Kirurški zahvat bez skalpela
U POČETKU se glavobolja koju je osjećala Christine, iako je bila intenzivna, nije smatrala razlogom za paniku jer je uostalom nestala nakon jednog dana. Nakon toga joj se javila zakočenost u vratu. Iza toga se ponovno pojavila glavobolja i Christine je postala dezorijentirana — a to su sve neobični simptomi za bilo koga, a kamoli ne za osmogodišnje dijete.
U bolnici je slika napravljena metodom kompjuterizirane tomografije (CT) otkrila da Christine ima arterijsko-vensku malformaciju (AVM) u mozgu — anomaliju kod koje arterije široko komuniciraju s venama.a Da se nije poduzelo liječenje, Christine je na koncu mogla doživjeti smrtonosni moždani udar.
Sve donedavno takvi su se AVM-i mogli liječiti samo kirurškim zahvatom na mozgu, tako da se otvori lubanja. U ovom postupku kirurg otvara lubanju nakon što odmakne kožu s glave zajedno s kosom. Potom mora oprezno provlačiti instrumente kroz fini splet živaca i moždanog tkiva da bi došao do mjesta oštećenja. Klinički izvještaji otkrivaju da je tijekom 1995. oko 12 posto pacijenata imalo komplikacije nakon operacijskog zahvata u liječenju AVM-a.
Christinini roditelji odlučili su se za Gama-nož umjesto kirurškog noža. Samo ime ne ukazuje baš na njegovu pravu prirodu, jer Gama-nož nije ustvari nož. Umjesto toga radi se o napravi koja pušta 201 precizno fokusiranu zraku kroz nedirnutu lubanju. Svaka zraka sama za sebe preslaba je da bi oštetila tkivo kroz koje prolazi. Ali kad se 201 zraku zajedno pažljivo usmjeri, dolazi do presijecanja i jakog ozračivanja točno onog mjesta gdje se nalazi oštećenje.
Korištenje Gama-noža prema nekim se studijama pokazalo ekonomski isplativijom metodom, a i znatno je manje slučajeva postoperativnih infekcija nego kod konvencionalne neurokirurgije. No kako teče sam postupak?
Četiri koraka u radiokirurgiji
Radiokirurški postupak Gama-nožem izvodi se u četiri osnovna koraka. Prvo se pacijentu glava položi u držač od laganog materijala, tako da je ne može pomicati tijekom operacije. Kao drugo, napravi se “mapa” pacijentovog mozga ili pomoću CT-slike, pomoću snimke dobivene magnetskom rezonancijom (MRI) ili pomoću angiograma. Zatim se slike mozga prenesu u kompjuterizirani sustav za planiranje postupka, koji izolira metu i odredi njene koordinate.
Konačno slijedi faza samog postupka, tijekom kojeg se pacijentova glava stavi u šljem sa 201 otvorom kroz koje se puštaju gama zrake. Koliko traje postupak? Svega 15 do 45 minuta, tijekom kojeg je pacijent blago sediran i ne osjeća nikakvu bol.
Kad je postupak završen, pacijent ostaje u bolnici radi promatranja i obično ga se već sljedećeg jutra otpušta iz bolnice. Tako je bilo i u slučaju Christine, koju smo spomenuli u uvodu. Liječena je u četvrtak, puštena u petak, a u školu se vratila već sljedećeg ponedjeljka.
Što se događa s AVM-om?
Radiokirurškim postupkom zapravo se ne odstranjuje arterijsko-venska malformacija. Umjesto toga, postupak uzrokuje umnažanje stanica u stijenkama krvnih žila, čime se sprečava dotok krvi u problematično područje. Posljedica toga je da se za možda godinu ili dvije defektne krvne žile potpuno zatvore. Nakon toga se arterijsko-venska malformacija smanji te je organizam s vremenom razgradi.
Gama-nož također se koristi za liječenje malih malignih dobro diferenciranih tumora, kao i za liječenje nekih metastatskih tumora, koji su se proširili na mozak od raka koji se pojavio u drugim dijelovima tijela. Osim toga, metoda obećava dobre rezultate u liječenju trigeminusne neuralgije (tegobna bolest koja napada živac na licu), epilepsije, Parkinsonove bolesti i nekih drugih slučajeva teško lječivih bolesti.
Naravno, ima još nekih vrsta moždanih tumora i bolesti kod kojih Gama-nož ne pomaže. Hoće li napredak u neurokirurgiji dovesti do još djelotvornijih postupaka liječenja, to će vrijeme pokazati. U međuvremenu, radiokirurgija Gama-nožem pruža nadu mnogim pacijentima koji boluju od tumora.
[Bilješka]
a CT-slika, ili CAT-slika, jest rendgenska snimka presjeka nekog dijela tijela.
[Okvir na stranici 21]
Razvoj radiokirurgije
Gama-nož su prije gotovo 50 godina razvili neurokirurg Lars Leksell i biofizičar Börje Larsson. Leksell je otkrio da se jednom jedinom intenzivnom dozom ozračivanja može bez reza ukloniti oštećenje koje se nalazi duboko u mozgu — dakle, bez krvarenja i opasnosti od infekcije.
Ovaj svoj novi postupak Leksell je nazvao stereotaksijska radiokirurgija. Konačno su liječnici imali način kako da liječe ranije nedostupne dijelove mozga, a da ne moraju koristiti skalpel da bi se nespretno provlačili kroz splet osjetljivih živaca i moždanog tkiva. Međutim, trebalo je čekati mnogo godina na primjenu ovog novog postupka sve dok se nisu pojavile suvremene tehnike oslikavanja, kao što je CT-snimanje i MRI, pomoću kojih kirurzi mogu precizno odrediti kamo trebaju usmjeriti zračenje. Prvi Gama-nož aparat instaliran je 1968. u Stockholmu.
[Slike na stranici 20]
Četiri koraka radiokirurškog postupka gama-nožem
1. Namještanje držača
2. Izrada slika mozga
3. Slike izrađene pomoću kompjutera pomažu u planiranju postupka
4. Faza postupka
[Zahvala]
Slike ljubaznošću Elekta Instruments, Inc., proizvođačâ Gama-noža®