Pogled u svijet
Kriza s vodom
“Ako se ništa ne poduzme, dvije trećine čovječanstva patit će od žeđi prije 2025. godine”, objavljuje francuski časopis L’Express. U listu Le Figaro ističe se: “Trenutno četvrtini svjetskog stanovništva nije izravno dostupna voda za piće.” Da bi se obratilo pažnju na krizu s vodom, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu održala je u ožujku 1998. međunarodnu konferenciju u Parizu. Više od 200 delegata iz 84 zemlje, uključujući i predsjednika Francuske, raspravljalo je o tome na koje se načine može zaštititi svjetske zalihe vode. Jedan od problema koji je bio istaknut jest to što se voda često rasipa zbog nefunkcionalnih sistema navodnjavanja u poljoprivredi te zbog propuštanja vodovodnih cijevi. Francuski predsjednik Jacques Chirac naglasio je da je voda dio zajedničkog nasljeđa čovječanstva te se zbog toga njena potrošnja mora regulirati na svjetskom nivou.
Upozorenje u vezi s uredskim šalicama za kavu
“Sićušni izazivači nereda — uključujući i zastrašujuća stvorenjca kao što je E. coli — naglo se množe jer ljudi u većini ureda ne peru pažljivo svoje šalice niti dezinficiraju sudopere i mjesta na kojima pripremaju hranu”, izvještava The Toronto Star. Istraživači Charles Gerba i Ralph Meer pregledali su šalice za kavu i razne aparate za pripremu kave u 12 ureda. U otprilike 40 posto šalica i 20 posto spužvica koje su nađene u uredskim sudoperima bilo je koliformnih bakterija, a u nekima i veoma opasne E. coli. “To je obično pokazatelj nehigijenskih uvjeta”, kaže Gerba. U zaključku izvještaja kaže se: “Ukoliko nema stroja za pranje suđa, šalice bi se trebale oprati u vrućoj vodi s deterdžentom, a zatim dezinficirati otopinom za bijeljenje ili dezinficijensom. Krpe i spužvice trebale bi se redovito prati.”
Djeca više vole jednostavna zadovoljstva
Kako možete biti dobra majka u očima svoje djece? U jednoj anketi koju je proveo Whirlpool Foundation među 1 000 američke djece u dobi između 6 i 17 godina, pokazalo se da većina djece više voli raditi jednostavne, svakodnevne stvari sa svojim majkama, zapravo “jednostavno biti s njima”. Ono što su djeca najviše voljela raditi zajedno s mamom bilo je “ručati zajedno”. Drugo je mjesto bilo podijeljeno između “ići zajedno negdje jesti” i “ići zajedno u kupovinu”. Tijesno ih je na trećem mjestu slijedilo “zajedno sjediti i pričati”. Ono što su djeca izabrala kao najomiljeniji način na koji zahvaljuju svojoj majci bilo je također jednostavno. Sedamdeset posto djece reklo je da ponajčešće “zagrle i poljube” majku. Njihovi sljedeći omiljeni načini zahvaljivanja bili su reći “volim te” i “hvala”.
Vozači u opasnosti od zagađenosti
“Vozač koji sjedi u automobilu za vrijeme prometne gužve udisat će do tri puta veću količinu tvari koje zagađuju zrak od biciklista ili pješaka, a oko dva puta veću u odnosu na nekog tko se vozi autobusom”, izvještava londonski The Times. Istraživanje koje je proveo Institut za evropsku ekološku strategiju ukazuje da vozači koji se nađu zarobljeni nasred autoputa u koloni automobila koji se polako kreću udišu “ogromnu količinu nagomilanih otrovnih plinova”. Pobornik zaštite okoliša Andrew Davis kaže da bi, suprotno općeprihvaćenom mišljenju, zaštitna maska možda bila potrebnija vozačima automobila nego biciklistima, koji se zadržavaju uz rub pločnika.
Komfor za krave
Strunjače napunjene izrezanim komadima gume dobivene recikliranjem automobilskih guma pojavljuju se u stajama za krave muzare, izvještava kanadski The Globe and Mail. Smatra se da pet centimetara debele strunjače mogu produljiti vrijeme u kojem krave daju mlijeko i povećati proizvodnju mlijeka. Prema izvještaju, “krave muzare provedu veći dio života na betonu”, što kod njih uzrokuje “pojavu boli u papcima i nožnih ozljeda”. Strunjače ne samo da životinjama smanjuju probleme s papcima i nogama nego im ujedno ublažavaju pritisak na koljena kad se spuštaju na pod da bi se odmorile. Jedan proizvođač strunjača kaže da je namjera pružiti kravama isti osjećaj koji bi imale kad bi počivale na travnatom pašnjaku.
