U okovima siromaštva

GODINE 33. n. e. Isus Krist je svojim učenicima rekao sljedeće: “Siromahâ ćete uvijek imati sa sobom” (Matej 26:11, St). Što je time zapravo mislio? Je li rekao da će siromaštvo biti vječni problem?

James Speth, voditelj Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, izjavio je sljedeće: “Ne možemo prihvatiti ideju da će problem [siromaštva] uvijek biti prisutan. Suvremeni svijet ima sredstva, znanje i sposobnost da siromaštvo pretvori u stvar prošlosti.” No može li suvremeni svijet iskorijeniti siromaštvo?

Generalna skupština Ujedinjenih naroda očito se nada da se ljudskim nastojanjima može iskorijeniti siromaštvo, budući da je period od 1997. do 2006. proglasila prvim ‘Desetljećem Ujedinjenih naroda za iskorjenjivanje siromaštva’. UN je odlučio ostvariti suradnju s vladama, zemljama i raznim institucijama radi poticanja ekonomskog razvoja, veće dostupnosti osnovnih komunalnih usluga, unapređivanja položaja žena te ostvarivanja prihoda i otvaranja radnih mjesta.

Pohvalni ciljevi! No hoće li ih svjetska zajednica ikad ostvariti? Razmotrite neke prepreke koje ljudima stoje na putu u pokušaju da iskorijene siromaštvo.

Glad i pothranjenost

Ayembe iz Zaira ima 15 članova obitelji koje izdržava. Ponekad si obitelj može priuštiti samo jedan obrok dnevno — kukuruznu kašu u koju dodaju lišće kasave, sol i šećer. Ponekad dva ili tri dana nemaju što jesti. “Čekam da djeca počnu plakati za hranom, pa tek onda pripremim jelo”, kaže Ayembe.

To nije ništa neobično. U zemljama u razvoju svaka peta osoba svake noći odlazi gladna u krevet. Širom svijeta oko 800 milijuna ljudi — 200 milijuna su djeca — kronično je pothranjeno. Ta djeca ne mogu se normalno razvijati; često su bolesna. Loše uče u školi. Kad odrastu, osjete posljedice takvih loših životnih uvjeta na vlastitoj koži. Tako siromaštvo često dovodi do pothranjenosti, a ona pak doprinosi produbljivanju siromaštva.

Siromaštvo, glad i pothranjenost toliko su rašireni da ih se nikakvim političkim, ekonomskim ili socijalnim mjerama ne može eliminirati. Doista, situacija umjesto da se popravlja samo se još više pogoršava.

Slabo zdravlje

Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, siromaštvo je “najsmrtonosnija bolest svijeta” i “najveći pojedinačni prikriveni uzročnik smrti, bolesti i patnji”.

U knjizi An Urbanizing World: Global Report on Human Settlements, 1996 bilo je spomenuto da najmanje 600 milijuna ljudi u Latinskoj Americi, Aziji i Africi živi u tako lošim stambenim uvjetima — bez dovoljno vode, bez sanitarnog čvora i bez kanalizacije — da su im život i zdravlje neprekidno ugroženi. Širom svijeta više od milijardu ljudi nema čiste vode. Stotine milijuna ne može se zdravo hraniti. Zbog svih ovih faktora siromašni ljudi teško mogu spriječiti pojavu bolesti.

Često je slučaj da se siromašni ne mogu ni liječiti. Kad se razbole, možda si ne mogu priuštiti niti potrebne lijekove, a ni potrebno liječenje. Siromašni ljudi mladi umiru; oni koji prežive, vjerojatno žive s kroničnim bolestima.

Zahida, koja radi kao prodavačica na jednoj tržnici na Maldivima, kaže sljedeće: “Siromaštvo dovodi do lošeg zdravlja, koje vas sprečava da radite.” Nezaposlenost, naravno, dovodi do još većeg siromaštva. Rezultat toga je okrutan i smrtonosan krug u kojem siromaštvo i bolesti jedno drugo pokreću.

Nezaposlenost i niska zarada

Još jedan aspekt siromaštva jest nezaposlenost. U cijelom svijetu postoji nekih 120 milijuna ljudi koji su radno sposobni, a ne mogu pronaći zaposlenje. Dotle, oko 700 milijuna drugih osoba često radi po čitave dane za plaću koja je premala da bi podmirili svoje osnovne potrebe.

Rudeen radi kao taksist, vozeći trokolicu u Kambodži. On kaže: “Siromaštvo u mom slučaju znači raditi više od 18 sati dnevno i još uvijek nedovoljno zarađivati da bih prehranio sebe, svoju suprugu i dvoje djece.”

Uništavanje okoliša

Usko povezano sa siromaštvom je i uništavanje okoliša. Elsa, znanstvena radnica iz Gvajane (Južna Amerika), zapazila je sljedeće: “Siromaštvo znači uništavanje prirode: šuma, tla, životinja, rijeka i jezera.” To je još jedan tragičan krug — siromaštvo dovodi do uništavanja okoliša koje pak vodi k još većem siromaštvu.

