Vjerska netolerancija u današnjem svijetu

UŽIVATE li vjersku slobodu u svojoj zemlji? Većina zemalja u svijetu kaže da podržava ovo plemenito načelo, koje se već mnogo puta našlo u međunarodnim deklaracijama. Međutim, procjenjuje se da u brojnim zemljama gdje su netolerancija i diskriminacija bolna stvarnost, milijuni ljudi danas ne uživaju vjersku slobodu. S druge strane, mnogi ljudi žive u zemljama u kojima se stapaju različite rase, etničke skupine ili religije i u kojima je sloboda zajamčena zakonom, a toleranciju se smatra naizgled neraskidivim dijelom njihovog kulturnog nasljeđa.

No čak je i u takvim područjima nekim ljudima ugrožena vjerska sloboda. “Diskriminacija temeljena na vjeri ili uvjerenju prisutna je u gotovo svim ekonomskim, društvenim i ideološkim sistemima te u svim dijelovima svijeta”, zapazio je Angelo d’Almeida Ribeiro, bivši posebni izvjestitelj UN-ove Komisije za ljudska prava. U svojoj knjizi Freedom of Religion and Belief—A World Report, koja je objavljena 1997, urednici Kevin Boyle i Juliet Sheen navode sljedeće: “Proganjanje manjinskih religija [te] osuđivanje određenih uvjerenja kao i prevladavajuća diskriminacija (...) svakodnevna su pojava na svršetku dvadesetog stoljeća.”

Međutim, vjerska diskriminacija ne pogađa samo manjinske religije. Profesor Abdelfattah Amor, posebni izvjestitelj UN-ove Komisije za ljudska prava za slučajeve vjerske netolerancije, smatra da “nijedna religija nije zaštićena”. Stoga je sasvim vjerojatno da se neke religije tamo gdje vi živite svakodnevno suočavaju s netolerancijom i predrasudama.

Različiti oblici diskriminacije

Vjerska diskriminacija može se manifestirati na mnogo načina. Neke zemlje jednostavno priznaju samo jednu religiju, pa tako ta religija postane ustvari državna religija. Druge pak zemlje donose zakone kojima ograničavaju aktivnost određenih religija. U nekim zemljama stupili su na snagu zakoni koji se proizvoljno tumače. Razmislite samo do koje bi se mjere mogao zloupotrijebiti zakon koji je predložen u Izraelu o kažnjavanju uvoza, tiskanja, distribuiranja ili posjedovanja brošura ili materijala “koji potiču na vjersko obraćenje”. Stoga ne iznenađuje ono što izvještavaju novine International Herald Tribune: “Jehovini svjedoci suočavaju se s konstantnim problemima i napadima u Izraelu.” U Dvoranu Kraljevstva Jehovinih svjedoka u Lodu triput je bilo provaljeno, a pripadnici nekih fanatičkih ultraortodoksnih grupa dvaput su demolirali prostor. Policija se nije htjela miješati.

U knjizi Freedom of Religion and Belief navode se neki drugi primjeri ispoljavanja netolerancije: “Hereza i heretici nisu samo pojmovi koji pripadaju prošlosti. (...) Izopćavanje, proganjanje te diskriminiranje onih koji su krenuli drugačijim putem i dalje su jedan od glavnih uzroka netolerancije. Ahmedisti u Pakistanu i [bahaisti] u Egiptu, Iranu i Maleziji kao i Jehovini svjedoci u nekoliko zemalja Istočne Evrope te u Grčkoj i Singapuru neki su od primjera koji svjedoče o tome.” Očito da je vjerska sloboda ugrožena u mnogim dijelovima svijeta.

S obzirom na te činjenice, Federico Mayor, generalni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, izjavio je da se svijetu koji nas očekuje u skoroj budućnosti “nemamo razloga iskreno radovati. (...) Vjetrovi slobode ponovno su zapalili iskru mržnje.” Direktor Centra za ljudska prava Sveučilišta u Essexu (Velika Britanija) potvrdio je ova strahovanja sljedećim riječima: “Sve činjenice upućuju na zaključak da je vjerska netolerancija (...) sve učestalija, a ne sve rjeđa pojava u suvremenom svijetu.” Ta sve učestalija netolerancija prijetnja je vjerskoj slobodi, možda i vašoj vjerskoj slobodi. No zašto je vjerska sloboda toliko važna?

Što se sve dovodi u pitanje?

“Vjerska sloboda jedan je od temeljnih uvjeta da bi se bilo koje društvo moglo smatrati slobodnim. (...) Bez slobode vjeroispovijesti i prava širenja vlastite vjere ne može postojati ni pravo savjesti, a ni istinska demokracija”, zapazio je sociolog Bryan Wilson u svojoj knjizi Human Values in a Changing World. I kao što je jedan sud u Francuskoj nedavno priznao, “sloboda uvjerenja jedan je od temeljnih elemenata javnih sloboda”. Stoga, bez obzira na to jeste li religiozni ili niste, trebali biste biti zainteresirani za zaštićivanje vjerske slobode.

Stav neke zemlje prema vjerskoj slobodi izrazito utječe i na njenu reputaciju i međunarodni kredibilitet. U jednom izvještaju koji je 1997. iznesen na sastanku Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju, koju tvore 54 zemlje članice, stajalo je sljedeće: “Vjerska sloboda jedna je od najvećih vrijednosti u konstelaciji ljudskih prava i zadire u samu srž ljudskog dostojanstva. Nijedan sistem koji krši ta prava ili dozvoljava njihovo sustavno kršenje ne može opravdano tvrditi da pripada zajednici pravednih i demokratskih država koje poštuju temeljna ljudska prava.”

Sloboda vjeroispovijesti je kao dio temelja neke građevine. Druge slobode — građanske, političke, kulturne i ekonomske — na njoj su sagrađene. Ako su temelji potkopani, cijelo je zdanje nesigurno. Profesor Francesco Margiotta-Broglio jezgrovito se izrazio sljedećim riječima: “Kad god se pogazi [vjerska] sloboda, pogazit će se potom i druge slobode.” Ako je potrebno zaštititi druge slobode, onda se prvo mora zaštititi vjersku slobodu.

Da bismo razabrali kako se nešto najbolje može zaštititi, neophodno je da to prvo razumijemo. Kako se začela ideja o vjerskoj slobodi? Kako je bila uspostavljena i po koju cijenu?