Bitka za preživljavanje francuske Biblije

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ FRANCUSKE

PREKO sto milijuna ljudi u svijetu govori francuski. Čak i ako niste jedna od tih osoba bit će vam zanimljivo pročitati kako je francuska Biblija vodila bitku za preživljavanje, djelomice zbog njene povezanosti s vjerskom slobodom. Tijekom stoljećâ, mnoge francuske Biblije nemilosrdno su uništili njeni neprijatelji i lažni prijatelji. Unatoč zastrašivanju, prevodioci i tiskari stavljali su svoje živote na kocku da bi pobijedili u ovoj bici.

Tijekom 12. stoljeća, prijevodi dijelova Biblije bili su dostupni na određenom broju pučkih jezika, između ostalog i na francuskom. Grupe koje je Katolička crkva smatrala hereticima pobuđivale su na njihovu upotrebu. No tek se u 19. stoljeću Biblija počela naširoko distribuirati u Francuskoj. Ovaj veliki raskorak u vremenu dokaz je strašnih kušnji kroz koje je prošla francuska Biblija da bi ugledala svjetlo dana.

Jedna od prvih knjiga na francuskom bio je Biblijski rječnik objavljen oko 900. n. e. Namjena mu je bila da pomogne čitaocima da razumiju Bibliju na latinskom, jeziku kojim se služila Katolička crkva. No u to vrijeme latinski više nije bio jezik kojim su govorili obični ljudi, koji su se služili brojnim dijalektima. Stoga im je Riječ Božja bila nedostupna. Tu je povlasticu i dalje uživalo jedino svećenstvo koje je bilo dobro upućeno u latinski i koje je moglo čitati na latinskom.

Prvi službeni državni dokument na francuskom jeziku pojavio se 842. n. e. Time se prešutno priznalo da većina ljudi više ne govori latinski. Religiozne pjesme na narodnom jeziku počele su se pojavljivati u Francuskoj oko 880. n. e. Međutim, biblijski prijevodi nisu se pojavili još daljnja dva stoljeća. Među najranijim pojavili su se normansko-francuski prijevodi dijelova Biblije, načinjeni početkom 12. stoljeća.

Počinje ozbiljna bitka

Prve ozbiljnije napore da Sveta pisma postanu dostupna ljudima u Francuskoj u obliku u kojem bi ih mogli čitati poduzeo je Petar Valdo, trgovac iz 12. stoljeća iz Lyona, u središnjoj Francuskoj. Valdo je započeo prijevod dijelova Biblije na provansalskom, dijalektu kojim se govori u jugoistočnoj Francuskoj. Godine 1179, na Trećem lateranskom koncilu, on je papi Aleksandru III predstavio dio Biblije koji je bio preveo.

Crkva je kasnije Valda i njegove sljedbenike osudila kao heretike, a redovnici su spalili prijevode koje je napravio. Otada se crkva opirala svakom pokušaju da Riječ Božja dospije u ruke običnog naroda.

Crkva je 1211. jasno otkrila što namjerava kad je spalila Biblije u gradu Metzu, u istočnoj Francuskoj. Godine 1229. na Koncilu u Toulouseu laicima se izričito zabranilo korištenje Biblija na bilo kojem narodnom jeziku. Zatim se 1234. godine na Koncilu u Tarragoni (Španjolska) zabranilo posjedovanje Biblija na bilo kojem romanskom jeziku (jeziku koji je nastao iz latinskog), čak i svećenstvu.

I pored takvog upornog protivljenja, prvi cjeloviti prijevod Biblije na francuskom jeziku pojavio se u drugoj polovici 13. stoljeća. Ova anonimno prevedena Biblija bila je distribuirana u samo malom broju primjeraka. U to vrijeme Biblija ni u kom obliku nije bila dostupna običnim ljudima. Primjerci su se izrađivali prepisujući. Visoka cijena i ograničena dostupnost svela je posjedovatelje Biblije gotovo isključivo na plemstvo i svećenstvo.

Sakupljaju se snage za obranu Biblije

Kad je oko 1450. Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj i pomična slova, tiskarska se revolucija u Evropi oduševljeno proširila i na Francusku. Tri francuska grada — Pariz, Lyon i Rouen — izrasla su u važna tiskarska središta, u bedeme za obranu Biblije.a

Sve do ove faze borbe, prijevodi Biblije na francuskom zasnivali su se na latinskoj Vulgati. U latinskom tekstu nalazile su se brojne greške koje su nastale nakon tisuću godina neprestanog prepisivanja, no crkva se čvrsto držala Vulgate. Međutim, francuski katolik Jacques Lefèvre d’Étaples odlučio je da Bibliju učini dostupnu ljudima. On je 1530. preveo Vulgatu na francuski te ispravio neke njene greške, pozivajući se na hebrejske i grčke manuskripte koji su u to vrijeme postali dostupni. Također je uklonio zbunjujuća doktrinarna objašnjenja koja je crkva umetnula u tekst.

Lefèvreov prijevod brzo je došao na udar. Neke su verzije morale biti tiskane izvan Francuske. Dospjele su na listu knjiga koje je crkva zabranila. Lefèvre je neko vrijeme morao potražiti utočište na istoku Francuske u Strasbourgu, koji je tada bio slobodni kraljevski grad. No usprkos tome njegov je prijevod bio pravo postignuće.

