Razgovarajući o vremenu

GDJE god da živite i tko god da ste, vrijeme utječe na vaš život. Ako vam se čini da će dan biti vruć i sunčan, obučete laganu odjeću. Ako je hladno, uzmete kaput i šešir. Ako je kiša? Onda ponesete kišobran.

Vrijeme nas povremeno oduševi; a povremeno i razočara. Ponekad se pretvori u ubojicu u vidu orkanâ, tornadâ, suša, mećava ili monsunâ. Voljeli ga ili mrzili, ružno govorili o njemu ili ga ignorirali, vrijeme je uvijek prisutno i utječe na naše živote otkad se rodimo pa dok ne umremo.

Netko je jednom zanimljivo primijetio: “Svi pričaju o vremenu, a nitko ništa ne čini u vezi s vremenom.” Doista, oduvijek nam se činilo da je nemoguće i na koji način utjecati na vrijeme. Međutim, mnogi znanstvenici sve više napuštaju to gledište. Oni kažu da ispuštanje ugljik-dioksida i drugih plinova u atmosferu dugoročno mijenja vremenske karakteristike — to jest, našu klimu.

Kakva je prema mišljenju stručnjaka ta promjena koja nas očekuje? Možda najpouzdaniji odgovor pruža Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC), koji okuplja više od 2 500 klimatologa, ekonomista i stručnjaka za analizu rizika iz 80 zemalja. U svom izvještaju iz 1995. IPCC je zaključio da klima na Zemlji postaje sve toplija. Ako se situacija ne promijeni, može se očekivati da temperatura u idućem stoljeću poraste čak za 3,5 Celzijevih stupnjeva.

Iako tih nekoliko stupnjeva više možda ne zvuči kao stvar oko koje bi se trebali previše zabrinjavati, ipak male temperaturne promjene u svjetskoj klimi mogle bi prouzročiti katastrofalne posljedice. U nastavku navodimo neke pojave koje mnogi predviđaju za sljedeće stoljeće:

Krajnosti u regionalnim vremenskim prilikama. U nekim bi područjima suše mogle dulje potrajati, dok bi u drugim područjima količine oborina mogle porasti. Oluje i poplave mogle bi postati opasnije; a orkani razorniji. Iako poplave i glad već odnose milijune života, zbog globalnog zagrijavanja ukupan broj žrtava mogao bi biti puno veći.

Povećana zdravstvena opasnost. Bolesti i smrtni slučajevi povezani s vrućinom mogli bi izrazito porasti. Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije, globalno zagrijavanje također bi moglo proširiti područje kretanja insekata koji su prenosnici tropskih bolesti, kao što su malarija i denga. Osim toga, smanjene zalihe slatke vode zbog regionalne preraspodjele oborina mogle bi uzrokovati porast nekih bolesti i parazita koji se prenose vodom i hranom.

Ugrožena prirodna staništa. Šume i močvare, koje nam pročišćavaju zrak i vodu, mogle bi doći u opasnost zbog viših temperatura i preraspodjele oborina. Šumski požari mogli bi postati učestaliji i destruktivniji.

Podizanje morske razine. Oni koji žive u nizinskim priobalnim područjima morali bi se preseliti, osim ako se ne bi pokrenuli skupi projekti da se zaustavi rast mora. Neke bi otoke more potpuno prekrilo.

Jesu li takva strahovanja opravdana? Postaje li klima na Zemlji toplija? Ako je to doista slučaj, jesu li ljudi za to odgovorni? Budući da je toliko toga u pitanju, ne iznenađuje nas činjenica da stručnjaci oko ovih stvari vode žestoke rasprave. Sljedeća dva članka pozabavit će se nekim problemima koji su s tim povezani te pitanjem da li bismo trebali biti zabrinuti za budućnost naše planete.