodat za liječnike, klinike i bolnice kad je riječ o dijagnosticiranju bolesti — i spašavanju životâ. Kompjuteri se koriste za praćenje vremenskih prilika te za sprečavanje sudara avionâ u zraku.

Koliko su kompjuteri pametni?

Kompjuteri nisu pametniji od ljudi koji ih programiraju. Kompjuter rješava probleme samo prema dobivenim uputama. On uopće nema sposobnost razmišljanja. Kad načini grešku, samo odražava nesavršenost ljudi koji su ga programirali ili mu dali upute za izvršavanje operacija. Kad funkcionira ispravno, zasluga za to pripisuje se čovjeku. Kompjuter će možda brže od čovjeka obavljati neke zadatke, ali on ne može riješiti probleme ukoliko čovjek nije smislio metodu pomoću koje kompjuter dolazi do rješenja.

Čovjekovo predviđanje zaista je bilo kratkoročno, naprimjer, kad je 50-ih i 60-ih godina prvi put programirao neke kompjutere. Budući da je kompjuterska memorija tada bila skupa, programeri su tražili načine da uštede memoriju. U kompjuterskoj memoriji svako slovo ili brojka zauzima prostor. Stoga su, u namjeri da uštede na prostoru prilikom pohranjivanja datuma, prvi programeri izmislili skraćeni kod po kojem se izostavljaju prve dvije znamenke neke godine. Naprimjer, kratica za 1965. godinu bila je “65”, za 1985. “85”, za 1999. “99” i tako dalje. Bilo je jednostavno oznaci “85” dodati broj “19” kako bi se prilikom ispisivanja datuma dobila godina 1985. Prethodnih nekoliko desetljeća napisano je milijune programa u kojima se koristi ova kratica. Malo je tko od programera mislio da će upotreba ove naizgled bezopasne kratice imati ozbiljne posljedice, budući da nisu ni pomislili da će se njihovi programi još uvijek koristiti na prijelazu u novo stoljeće. Ipak, brojni programi koji sadrže ovu kraticu još uvijek se koriste te će godinu 2000. memorirati kao godinu “00”.

Neki će kompjuteri kraticu “00” interpretirati kao godinu 1900! Zamislite sada zbrku u kompjuterskom programu kada kompjuter, izračunavajući petogodišnji zajam koji počinje teći 1999, izračuna da zadnja rata treba biti otplaćena 1904! U drugim će slučajevima izračunavanje datuma prouzročiti zaustavljanje kompjuterskog programa zbog programske greške, a u još težim slučajevima doći će do potpunog pada programa.

“Iako nas je mikročip doveo do industrijske revolucije koja se može mjeriti s pronalaskom električne energije”, pisalo je u listu Toronto Star, “istovremeno nas je više izložio opasnosti nego što su to njegovi izumitelji ikada mogli zamisliti.” Star je također izvijestio: “Širom svijeta postoje kompjuterski sistemi i mikročipovi koji ne mogu razlikovati godinu 1900. od godine 2000. Ukoliko se ti sistemi ne prepoznaju i ne promijene, mogao bi nastati sveopći kaos.”

Što neki stručnjaci predviđaju

“Svi, pa tako i ja, nagađaju koliko će ozbiljno to biti”, rekao je američki senator Robert Bennett iz države Utah. “A nitko to neće ni saznati do Nove godine 2000. ili pak tjedan-dva poslije.” “Ustvari, postoje određene osnove za tvrdnju (...) da će biti posljedica koje će biti izuzetno teške po ekonomiju i izuzetno teške po ljude”, rekao je jedan od savjetnika predsjednika Sjedinjenih Država.

“Zabrinuti smo zbog mogućeg raspada energetskih sustava, sistema telekomunikacije i bankarskih usluga”, rekao je jedan predstavnik američke Središnje obavještajne agencije (CIA-e). Prema izvještajima iz različitih dijelova svijeta, kod nekih je kompjutera već bilo problema kad su datumi u kompjuteru došli do godine 2000. ili neke godine iza nje.

“Stručnjaci još više problema predviđaju u zdravstvu”, izvijestio je U.S.News & World Report, “budući da su evidencije o naplati troškova liječenja i o osiguranju, koje se vode u bolnicama ili u zavodima za zdravstveno osiguranje, izložene riziku. Opasnost da prestane ispravno funkcionirati postoji i kod neke biomedicinske opreme, između ostalog, kod uređajâ za praćenje zdravstvenog stanja pacijenta. Budući da je elektroprivreda u mnogim područjima kasno počela rješavati taj problem, prijetnju predstavljaju lokalni prekidi dotoka električne energije.” Jedan kanadski list izražava taj isti strah: “Naše bolnice i naša medicinska tehnologija svoj rad baziraju na nezaobilaznom mikročipu, tako da bi greška u sistemu mogla ubiti ljude.” “S obzirom na posao kojim se bavimo”, žalio se jedan bolnički ravnatelj, “to nas stavlja u jedan posve drugačiji položaj. U drugim se djelatnostima možda ne radi o životu ili smrti.”