Uzgoj kultura sve dok se tlo ne iscrpi ili dok se ne upotrijebi za neku drugu svrhu, stara je praksa. To je slučaj i s deforestizacijom — sječom šume da bi se dobila drvena građa ili ogrjevno drvo ili pak zemljište za sadnju kultura. Zbog sve većeg broja ljudi na Zemlji, situacija je poprimila kritične razmjere.

Prema podacima Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj, tijekom posljednjih 30 godina sa svjetskih je oranica nestalo gotovo 20 posto površinskog sloja zemlje, najviše zbog toga što nema u dovoljnoj mjeri ni novčanih sredstava ni tehnologije potrebne za provođenje zaštitnih mjera. U toku tog istog perioda, milijuni hektara pretvorili su se u pustinje zbog loše izgrađenih te loše održavanih sustava za navodnjavanje. A svake se godine posijeku milijuni hektara šume da bi se raščistilo zemljište za sadnju kultura ili da bi se dobilo drvenu građu ili pak ogrjevno drvo.

Ovo uništavanje povezano je sa siromaštvom na dva načina. Kao prvo, siromašni su često prisiljeni da eksploatiraju okoliš da bi zadovoljili svoje potrebe za hranom i gorivom. Kako netko može govoriti o održivom napretku ili brizi za dobro budućih generacija onima koji su gladni i siromašni i koji su prisiljeni uništavati prirodna bogatstva kako bi sada preživjeli? Kao drugo, i bogati zbog profita često eksploatiraju okoliš u kojem žive siromašni. I kako bogati i siromašni uništavaju prirodna bogatstva, tako se siromaštvo sve više širi.

Obrazovanje

Alicia, socijalna radnica u jednom gradskom području na Filipinima, izjavila je sljedeće: “Siromaštvo je žena koja svoju djecu umjesto u školu šalje da prose na ulici, jer u suprotnom neće imati što jesti. Majka zna da ih uvlači u krug koji je i nju zarobio, ali ne vidi drugog izlaza iz situacije.”

Za nekih 500 milijuna djece nema škola koje bi ona pohađala. Milijardu odraslih osoba funkcionalno je nepismeno. Bez određene mjere obrazovanja teško je pronaći dobar posao. Tako siromaštvo vodi do neobrazovanosti, a ona pak do još većeg siromaštva.

Stanovanje

Nedovoljno stambenog prostora problem je koji se javlja kako u siromašnim tako čak i u nekim bogatim zemljama. U jednom izvještaju stoji da je u posljednjih pet godina gotovo četvrt milijuna stanovnika New York Citya u nekom periodu boravilo u prihvatilištima za beskućnike. I Evropa ima svoju sirotinju. U Londonu je registrirano oko 400 000 beskućnika. U Francuskoj je pola milijuna ljudi bez doma.

U zemljama u razvoju situacija je još teža. Ljudi hrle u veća naselja i gradove, privučeni snovima o tome da će naći posao, imati dovoljno hrane i živjeti boljim životom. U nekim gradovima više od 60 posto stanovnika živi u divlje izgrađenim naseljima straćara ili u sirotinjskim četvrtima. Tako siromaštvo u seoskim sredinama rađa gradsku sirotinju.

Stanovništvo

Rast stanovništva pojačava sve ove probleme. Svjetsko se stanovništvo u proteklih 45 godina i više nego udvostručilo. Ujedinjeni narodi procjenjuju da će do 2000. broj stanovnika skočiti na 6,2 milijarde, a do 2050. na 9,8 milijardi. Najsiromašnija područja svijeta imaju najveću stopu rasta stanovništva. Od otprilike 90 milijuna beba koje su se rodile 1995. godine 85 milijuna rodilo se u zemljama koje su najmanje u mogućnosti da se za njih brinu.

Vjerujete li da će se čovječanstvo odjednom ujediniti i riješiti probleme gladi, bolesti, nezaposlenosti, uništavanja okoliša, neobrazovanosti, loših stambenih uvjeta i rata te tako zauvijek iskorijeniti siromaštvo? Vjerojatno ne vjerujete.

Znači li to da je situacija beznadna? Ne, zato što se rješenje već nazire, i sigurno će doći. Ali ono nije povezano s ljudskim nastojanjima. Nego s čime? Osim toga, što znače Isusove riječi: “Siromahâ ćete uvijek imati sa sobom?”

[Okvir na stranici 7]

Najsiromašniji siromasi

Godine 1971. izraz “najnerazvijenije zemlje” skovali su Ujedinjeni narodi da bi opisali “najsiromašnije i ekonomski najslabije razvijene zemlje u razvoju”. U to vrijeme postojala je 21 takva država. Sada ih ima 48, a 33 su afričke zemlje.

[Slika na stranici 5]

Milijuni rade po čitave dane za malu plaću

[Zahvala]

Godo-Foto

[Slika na stranici 6]

Bogatstvo i siromaštvo bok uz bok

[Slika na stranici 7]

Milijuni žive u prostorima koji ne zadovoljavaju niti osnovne stambene uvjete