Jedan drugačiji raj

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ KANADE

STOJEĆI na višim padinama klanca i gledajući dolinu koja se podno prostire, od zadivljujućeg vam krajolika zastaje dah — od pogleda na valovite brežuljke i strme klance. Pred vama se pruža naizgled beskrajno more trave. Naleti vjetra, puni jakog mirisa kadulje, pronose miris prerije.

Zamislite, prije samo dvije stotine godina mogli ste danima putovati i stalno gledati pred sobom ogromna krda bizona, koja su prekrivala velike travnjake Kanade, te osjetiti kako tlo pod vašim nogama podrhtava od topota milijuna kopita. Čak se ni poznate seobe životinja u Africi ne mogu usporediti sa seobama bizona koji su krstarili ovim velikim morem trave.

Jedni od posljednjih znakova koji još danas svjedoče o njihovom ranijem prisustvu na ovim prostorima veliki su kamenovi o koje su se trljali bizoni. Možete osjetiti pod rukom zaglađene rubove i vidjeti brazde oko kamenova koje su napravile tisuće bizona, trljajući svoju kožu o kamenove, kad bi ih svrbila. Ne samo da vam od jakog vjetra koji puše sa zapada zasuze oči već i kada, prepuni divljenja, pogledate čuda stvaranja koja vas okružuju i napajaju vaša čula. Gdje se to nalazite? U posjetu ste jednom drugačijem raju.

Jedan drugačiji park

Dobro došli u Nacionalni park Grasslands u jugozapadnom dijelu Saskatchewana (Kanada) — jedini park u Sjevernoj Americi posvećen očuvanju netaknute prerije s raznolikom travom. Park se u biti sastoji od istočnog i zapadnog bloka, koji su međusobno razdvojeni 22,5 kilometara. Tako je ukupna površina parka 900 kvadratnih kilometara.

Teren je neravan i pun nezgodnih prepreka. Najbolje ga je istražiti pješice ili jašući na konju. Oni koji imaju avanturistički duh mogu nekoliko noći kampirati pod vedrim nebom, no trebaju ponijeti dovoljno vode i neophodne stvari. (Pogledajte okvir “Istraživanje parka”.) Prolazeći parkom nećete zamijetiti moderna zdanja niti popločene ili šljunčane staze, nećete vidjeti niti električne vodove, niti odlagališta otpada, a niti parkirališta. Možda čak ne naiđete ni na jednog čovjeka. To je doista jedan drugačiji raj! Kad uđete u park, zaplovit ćete u svijet jedinstvene ljepote.

Velike nizine u Sjevernoj Americi tvore jedan od najdrastičnije izmijenjenih ekosistema u svijetu. Prije nepunih dvjesto godina to je bila stopostotna divljina, nedirnuta zemlja. Danas je, naprimjer, u Kanadi preostalo manje od 25 posto nedirnute prerije s raznolikom travom. Ideja da se zaštiti ovaj prerijski travnjak, time da ga se pretvori u park, pokrenuta je 1830-ih. Više od stotinu godina kasnije, godine 1957, Prirodoslovno društvo Saskatchewan počelo je raditi na tome da se osnuje nacionalni park.

Međutim, tek je 1988. federalno-provincijskim sporazumom osnovan Nacionalni park Grasslands. Zahvaljujući ovom parku kao i drugim parkovima na području kanadske prerije danas su zaštićene 22 vrste biljaka, sisavaca i ptica koje se nalaze na kanadskoj službenoj listi ugroženih vrsta. Osim toga, mnoge su druge vrste, od kojih se neke ne mogu naći nigdje drugdje u svijetu, sačuvane od izumiranja.

Park Grasslands područje je izrazito promjenjive klime. Budući da se nalazi usred kontinenta, klimu ne stabilizira niti jedan od oceana. Zato se zimi temperatura može spustiti na -50 Celzijevih stupnjeva, a ljeti zna prijeći 40 Celzijevih stupnjeva. Uz izrazito malo kiše i neprestani vjetar, klima je vrlo oštra.

Međutim, iako to nije uočljivo na prvi pogled, život buja u ovoj divljini. Ako ste strpljivi i uporni, naročito u svitanje i u sumrak, možda ćete imati priliku fotografirati jelena, kojote, riđeg risa, divlje zečeve, gušatu lještarku, čegrtuše, ćukove jamare, crvenkastosmeđe škanjce, sure orlove, egzotične rašljoroge antilope (koje opisuju kao vjerojatno najbrže velike životinje Sjeverne Amerike) ili jedine preostale kolonije crnorepih prerijskih pasa u Kanadi. Vidjet ćete također mnoge druge ptice te insekte i biljke koji su prisutni samo na ovom području.

