Pogled u svijet
Prijetnja religioznoj slobodi u Evropi
“Na jednoj konferenciji za tisak koja je nedavno održana u Washingtonu, D.C. (SAD) rimokatolički izučavatelj iz Torina (Italija) po imenu Massimo Introvigne izjavio je da se u nekoliko zemalja sastavljaju antisektovske liste ili izvještaji. U organizacije na koje se okomilo kao na “opasne sekte” spadaju, među ostalim, baptisti, budisti, katolički karizmatici, hasidski Židovi, Jehovini svjedoci, kvekeri i Kršćansko udruženje mladih žena (YWCA). Jedan izvještaj iz Njemačke navodi 800 takvih grupa; na popisu iz Belgije ima ih 187, dok se na jednom popisu iz Francuske nalaze 172 grupe. Introvigne piše da su u Francuskoj “neki učitelji nakon dugogodišnje čestite službe bili otpušteni iz javnih škola samo zato što su članovi zajednice Jehovinih svjedoka”. Prema izvještaju novinske agencije Compass Direct, Introvigne je izrazio zabrinutost zbog toga što se u javnosti podupiru pokreti koji se bore protiv sekti. On je izjavio: “Sasvim je jasno da su ti pokreti odgovorni za širenje obmanjujućih i često potpuno netočnih informacija o vjerskim manjinama, kao i za stvaranje jednog netolerantnog svjetonazora.”
Pješačenje možda produžuje život
“Svakodnevno pješačenje može znatno produžiti život, piše Asiaweek. Jedno 12-godišnje istraživanje usredotočilo se na 707 nepušača u dobi od 61 do 81 godine koji su mogli hodati. Oni “koji su pješačili samo oko 3,5 kilometra na dan — čak i laganim tempom — upola su si smanjili rizik od smrti bez obzira na mogući uzrok”, kaže se u izvještaju. U usporedbi s onima koji su pješačili barem oko 3,5 kilometara na dan, kod onih koji nisu pješačili postojala je 2,5 puta veća vjerojatnost da će umrijeti od bilo koje vrste raka. Ova studija, objavljena u časopisu The New England Journal of Medicine, ustanovila je da se smrtnost smanjuje čak i kad se pješači kilometar na dan. Ranije su neki stručnjaci za fitnes dovodili u pitanje vrijednost takve neintenzivne tjelesne aktivnosti. No sada ovo novo istraživanje zaključuje: “Poticanje starijih ljudi na pješačenje moglo bi koristiti njihovom zdravlju.”
Djelovanje televizije na djecu
“Na djecu u dobi od 6 do 12 godina više utječu crtani filmovi i videoigre negoli škola, budući da pred televizorom provode i do 38 sati tjedno, za razliku od 23 sata koliko provode u učionici”, izvještava meksički list El Universal. Istraživač Omar Torreblanca primijetio je da televizija uči djecu kakav stav zauzeti u određenim situacijama — no dijete pritom ne zna jesu li ti stavovi dobri ili loši. On je objasnio: “Ako dijete gleda crtani ili igrani film u kojem jedan od likova bude svezan i to urodi povoljnim rezultatima, dijete će najvjerojatnije oponašati taj postupak.” Torreblancino je istraživanje pokazalo da “djeca primjenjuju u životu ono što ih svakodnevno uči televizija, a ne ono što uče u školi, budući da školu smatraju pukom obavezom”.
Prozori koji se sami otvaraju i zatvaraju
“Istraživači s australskog Sveučilišta u Sydneyu konstruirali su prozor koji se automatski zatvara kad mu se približi neki niskoleteći avion. Nakon što nestane taj izvor neugodne buke, prozor se ponovo otvara. Vanjski mikrofon, uz pomoć softverske opreme ugrađene u sam prozor, može također prepoznati određene frekvencije drugih vrsta neugodne buke, kao što je ona koju stvaraju veliki kamioni. Ispitivanja pokazuju da ti prozori mogu smanjiti buku za čak 20 decibela, što bi trebalo biti dovoljno za miran san. Časopis New Scientist komentira: “Jedna od velikih prednosti tog sistema jest to što istovremeno omogućava zvučnu izolaciju i provjetravanje zgrada tako da se u njima ne mora instalirati skup klimatizacijski sistem.”
Glazba pomaže djeci
Ako se trogodišnjake ili četverogodišnjake uči da sviraju neki muzički instrument, to im može pomoći kod logičkog zaključivanja i razmišljanja, kaže Gordon Shaw, profesor fizike na Kalifornijskom sveučilištu u Irvinu. U toj ranoj dobi u mozgu se lako stvaraju neuronske veze, a istraživači su dokazali da redovito svakodnevno vježbanje u trajanju od samo deset minuta pomaže u postizanju “dugoročnog napretka u procesu djetetovog logičkog zaključivanja i razmišljanja”. U sklopu jednog devetomjesečnog ispitivanja usporedilo se djecu koja su učila svirati klavir i dvije grupe djece koja su učila o kompjuterima ili pak nisu ništa učila. Djeca koja su učila svirati klavir poboljšala su rezultate testa inteligencije za 35 posto, dok su djeca iz druge dvije grupe pokazala malen ili nikakav napredak, izvještava londonski Sunday Times.
