Mladi pitaju . . .

Zašto se ne mogu koncentrirati?

“Katkada je to slučajno. Slušam na skupštinskom sastanku, a onda iznenada moje misli počnu lutati. Poslije deset minuta ponovo počnem pratiti program” (Jesse).

“PAZI!” Čuješ li često tu riječ od svojih učitelja ili roditelja? Ako čuješ, onda možda imaš problema s koncentracijom. Ili zbog toga imaš slabe ocjene. Možda primjećuješ da drugi imaju loše mišljenje o tebi, da te odbacuju misleći da si pod utjecajem droge ili alkohola ili da si jednostavno nepristojan.

Što je još važnije, to što nisi u stanju biti pažljiv može imati negativan utjecaj na tvoju duhovnost. Uostalom sama Biblija zapovijeda: “Pazite kako slušate!” (Luka 8:18, St). Ustvari, kršćanima se zapovijeda da duhovnim stvarima ‘poklone više nego običnu pažnju’ (Jevrejima 2:1, NW). A ako ti je teško koncentrirati se, možda će ti biti teško slijediti ovaj savjet.

Što bi mogao biti problem? U nekim slučajevima nedostatak koncentracije može biti posljedica nekog fizičkog problema. Naprimjer, neki koji se bave istraživanjem tog područja vjeruju da je poremećaj manjka pozornosti povezan s nepravilnim funkcioniranjem neurotransmiterskih sustava mozga.a Neki mladi imaju nedijagnosticirane probleme, kao što su oslabljen sluh ili vid. Ovi problemi isto tako mogu nekoga sprečavati da bude pažljiv. Istraživači su otkrili da se mladi općenito teže koncentriraju od odraslih. Stoga je nepažnja česta među mladima, iako je malokad posljedica nekog medicinskog poremećaja.

Mijenjanje obrasca tvog razmišljanja

Ako imaš problema s koncentracijom, najvjerojatnije jednostavno patiš od problema koji su povezani s odrastanjem. Apostol Pavao je napisao: “Kad ja bijah malo dijete kao dijete govorah, kao dijete mišljah, kao dijete razmišljavah; a kad postadoh čovjek, odbacih djetinjstvo” (1. Korinćanima 13:11). Da, kako se približavaš odrasloj dobi, tvoj se obrazac razmišljanja mijenja. U knjizi Adolescent Development navedeno je da se “tokom rane adolescencije razvijaju nove sposobnosti shvaćanja”. Razvijaš sposobnost razumijevanja i analiziranja apstraktnih misli i pojmova. Počinješ dublje razumijevati moralna, etička i ostala općenita pitanja. Počinješ razmišljati o sebi kao o odrasloj osobi u budućnosti.

Što bi mogao biti problem? Zbog svih tih novih misli, ideja i pojmova koji ti se vrte po glavi, možeš biti vrlo rastresen. Više ne razmišljaš na jednostavnoj, dječjoj razini. Sada te mozak tjera da analiziraš i istražuješ ono što vidiš i čuješ. Zbog nekog objašnjenja nastavnika ili predavača možeš se s užitkom u mislima udaljiti od predmeta. No ukoliko ne naučiš kontrolirati svoje misli da ne lutaju, možeš propustiti važne informacije. Zanimljivo je da Biblija kaže da je pravedni čovjek Izak provodio vrijeme u smirenom meditiranju (1. Mojsijeva 24:63, NW). Ako svaki dan izdvojiš malo vremena da se opustiš, meditiraš i središ misli, to bi ti moglo pomoći da budeš bolje usredotočen u drugim prilikama.

Osjećaji i hormoni

Tvoji osjećaji mogu također biti razlog rastresenosti. Pokušavaš se koncentrirati na ono što čitaš ili slušaš, ali tada ustanoviš kako razmišljaš o drugim stvarima. Osjećaš naizmjence dosadu i uzbuđenje te depresiju i oduševljenje. No, ne brini! Ne gubiš zdrav razum. Najvjerojatnije su to samo tvoji hormoni koji stvaraju konfuziju u tebi. Proživljavaš pubertet.