Šarolika povijest ovog predjela

Ako odlučite posjetiti ovaj jedinstveni park, preporučujemo vam da se malo informirate o ovom području. Otkrit ćete da ima bogatu povijest. Naprimjer, još uvijek postoje oznake povijesnog Sjeverozapadnog puta konjičke policije u crvenim odorama. Čuvši glasine o nemirima između Indijanaca i doseljenika, kanadska je vlada 1874. poslala na zapad odred od tri stotine konjičkih policajaca da uspostave red i mir. Time se također umirilo strahove mnogih da će Sjedinjene Države prisvojiti zapad Kanade. Odjeven u jarkocrvene kaputiće i jašući na timarenim konjima, odred je djelovao tako impresivno da je i dan-danas put kojim su prošli poznat kao Cesta crvenih odora.

Zanimljivo je da je 1878. ovo područje postalo prebivalište jednog od najstrašnijih indijanskih ratnika u Sjevernoj Americi — velikog sijukskog poglavice Bika Koji Sjedi. Nakon pobjede Sijuksa nad Custerovom vojskom kod Little Bighorna, tisuće američkih Sijuksa pobjegle su u ovaj dio Kanade da bi našle utočište od američke konjice.

Na području parka postoji oko 1 800 važnih arheoloških lokaliteta koji datiraju još iz ranijih vremena. Na mnogim planinskim vijencima, vrhovima brežuljaka i usamljenim uzvisinama mogu se pronaći veliki kamenovi posloženi u krugove poznate kao tepijski, ili vigvamski, krugovi. Ovi su kamenovi nekad držali strane tepija (šatora) od bizonske kože da ih vjetar ne odnese. Postoji i nekoliko međusobno povezanih staza kojima su Prerijski Indijanci nekada tjerali bizone. Prije podosta stoljeća ovo je područje bilo bogato lovište za plemena Gros Ventre, Kri, Assiniboin, Crno stopalo i Sijuks.

A iz još ranijih vremena, u istočnom bloku parka pronađeni su ostaci dinosaura u ilovači, u brdima Killdeer Badlands, koji su prilično bili izloženi procesu erozije.

Prekrasna panorama

Ako raznolikost i bujnost flore i faune ili fascinantna povijest ovog kraja nisu dovoljne da vas impresioniraju, onda će vas se sam pogled na veličanstveni i uzbudljivi krajolik sigurno dojmiti. Ovdje možete čuti glasanje bezbrojnih vrsta ptica, osjetiti miris kadulje te vruće sunce i vjetar na svojoj koži. I hrana spremljena na prenosivom plinskom kuhalu bolje prija uz ovakvu panoramu, kojom se vaše oči mogu neprestano gostiti. Što je najbolje, pogled vam se na sve strane neometano pruža, naročito kad gledate niz put Two Trees Interpretive Trail, koji se nalazi u zapadnom bloku parka. Ogromno i vedro plavetno nebo ukrašava tek pokoji pahuljasti bijeli oblak koji se nadvija nad vama kao lebdeća planina. Gledajući ovaj živopisni krajolik, preplavljuje vas osjećaj slobode, no istovremeno se u vama budi i osjećaj neznatnosti i strahopoštovanja.

Kad je riječ o preriji, nije samo bitno ono što vidite već i ono što osjećate, jer će vas upravo ti osjećaji odvući natrag u ovaj potpuno drugačiji raj. Ono što ste doživjeli ispunjava vaše srce zahvalnošću. Misli su vam pune hvale za Veličanstvenog Stvoritelja Jehovu, koji je sve to doveo u postojanje. Uskoro će nastupiti dugo očekivani dan kada će čitava Zemlja postati raj i pokazati sve svoje prirodne ljepote.

[Okvir na stranici 26]

Istraživanje parka

Nemojte zaboraviti

1. Prijaviti se osoblju parka i prikupiti sve potrebne informacije prije nego što se zaputite u park.

2. Ponijeti dovoljno vode za piće. Voda za piće dostupna je samo u Informativnom centru parka.

3. Ponijeti šešir za sunce kao i čvrste i udobne gležnjerice kako biste se zaštitili od bodljikavih kaktusa.

4. Ponijeti štap kojim ćete mahati ispred sebe dok budete hodali kroz visoku travu i grmlje.

5. Ako imate fotoaparat i dalekozor, ponesite ih sa sobom. Najbolje vrijeme za promatranje životinja je svitanje i sumrak.

UPOZORENJE: Pazite da ne zavlačite ruke ili stanete nogom tamo gdje ne vidite unutrašnjost. Čegrtuše vas mogu napasti kad nemaju kamo pobjeći ili kad ih iznenadite. Zabranjeno je uznemiravati ili loviti divlje životinje u nacionalnom parku.

[Zahvala na stranici 25]

Sve slike: Parks Canada