Pogled u svijet
Šumski požari u Meksiku
Val šumskih požara u kojem je do sredine travnja uništeno oko 140 000 hektara meksičkih šuma označen je kao “ekološka katastrofa”. Prema riječima Julie Carabias Lillo, tajnice meksičke savezne vlade, Meksiko je dotad već poharalo otprilike 6 800 požara u sezoni koja je prozvana najkritičnijom sezonom požara u proteklih 57 godina. Premda su temperature bile više od prosjeka i premda je bilo malo oborina, većinu požara ipak je “prouzročio čovjek — svojim neznanjem, neodgovornošću, pa čak i protuzakonitim ponašanjem”, izvještavaju novine El Universal. Octavio Escobar López, direktor regionalnog Odbora za raspolaganje prirodnim resursima, izjavio je sljedeće: “Trebat će desetak godina da se obnovi sva flora i fauna koju smo izgubili za tek nešto više od tri dana.”
Tjelesna aktivnost i dugovječnost
“Izgleda da je svega šest bržih polusatnih šetnji mjesečno smanjilo opasnost od [prijevremene] smrti za 44 posto”, izvještava The New York Times u vezi s jednom nedavnom studijom o dugovječnosti. Istraživači iz Finske pratili su gotovo 8 000 parova blizanaca u periodu od prosječno 19 godina te su ustanovili da je čak i kod onih koji su se tek povremeno bavili nekom tjelesnom aktivnošću postojala “30 posto manja opasnost od umiranja nego kod njihovih blizanaca koji su se jako malo kretali”. Ova je studija značajna zato što se pri utvrđivanju toga kolika je korist od tjelesne aktivnosti uzelo u obzir i genetske faktore. Steve Farrell, koji se bavi istraživanjem aerobika i nije sudjelovao u toj studiji, izjavio je: “Čak i ako imate lošu gensku predispoziciju, ova studija daje snažne indikacije da vam povećanje tjelesne aktivnosti može pomoći da dulje živite.”
Pernati lupeži?
U Južnoafričkoj Republici policija je otkrila operaciju krijumčarenja dijamanata u kojoj se koristilo ptice. Policija kaže da su radnici iz jednog državnog rudnika dijamanata stavljali golubove pismonoše u svoje kutije za ručak ili pod široku odjeću kako bi ih krišom unijeli u rudnik. Tamo bi nakrcali ptice dijamantima i potom ih pustili da odlete, izvještava Los Angeles Times. Golubi pismonoše mogu s tim dragim kamenjem odletjeli kilometrima daleko. U proteklih nekoliko godina uhvaćene su četiri ptice koje su nosile prokrijumčarene dijamante. U jednom je slučaju kod goluba pismonoše pronađeno šest karata nebrušenih dijamanata koji su mu bili pričvršćeni pod krilima. Dosad je zbog pribjegavanja ovoj metodi krađe uhapšeno 70-ak osoba. Novine su pisale kako uprava poduzeća procjenjuje da nepošteni radnici ukradu skoro svaki treći dijamant koji se izvadi iz drevnog riječnog korita.
Genetski inženjering
U proteklih deset godina znanstvenici su došli do brojnih otkrića u vezi s genima koji navodno određuju složene ljudske karakteristike i poremećaje. Neki znanstvenici predviđaju da će to jednog dana omogućiti čovječanstvu da manipulira genima i iskorijeni nepoželjne karakteristike. Naprimjer, The New York Times izvještava da Lee Silver, biolog sa Sveučilišta Princeton, tvrdi kako će naši potomci biti pametniji i izrazitije atletski građeni te da će živjeti stotinama godina. Međutim, John Horgan, autor knjige The End of Science (Kraj znanosti), kaže: “Znanstvenici se nadaju da će pomoću genetskog inženjeringa moći ‘prekrajati’ ljudske osobnosti. No zasad nijedna od tih tvrdnji, prema kojima se geni povezuju sa složenim karakternim osobinama, nije potvrđena daljnjim istraživanjima.” Stoga Horgan dodaje: “Budu li i znanstvenici i novinari podjednako ukazivali na znanstvene pogreške, kao i na priznata znanstvena postignuća, možda će pružiti jednu manje iskrivljenu, pošteniju sliku o realnim potencijalima znanosti.”
Manje hranjivi poljoprivredni proizvodi?
Da li je zbog iscrpljenosti tla voće i povrće danas izgubilo na hranjivosti? Stručnjaci na polju tloznanstva odgovaraju da to nije slučaj. U biltenu University of California Berkeley Wellness Letter piše: “Biljke same proizvode svoje vitamine.” Prema tome, ako u tlu nema potrebnih minerala, biljke neće rasti onako kako bi trebale. Moglo bi se dogoditi da biljka ne procvjeta ili da naprosto klone i sasuši se. Da bi to spriječili, poljoprivrednici koriste gnojivo kojim nadomještaju tlu minerale. Wellness Letter piše: “Ukoliko voće i povrće koje kupujete izgleda zdravo, možete biti uvjereni da u njemu ima i hranjivih sastojaka koje bi trebalo imati.”