Djeca u Španjolskoj i televizija
Prema riječima Carlosa Maríe Brua, člana Španjolskog odbora Fonda Ujedinjenih naroda za pomoć djeci, u Španjolskoj dijete koje gleda televiziju može do svoje desete godine prosječno vidjeti 10 000 ubojstava i 100 000 agresivnih djela, izvještava Europa Press. Pored toga, profesor Luis Miguel Martínez primijetio je da više od tri četvrtine španjolske djece u dobi od 4 do 12 godina gleda televiziju najmanje dva i po sata na dan, a skoro jedna četvrtina djece gleda je dulje od četiri sata dnevno. U prosjeku, kaže se se u izvještaju, “djeca godišnje provedu 937 sati pred televizorom, više sati nego što svake godine provedu u školi, naime 900”. Prema riječima Ricarda Pérez-Aznara iz Odjela za informacijske znanosti na Sveučilištu Alcalá de Henares, nasilje na televiziji jedna je od kombinacija socioloških faktora koji mogu pridonijeti nasilju u društvu.
Raniji početak kineske povijesti
Dugo se mislilo da je najranija zabilježena godina u kineskoj povijesti 841. pr. n. e., prva godina Gong He ere Zapadne Chou dinastije. Međutim, nedavno je otkriven jedan raniji zapis u kojem se, između ostalog, spominje pomrčina Sunca, izvještava China Today. U zapisu se ta pomrčina Sunca povezuje s prvom godinom kralja Yia iz dinastije Chou. Znanstvenici i povjesničari utvrdili su da se ta pomrčina zbila 899. pr. n. e. i na taj su način pomaknuli početak zabilježene kineske povijesti za više od pola stoljeća unatrag. “Nije bilo nikakvih prekida u pisanoj povijesti Kine sve do 20. stoljeća”, kaže se u knjizi Outline of the History of the Chinese People. U njoj se taj zapis naziva “jednim od najvećih doprinosa koje su Kinezi dali povijesti civilizacije cijelog čovječanstva”.
Čudne arome
Proizvođači vina već dugo znaju koliko je aroma važna za razlikovanje jednog vina od drugog. S ciljem da stvore bolja vina, znanstvenici sada kategoriziraju 500 ili više kemijskih supstanci koje mogu pridonijeti jedinstvenom bukeu vina. Znanstvenici su u pomoć pozvali ljude s osjetljivim čulom mirisa, izvještava časopis New Scientist. Skupine ljudi koji su bili zamoljeni da mirišu vina usporedili su pojedinačne arome nekih sastojaka vina s mirisom crvenog luka, meda, šparoga, duhana, čokolade i suhih smokava. Neke još čudnije mirisne asocijacije uključuju i “pljesnive čarape, pokvarena jaja i zapaljenu gumu”. Neke vrste vinskog kvasca stvaraju aromu koja se može protumačiti na različite načine. Istraživačica Jane Robichaud kaže: “To ovisi o tome kako netko doživljava tu aromu, dakle, da li tako da ona upotpunjuje cjelokupnu aromu vina ili tako da mu daje miris konjske deke koja miriše na znoj.”
Opekline od sunca u hladovini
Prema studiji koju je proveo australski Institut za medicinska istraživanja u Queenslandu, sklanjanje u hlad ispod drveta ili suncobrana najvjerojatnije vam neće pružiti potpunu zaštitu od ultraljubičastog zračenja. Prema onom što se izvještava u The Canberra Timesu, osoba koja se nalazi u hladu na otvorenom još uvijek je izložena raspršenom ultraljubičastom zračenju. Dr. Peter Parsons, biokemičar i koautor studije, upozorava: “Ako je krajnja preporučljiva granica izloženosti direktnom podnevnom ljetnom suncu u svim glavnim gradovima u unutrašnjosti Australije 10-12 minuta, onda će ljudi koji stoje ili leže u hladu biti izloženi takvoj razini [ultraljubičastog B zračenja] koja uzrokuje opekline od sunca za manje od jednog sata.” Velika količina ultraljubičastog zračenja prisutna je čak i zimi te u danima kad je nebo oblačno. Općenito uzevši, dr. Parsons napominje da “što više neba vidite, to je veći rizik”.
Seminar o krvi u Bugarskoj
Ove godine u Sofiji (Bugarska) održan je seminar na kojem se posebna pažnja posvetila sprečavanju gubitka krvi za vrijeme kirurškog zahvata i korištenju alternativnih metoda umjesto transfuzije krvi. Seminar je omogućio liječnicima iz cijele Bugarske da izmijene mišljenja s timom stručnjaka iz osam zemalja koji se bave istraživanjem krvi. Profesor Ivan Mladenov iz Sofije rekao je da se za vrijeme prijašnjeg režima ‘malo ili pak ništa nije znalo o zarazi krvi i virusima koji se prenose putem krvi’ te da se ‘pitanja pacijenata smatralo nepristojnim ponašanjem koje je moglo dovesti do uskraćivanja medicinske njege’. Reakcija prisutnih na seminaru govori da je u Bugarskoj porasla svijest o pacijentovom pravu da sam donosi odluke i o pravu informiranog pristanka, koja podržava Evropski sud za ljudska prava.