Ekologija na plaži
Može li se plaža uništiti uslijed pretjeranog čišćenja? Istraživanje napravljeno u Zaljevu Swansea u Walesu odgovara da je to moguće. Presudnu ulogu u životu plaže igra pojas uz sam rub vode, gdje se u vrijeme plime dvaput dnevno nakuplja plavina. U njoj zna biti granja, naplavljenog drvlja, algi, trava, pa čak i uginulih životinja, a sve je to pomiješano s morskim travama. U toj smjesi žive sićušni beskralješnjaci koji sudjeluju u razgradnji vegetacije, čime se dobiva materijal koji veže pijesak kad ga vjetar i valovi rasprše uokolo. Pojas uz sam rub vode također osigurava hranu pticama i životinjama kao što su voluharice, miševi, zečevi, pa čak i lisice. Smanjenje broja ptica močvarica koje se hrane na obali upozorilo je konzervacioniste na činjenicu da redovno uklanjanje plavine s plaže narušava njenu osjetljivu ekološku ravnotežu. Mnogi ljubitelji plaža htjeli bi da plaže budu neprirodno čiste. Londonski The Times izvještava da je jedan posjetilac čak htio da se iz pijeska ukloni šljunak.
Što sve svijet pojede
Jeste li se ikada pitali koliko svjetsko stanovništvo svakodnevno pojede? Grčke novine To Vima objavile su neke zapanjujuće podatke o dnevnoj potrošnji hrane. Diljem svijeta proizvede se i potroši dvije milijarde jaja — što je dovoljno da se napravi omlet veličine otoka Cipra! Čovječanstvo dnevno pojede 1,6 milijardi tona kukuruza. Krumpiri su također popularni; pojede ih se 727 000 tona! Ishrana velikog dijela svjetskog stanovništva zasniva se na riži, koje se dnevno proizvede 1,5 milijuna tona. Od toga 365 000 tona pojedu Kinezi. Kuhanjem 7 000 tona listića čaja dobije se oko tri milijarde šalica čaja. Povlašteni ljudi svijeta goste se s 2,7 tona kavijara. U zapadnom svijetu odrasla osoba prosječno unosi u organizam 4 000 kalorija dnevno — za razliku od preporučenih 2 500 kalorija — dok u Africi taj prosjek iznosi samo 1 800 kalorija.
Jegulje u akciji
U Japanu su jegulje upotrijebljene za ispitivanje kvalitete vode, izvještava The Daily Yomiuri. Profesor Kenji Namba sa Sveučilišta u Hiroshimi otkrio je prije pet godina da jegulje reagiraju i na neznatne promjene u kvaliteti vode. Štetne tvari kao što su kadmij ili cijanid usporavaju otkucaje jeguljinog srca, dok joj kancerogeni trikloretilen naglo ubrzava rad srca. Sada je na tržište lansiran i aparat koji radi na principu ove krajnje neobične osjetljivosti na podražaje. Taj aparat ima u sebi cijev od akrilnih vlakana u kojoj se nalazi jegulja. Kad voda protiče kroz cijev elektrode koje su prikopčane na cijev, bilježe otkucaje jeguljinog srca, a tehničar preko sono-uređaja prima podatke o svim eventualnim promjenama pulsa. Jegulje koje su odabrane za taj zadatak žive u posebno čistim vodama i zamjenjuju se svakog mjeseca kako bi se osigurala točnost mjerenja.
Sigurnosni pojasevi i smrt u prometu
Ustavno vijeće vrhovnog suda Kostarike nedavno je poništilo zakon o obaveznom vezanju sigurnosnim pojasevima, utvrdivši da se njime krši zajamčeno pravo na osobnu slobodu, izvještavaju novine The Tico Times iz San Joséa (Kostarika). Otkako je donesena ta odluka, postotak vozača koji koriste sigurnosne pojaseve pao je u toj zemlji s 87 posto na samo 44 posto, dok je broj prometnih nesreća i broj smrtno nastradalih porastao. Kostarikansko Vijeće za sigurnost na cestama pokrenulo je hitnu akciju za smanjenje broja povreda u prometu, no akcija nema smisla ako putnici ne koriste sigurnosne pojaseve, kaže se u izvještaju. Predstavnik Vijeća Manfred Cervantes kaže: “Mi zapravo nastojimo pomoći ljudima da shvate kako se mogu zaštititi i spasiti si život ako se ponašaju kao savjesni vozači.”
Smrtni slučajevi povezani s pušenjem
U svijetu ima oko 1,1 milijarda pušača, kaže profesorica Judith Mackay, iz Azijskog savjeta za kontrolu duhanske industrije. Prema izvještaju iz časopisa British Medical Journal, na desetoj svjetskoj konferenciji o duhanu i zdravlju bilo je procijenjeno da je 1990. tri milijuna ljudi indirektno umrlo zbog pušenja. Očekuje se da će između 2025. i 2030. godine ta brojka narasti na deset milijuna. Journal kaže da će u iduća tri desetljeća porast broja smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem prijeći iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju. Prema riječima Richarda Peta, profesora medicinske statistike na Oksfordskom sveučilištu, “Kina već danas ima više smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem nego ijedna druga zemlja”.