Kathy McCoy i Charles Wibbelsman pišu: “Doba adolescencije vrvi osjećajima. (...) Ova promjenjivost raspoloženja u nekoj je mjeri svojstvena adolescentima. Dio toga povezan je sa stresom koji nastaje uslijed svih promjena koje ti se upravo sada dešavaju.” Osim toga dolaziš u “cvijet mladosti” — vrijeme kad su spolne želje najsnažnije (1. Korinćanima 7:36, NW). Spisateljica Ruth Bell kaže sljedeće: “Tjelesne promjene u pubertetu često izazivaju snažnije seksualne osjećaje. Mogao bi se zateći kako više razmišljaš o seksu, lakše se spolno uzbuđuješ, čak se ponekad osjećaš zaokupljen seksom.”b

Jesseu, koji je citiran na početku, događa se da mu odlutaju misli, što je tako uobičajeno kod tinejdžera, i on kaže: “Nekad razmišljam o djevojkama ili o nekom problemu koji imam ili o onome što ću raditi kasnije.” S vremenom će se bura osjećaja smiriti. U međuvremenu radi na samodisciplini. Apostol Pavao je napisao: “Ja bijem svoje tijelo i vučem ga kao roba” (1. Korinćanima 9:27, St). Što više budeš učio kontrolirati svoje emocije, to ćeš se više moći koncentrirati.

Tvoje navike spavanja

Tvoje tijelo dok je u razvoju treba dovoljno sna koji će ti pomoći da se fizički razviješ i omogućiti tvom mozgu da razjasni mnoge nove ideje i osjećaje s kojima se svakodnevno susrećeš. Međutim, mnogi tinejdžeri imaju vremenski raspored koji im ostavlja malo vremena za spavanje. Jedan neurolog kaže: “Organizam neće zaboraviti sate sna koje mu pojedinac duguje. Nasuprot tome, uvijek će ih zapamtiti te će iznenada podastrijeti račun koji se manifestira u obliku rupa u sjećanju, problema s koncentracijom i spore sposobnosti razmišljanja.”

Neki istraživači vjeruju da ako se svake noći spavanje jednostavno produži za jedan sat ili više, to može u velikoj mjeri poboljšati nečiju sposobnost koncentracije. Istina, Biblija osuđuje lijenost i ljubav prema spavanju (Priče Salamunove 20:13). Ipak, razumno je dovoljno se odmoriti da bi čovjek mogao uspješno funkcionirati (Propovjednik 4:6).

Ishrana i koncentracija

Sljedeći problem može biti ishrana. Hrana koja sadrži masti i šećer omiljena je među tinejdžerima. Istraživači kažu da iako bezvrijedna hrana može imati odličan okus, ona izgleda izaziva smanjenje oštroumnosti. Studije isto tako ukazuju na to da se psihičke sposobnosti smanjuju nakon obroka koji se sastoji od ugljikohidrata, kao što su kruh, žitarice, riža ili tjestenina. To može biti zato što ugljikohidrati u mozgu povećavaju količinu kemijske supstance koja se zove serotonin, a on kod čovjeka izaziva osjećaj tromosti. Stoga neki nutricionisti predlažu da se jede hrana bogata proteinima prije svake aktivnosti koja zahtijeva mentalnu budnost.

Televizija i kompjuterska generacija

Pedagozi već godinama smatraju da televizija i njene slike koje se brzim tempom izmjenjuju skraćuju vrijeme tijekom kojeg mladi mogu zadržati koncentraciju, a neki sada za to isto krive i kompjutere. Mada među stručnjacima postoje mnoge rasprave o tome kako točno ova moderna tehnologija utječe na mlade ljude, trošiti previše vremena na gledanje televizije ili igranje kompjuterskih igara nipošto ne može biti zdravo. Jedan mladić priznaje: “Sa stvarima poput videoigara, kompjutera i Interneta, mi mladi navikli smo brzo dobiti ono što želimo.”

Problem je u tome što se mnoge stvari u životu postižu jedino trudom, ustrajnošću i staromodnom strpljivošću. (Usporedi Jevrejima 6:12; Jakova 5:7.) Zato nikad nemoj pretpostavljati da stvari moraju biti brze i zabavne da bi bile vrijedne. Iako gledanje televizije i igranje kompjuterskih igara može biti zabavno, zašto ne bi slikao, crtao ili učio svirati neki muzički instrument? Takve vještine mogu povećati tvoju sposobnost koncentracije.

Postoje li drugi načini da razvijaš svoju sposobnost koncentracije? Dakako, postoje, i jedan od idućih članaka istražit će neke od njih.

[Bilješke]

[Istaknuta misao na stranici 20]

Istraživači kažu da bezvrijedna hrana izgleda izaziva smanjenje oštroumnosti

[Istaknuta misao na stranici 20]

“Nekad razmišljam o djevojkama ili o nekom problemu koji imam”

[Slika na stranici 19]

Da li ti je često teško biti pažljiv na nastavi?