Prvi prijevod Biblije na francuskom, zasnovan na tekstovima na izvornim jezicima, objavljen je 1535. Prevodilac je bio francuski protestant Pierre-Robert Olivétan, rođak reformatora Jeana Calvina. Zbog protivljenja crkve ovaj prijevod nije mogao biti tiskan u Francuskoj, pa ga se stoga tiskalo u Neuchâtelu u Švicarskoj, u tek oformljenoj protestantskoj zajednici. Olivétanov francuski prijevod Biblije služio je kao standard za mnoge naredne revizije i biblijske prijevode na druge jezike.

Opasna borba

U Francuskoj su neki hrabri tiskari, poput Étiennea Doleta godine 1546, zbog tiskanja Biblije bili spaljeni na lomači. Na Koncilu u Trentu godine 1546, ponovno se potvrdila “autentičnost” Vulgate, unatoč greškama koje su se u njoj nalazile, i otada se crkva počela sve ogorčenije suprotstavljati prijevodima na narodne jezike. Godine 1612. španjolska je inkvizicija pokrenula žestoku kampanju za iskorjenjivanje Biblija na narodnom jeziku.

Progonstvo je povremeno vodilo do genijalnih inovacija. Proizvodile su se “šinjon” ili “punđa” Biblije, koje su bile dovoljno male da su se mogle sakriti u žensku kosu smotanu u punđu. A godine 1754, izvaci iz Hebrejskih i Grčkih pisama tiskani su u knjizi koja je bila veličine svega 3 x 5 centimetara.

Protunapadi

Ipak, s vremenom se situacija promijenila. Nakon što je Biblija izdržala stoljeća žestokih napada, zadani su odlučni udarci u njenu korist. Nove ideje i sloboda obožavanja koje su uslijedile nakon francuske revolucije ugušile su protivljenje crkve. Tako je 1803. godine protestantski Novi zavjet tiskan u Francuskoj, prvi nakon 125 godina!

I biblijska društva su u tome pripomogla. Godine 1792. Francusko biblijsko društvo osnovano je u Londonu (Engleska) “da bi Francuzima koji ne posjeduju božansko blago na jeziku koji je njima razumljiv pribavili francuske Biblije u onom opsegu koji je moguć”. I druga biblijska društva pridružila su se toj bici. Njihov se cilj, da proizvedu i distribuiraju Biblije na francuskom, ostvario.

Konačni udarac

Katolička crkva opirala se bilo kakvoj promjeni u svojoj taktici, ali bila je to uzaludna bitka. Kroz čitavo 19. stoljeće pape su izdale niz dekreta neumoljivo se protiveći Biblijama na narodnom jeziku. Čak je još i 1897. papa Lav XIII ponovno potvrdio da se “sve verzije Svetih pisama koje je napravio bilo koji nekatolički pisac te na bilo kojem pučkom jeziku zabranjuju, naročito one koje su objavila biblijska društva, a koje je u nekoliko navrata osudio rimski pontifikat”.

Međutim, budući da je lako bilo nabaviti jeftine protestantske Biblije koje su izdavala biblijska društva, Katolička crkva dozvolila je katoličkim učenjacima da prevedu Bibliju na francuski jezik. Prijevod Augustina Crampona, koji je isprva bio objavljen u sedam svezaka (1894-1904), a potom u jednom svesku (1904), bio je prvi francuski katolički prijevod zasnovan na izvornim tekstovima. Vrijedne su pažnje brojne fusnote učenjaka te činjenica da je Crampon često koristio ime Jéhovah, francuski oblik Božjeg imena.

Potpuno promijenivši svoje stajalište, Vatikan je u svojoj enciklici Divino Afflante Spiritu iz 1943. napokon postavio pravila za prevođenje Biblije na pučke jezike. Otada su objavljeni mnogi katolički prijevodi, uključujući i popularnu Jeruzalemsku Bibliju, prvo objavljenu na francuskom, a kasnije prevedenu na nekoliko drugih jezika, među ostalim i na engleski.

Jedna Biblija koja je pomogla ljudima širom svijeta koji govore francuskim jezikom jest francusko izdanje New World Translation of the Holy Scriptures. Ovaj je prijevod prvi put u cjelovitosti objavljen 1974, a revidiran je 1995. Na mnogim jezicima na koje je dosad preveden, New World Translation odaje priznanje Autoru Biblije, ponovno uvodeći njegovo ime Jehova u Hebrejskim pismima i, tamo gdje to odgovara, u Grčkim pismima. Do danas je tiskano preko pet milijuna primjeraka francuskog izdanja. Nema sumnje, Biblija je dobila svoju bitku i preživjela na francuskom jeziku.

[Bilješke]

[Slika na stranici 16]

Biblija Lefèvrea d’Étaplesa iz 1530.

[Slika na stranici 16]

Olivétanova Biblija iz 1535.

[Slika na stranici 17]

Rijedak primjerak “Biblije iz 13. stoljeća”

[Zahvala na stranici 17]

Biblije: Bibliothèque Nationale de France