Gradnja kuća bez kuhinja
Procjenjuje se da se danas u Australiji polovica svih obroka jede izvan kuće. Taj trend ima tako snažan odjek da se sada u Sydneyu grade neki stanovi bez kuhinja, izvještava The Courier-Mail. Osim toga, budući da Australci prosječno troše samo 20 minuta za pripremanje jela, mnogi su australski supermarketi morali preispitati svoju ponudu prehrambenih proizvoda. Direktorica jednog velikog lanca supermarketa u Sydneyu tvrdi da Australija ide putem koji su utrle Sjedinjene Države, gdje ljudi većinu obroka jedu izvan kuće.
Kriminal i rasizam
U Grčkoj je nedavno došlo do porasta kriminala, za koji neki okrivljuju priliv izbjeglica i imigranata iz istočne Evrope i balkanskih zemalja, a ponajviše iz Albanije. Richardos Someritis, kolumnist koji piše za novine To Vima, kaže da je zabrinutost zbog porasta kriminala dovela do jedne “ksenofobične i vrlo često rasističke hajke” na strance koji žive u toj zemlji. Međutim, pokazalo se da stranci ne čine ništa više krivičnih djela nego Grci. Naprimjer, ankete pokazuju da su “u 96 posto krivičnih djela počinitelji [Grci]”, izvještavaju novine. “Uzroci kriminaliteta su ekonomske i društvene prirode”, tvrdi Someritis, “a ne ‘rasne’.” On također okrivljuje medije “za sistematsko razvijanje ksenofobije i rasizma” time što na pristran način izvještavaju o kriminalu u Grčkoj.
Gledao ih je “Veliki čip”
Natjecatelji ovogodišnjeg Bostonskog maratona otrčali su sva 42 kilometra i 195 metara trke noseći jednu malu dodatnu “prtljagu” — mikročip. Prema pisanju časopisa InformationWeek, svim je prijavljenim trkačima za odjeću bio pričvršćen elektronski čip kako bi se moglo pratiti njihovo kretanje do cilja. Čipovi su bili tako programirani da “njihove signale mogu očitavati radiofrekvencijski prijemnici koji su bili postavljeni na svakih pet kilometara”. Potom su se prolazna vremena trkača slala u organizacijski centar trke, gdje ih se stavljalo na Internet. Ova nova tehnologija nije samo omogućila ljubiteljima maratona da prate svoje omiljene trkače već je i osujetila svaki pokušaj trkača koji bi se eventualno poslužio prijevarom da ne otrči čitavu trku.
U Kini ponovo otkrivena rijetka vrsta jelena
“Tibetski jelen, koji se preko 50 godina smatrao istrijebljenom vrstom, ponovo je otkriven u prefekturi Shannan, u Tibetskoj autonomnoj oblasti”, izvještava China Today. Populaciju tibetskog jelena, visokog oko 1,2 metra i teškog oko 110 kilograma, već godinama naveliko prorjeđuju lovci koji se žele domoći njihovih dragocjenih rogova. Rat i mijenjanje njihovog okoliša također uzimaju svoj danak. Procjenjuje se da je ostalo manje od 200 primjeraka tog prekrasnog jelena, i oni se nalaze na popisu ugroženih vrsta.
Igre pamćenja
Natjecatelji prvog američkog Nacionalnog prvenstva u pamćenju nedavno su iskušali svoje sposobnosti odigravši pet igara pamćenja. U testovima se, između ostalog, zahtijevalo da upamte 100 lica nekih običnih ljudi, da upamte pjesmu od 50 stihova (uključujući i znakove interpunkcije), da se sjete 125 engleskih imenica (po redu), da upamte niz nasumce poredanih brojeva i da se sjete rasporeda svežnja od 52 karte (izmiješane i preokrenute tako da im se ne vidi slika). Natjecatelj po imenu Wallace Bustello impresionirao je ostale natjecatelje upamtivši niz od 109 nasumce odabranih brojeva. Međutim, konačna pobjednica bila je 26-godišnja Tatiana Cooley. Prema pisanju njujorškog Daily Newsa, ona i njen otac, koji radi kao programer za satelite u jednoj aviokozmičkoj kompaniji, znali su kod kuće odmjeravati snage u testovima pamćenja. “Ja sam obično pobjeđivala”, kaže Tatiana.
Svetkovina na rijeci Gangesu
Milijuni hindusa uronili su u rijeku Ganges u travnju, kad je Kumbh Mela, ili svetkovina pehara, dostigla svoj vrhunac. Kumbh Mela je tromjesečna hinduistička svetkovina kojom se slavi dar besmrtnosti. Svetkovina se održava svake tri godine i to naizmjenično u četiri indijska grada u kojima je, prema legendi, na zemlju pao nektar besmrtnosti, kad su se na nebesima za nj borili bogovi i demoni. U prošlosti se događalo da su mase ljudi koje su hrlile da se okupaju u indijskoj svetoj rijeci prouzročile pogibiju mnogih ljudi.