Pogled u svijet
Čitanje Biblije donosi koristi
Sudeći po jednoj studiji o kojoj je pisao Associated Press, Amerikanci koji čitaju Bibliju barem jedanput tjedno radosniji su i zadovoljniji te su uvjereniji da život ima smisao negoli oni koji je rjeđe čitaju. U anketi nasumce izabranih odraslih Amerikanaca, koju je vodila organizacija Market Facts, Inc. iz Illinoisa, blizu 90 posto osoba koje često čitaju Bibliju reklo je da uvijek, ili gotovo uvijek, osjeća duševni mir, za razliku od 58 posto onih koji ne čitaju Bibliju niti jedanput mjesečno. Nadalje, kod osoba koje redovno čitaju Bibliju bilo je 15 posto onih koji su izjavili da se brinu oko toga hoće li biti prihvaćeni među ljudima, za razliku od neredovitih čitača kod kojih je to izjavilo 28 posto osoba. Samo 12 posto onih koji često čitaju Bibliju reklo je da se ponekad ili pak vrlo jako boji smrti, za razliku od 22 posto onih koji je rijetko čitaju.
Što sve bebe čuju
Najnovija istraživanja pokazuju da količina i ton riječi koje malo dijete čuje utječu na njegovu sposobnost racionalnog razmišljanja, rješavanja problema i apstraktnog mišljenja, izvještava The New York Times. Jedna studija napravljena na Sveučilištu u Iowi ustanovila je da djeca visokoobrazovanih roditelja svakog sata čuju u prosjeku 2 100 riječi, dok djeca čiji roditelji pripadaju radničkoj klasi čuju 1 200 riječi, a djeca čiji roditelji žive od socijalne pomoći čuju samo 600 riječi. Djeca su također primjećivala ton glasa svojih roditelja — ohrabrujuć, ukoravajuć, srdačan ili pak zapovijedni. Dvoipolgodišnja studija pokazala je da se razlika u kvaliteti i kvantiteti primljenih informacija “kod svakog djeteta duboko odrazila na njegovu sposobnost apstraktnog mišljenja prije navršene četvrte godine života”. Dr. Betty Hart, jedna od tih istraživača, rekla je da su kod ljudi prve tri godine života jedinstvene, jer su mala djeca tako neopisivo ovisna o odraslima u pogledu kompletne brige koju vode o njima i svega što im govore.
Neobične grinje
Kasava je glavna hrana nekih 200 milijuna Afrikanaca. A sada, zahvaljujući maloj grinji grabežljivici koja se zove Typhlodromalus aripo, na raspolaganju stoji puno više kasave. Prema pisanju časopisa New Scientist, T. aripo je bila donijeta iz Brazila radi suzbijanja jedne od najgorih kasavinih štetočina u svijetu, grinje Mononychellus tanajoa, koja je bila odgovorna za uništavanje gotovo trećine nekih afričkih usjeva kasave. Istraživači su otkrili da na sjeveroistoku Brazila, gdje kasave ima u izobilju, Mononychellus tanajoa ne uzrokuje puno problema. Ustanovljeno je da grinje grabežljivice, T. aripo, sjede na vrhu biljke i čekaju da se pojave grinje Mononychellus tanajoa, pa da ih pojedu. Osim što uništavaju čak 90 posto grinja Mononychellus tanajoa, piše časopis, grinje T. aripo ujedno pomažu poljoprivrednicima da izbjegnu korištenje pesticida, koje si mnogi od njih ne mogu priuštiti.
Dvoje je bolje nego jedan
Prema pisanju britanskog časopisa New Scientist, ljudi su uspješniji u svom nastojanju da počnu zdravije živjeti ako imaju partnera koji čini to isto. To je zaključak dobiven na temelju ankete sprovedene kod 1 204 para, o kojoj je izvijestio Archives of Family Medicine. Stephen Pyke, iz londonskog Fakulteta za higijenu i tropsku medicinu, kaže: “Ljudi imaju veće izglede da prestanu pušiti, smanje kolesterol i smršave ukoliko se oba partnera drže danih uputstava.”
Briga za glas
Svatko tko puno koristi svoj glas, kao recimo učitelj, izložen je opasnosti da prenapregne glasnice i izgubi glas, izvještavaju novine The Toronto Star. Isto tako i osoba koja stalno viče kako bi je se čulo u bučnoj sredini može oštetiti glasnice. Šaptanje i konstantno pročišćavanje grla također šteti glasu, kaže logoped gđa Bonnie Mann. Ona savjetuje da se ne čeka dok problem postane ozbiljan da bi se nešto poduzelo te preporučuje ispravno držanje kojim se smanjuje napetost u vratu i ramenima. Ona dodaje: “Naročito je važno da vam grlo uvijek bude vlažno.” Ako morate puno koristiti glas, gđa Mann preporučuje da čitav dan pomalo pijete vodu.