Pesimističniji kompjuterski stručnjaci predviđaju burzovni krah, propast malih poduzeća te da će ustrašeni ulagači pohrliti u banke po svoj novac. Zamjenik ministra obrane Sjedinjenih Država nazvao je svjetski kompjuterski bug elektronskim ekvivalentom klimatske pojave El Niño te je rekao: “Ja ću biti prvi koji kaže da nećemo proći bez nekakvih neugodnih iznenađenja.”

“Posljedice po rusku privredu bit će katastrofalne ako se kompjuteri ne podese prije 1. siječnja 2000”, rekao je predsjednik Američke trgovačke komore. Novinska agencija Reuters izvještava: “Njemačke kompanije ponašaju se bezbrižno s obzirom na milenijsku kompjutersku katastrofu koja će biti razorna poput eksplozije bombe i čije posljedice prijete kaosom u cijeloj Evropi.” Voditelj jednog istraživačkog projekta rekao je da bi se “iste kritike moglo uputiti Austriji, Švicarskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji”.

Bangkok Post pažnju usmjerava i na problem kompjutera u Tajlandu: “Prema izvještaju Informativne službe Ujedinjenih naroda, tamošnji državni uredi za statistiku suočavaju se s dvostrukim milenijskim izazovom: spriječiti problem 2000. godine (Y2K) u svojim kompjuterskim sistemima i pripremiti se za novi popis stanovništva.” Australija, Engleska, Hong Kong, Irska, Japan, Kina i Novi Zeland suočavaju se s tim istim problemima. Zaista je to svjetski problem koji vapi za rješenjem.

Zapanjujući trošak

Neki su stručnjaci proračunali da bi za rješavanje tih kompjuterskih problema trebala izuzetno velika suma novca. Naprimjer, američki Ured za upravljanje i budžet procjenjuje da će samo za uklanjanje greške na kompjuterima savezne vlade trebati 4,7 milijardi dolara. Jedna skupina stručnjaka kaže da bi realnija procjena troškova temeljitog popravka vladinih kompjutera iznosila 30 milijardi dolara. Na koliko su procijenjeni ukupni svjetski troškovi? “Na enormnih 600 milijardi dolara za popravak softwarea i bilijun dolara za neizbježne sudske sporove koji će uslijediti nakon nekih neuspjelih popravaka”, izvijestio je list New York Post. Jedna druga skupina stručnjaka procjenjuje da bi “troškovi popravaka, sudskih sporova te propasti nekih poduzeća mogli dostići iznos od čak 4 bilijuna dolara”. “Problem 2000. godine”, izvijestio je New York Post, “sve se više nameće kao najskuplji problem u ljudskoj povijesti.” Jedan drugi izvještaj opisao ga je kao “možda najveći, najriskantniji, najskuplji projekt s kojim se čovječanstvo ikad suočilo”.

Mišljenja se razlikuju

Kako će to utjecati na vas? Ovisno o tome gdje živite te o naporu koji će uložiti institucije čijim se uslugama koristite, moglo bi se dogoditi da to uopće ne utječe na vas ili da vas blago iritira, a možda čak i da vam stvori velike probleme, naročito u prvih nekoliko tjedana nakon 1. siječnja 2000. Ako postoje neka pitanja koja vas brinu, kao naprimjer pitanja u vezi sa specijalnom opremom koju koristite u liječenju, kontaktirajte firmu ili ustanovu čije usluge koristite i pitajte kakve posljedice po opremu ili pružanje usluga može imati 2000. godina.

Prethodnih nekoliko godina čulo se mnoštvo diskusija o problemu 2000. godine. Neki kažu da je problem izuzetno ozbiljan; drugi pak smatraju da su sva ta predviđanja preuveličana. Ima i onih koji prosuđuju da će banke propasti, dok bankarski stručnjaci kažu da će 2000. godine većina njihovih problema već biti riješena. “Nitko ne vjeruje da telefonskoj mreži predstoji katastrofalna propast”, rekao je voditelj američke Savezne komisije za komunikacije. Međutim, priznao je da će na prijelazu stoljeća biti problema s telefonima, no rekao je da će ti problemi biti iritirajući, a ne katastrofalni. Mnoge organizacije već danas u institutima za istraživanja vrše ispitivanja simulirajući nastupanje tog datuma. To može spriječiti mnoge probleme. Ipak, svijet će morati pričekati da bi vidio koliko će ozbiljan biti problem 2000. godine.