Praćenje vremenskih prilika na Tibetu
Deset zemalja iz azijsko-pacifičkog područja organiziralo je eksperimente u kojima bi se proučavalo monsune, izvještava časopis New Scientist. U velikim područjima Azije poljoprivreda ovisi o kišama koje donose monsuni, no one znaju znatno varirati od godine do godine. Meteorolozi smatraju da je tibetanska zaravan jedan od glavnih uzročnika monsunskih kiša, no dosad se nije raspolagalo podacima s Tibeta koje bi se moglo analizirati. Nakon pregovora s Kinom, sada se na Tibetu postavlja oprema koja će sama bilježiti temperaturu, vlažnost, vjetrove i druge meteorološke podatke s Himalaje. Istraživači se nadaju da će dobiveni podaci voditi do boljeg razumijevanja azijskih monsuna.
U Izraelu iskopano rimsko upravno sjedište
Izraelski su arheolozi otkrili jedan rimski upravni kompleks u Cezareji i to bi mogla biti pretorova palača u kojoj je apostol Pavao bio zatvoren, kaže se u jednom Reutersovom izvještaju. Yosef Porath, koji predvodi djelatnost Izraelskog ministarstva za antikne starine na području Cezareje, rekao je da su arheolozi na toj lokaciji iskopali mozaik s natpisom na latinskom, koji ukazuje da je jedan tamošnji ured možda služio kao odsjek za unutrašnju sigurnost. “Taj natpis pomaže u rješavanju dileme o tome gdje se održalo saslušanje Sv. Pavla pred rimskim namjesnikom, koje je opisano u Novom zavjetu”, rekao je Porath. On je napomenuo da je ta lokacija bila jedino dosad iskopano sjedište rimske vlasti u Izraelu, a i jedno od rijetkih u čitavom starorimskom svijetu.
Mravi kao lijek
Za vrijeme jedne bitke godine 1947, kineski vojni kirurg Wu Zhicheng trebao je kod ranjenika suzbiti infekcije, no ostao je bez lijekova. Kako je bio na rubu očaja, potražio je pomoć jednog tamošnjeg liječnika, koji mu je preporučio tradicionalni kineski lijek — prokuhanu vodu s mravima za čišćenje rana i lijek načinjen od nekih posebnih vrsta mrava. Prema pisanju časopisa China Today, rezultati su bili tako ohrabrujući da je dr. Wu započeo svoju dugogodišnju karijeru istraživanja kako se mravi mogu koristiti u medicini. On smatra da lijekovi na bazi mrava pospješuju ravnotežu imunološkog sustava i kaže: “Mrav je jedno minijaturno skladište hranjivih tvari. On u sebi ima preko 50 hranjivih tvari koje su potrebne ljudskom organizmu, 28 aminokiselina i različitih minerala, kao i kemijskih spojeva.”
‘Uredska bolest’
Prema jednoj studiji koju je napravio profesor Maurizio Ricciardi, direktor centra za korekciju držanja na Sveučilištu u Sieni, preko 80 posto Talijana ima problema s držanjem i to zbog sjedilačkog načina života. Više od polovice tih ljudi koji pate od “uredske bolesti” ujedno se tuži na tegobe kao što su križobolja, glavobolja, mučnina, vrtoglavica i problemi s ravnotežom, variranje krvnog tlaka, proljev, tvrda stolica, upala debelog crijeva i gastritis, izvještavaju novine Il Messaggero. “Japanci i Kinezi nakon svakog radnog sata rade neke jednostavne vježbe” kako bi suzbijali te komplikacije, kaže Ricciardi, “dok je kod nas jedina pauza ona za kavu.”
Mladi brazilski čitaoci
Brazil bilježi porast kako pismenosti, tako i broja godina učeničkog školovanja, piše časopis Exame. Premda još uvijek ima puno mogućnosti za napredak, između 1991. i 1995. zabilježen je 36-postotni pad nepismenosti u dobnoj grupi od 7 do 14 godina, kaže brazilski Institut za geografiju i statistiku. Prosječni broj godina školovanja porastao je od 1990. do 1995. za 10 posto. Moguće je da se taj sve veći interes mladih Brazilaca za čitanje odrazio i na gotovo 40-postotni porast broja učenika koji su posjetili jedan nedavno održani sajam knjiga u Rio de Janeiru. Najprodavanije knjige na tom sajmu — na koje je otpalo 24 posto ukupne prodaje — bile su knjige napisane za mlade, izvještavaju novine O Estado de S. Paulo.
Pandžabljani i bubrežni kamenci
Stanovnici države Punjab i okolnih indijskih područja skloniji su obolijevanju od bubrežnih kamenaca nego bilo koja druga populacija na svijetu, izvještava India Today International. Poznato je da Pandžabljani naporno rade i uživaju u jelu, međutim, u izuzetno vrućim ljetnim mjesecima često ne piju dovoljno vode, kaže se u izvještaju. Zato je na jednoj nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji urologa njihova regija bila opisana kao svjetski “pojas kamenca”. Tamo prosječna veličina bubrežnog kamenca iznosi dva do tri centimetra, za razliku od jednog centimetra u Evropi i u Sjedinjenim Državama. Izvještaj to pripisuje sklonosti mnogih Indijaca da ignoriraju blaže bolove ili da odgađaju liječenje. Urolozi kažu da zdravi ljudi trebaju svakodnevno piti najmanje dvije litre čiste vode.