Pogled u svijet
Visoka cijena zločina
Ministarstvo pravosuđa procjenjuje da se u Sjedinjenim Državama svakodnevno izvrši oko 94 000 kriminalnih djela. Koliko taj kriminal košta državljane SAD-a? Po mišljenju privrednog analitičara Eda Rubensteina, neposredni troškovi — između ostalog, gubitak osobne imovine, kao naprimjer automobilâ, novca i nakita — iznose skoro 20 milijardi dolara godišnje. Međutim, tome se pribrajaju i troškovi povezani s policijskim službama, sudstvom, zatvorima i programima za uvjetno oslobađanje od zatvorske kazne. To povećava cifru na nekih 100 milijardi dolara. Osim toga, budući da žrtve zločina često doživljavaju napadaje straha, traume ili depresije, mnoge od njih bore se s tim negativnim emocijama tako da izostaju s posla i ostaju kod kuće. Stoga bi gubici u proizvodnji lako mogli povisiti “ukupne troškove za žrtve kriminala” na čak “250 do 500 milijardi dolara godišnje”, kaže Rubenstein.
Nepošteni monasi
Na Tajlandu je jedan novozaređeni budistički monah koji je ovisnik o amfetaminima priznao da je silovao i ubio 23-godišnju britansku turistkinju, izvještava World Press Review. No ovaj je zločin samo jedan u “nizu skandala” koji u posljednje vrijeme potresaju budističko svećenstvo. “Pored sve većeg broja kriminalnih prijestupa, budizam iskvaruje i materijalistička pohlepa.” Na koji način? “Nekim monasima koji se voze u limuzinama s privatnim vozačem prodavanje amajlija predstavlja unosan posao.” Zbog toga “ljudi dovode u pitanje vjeru u nekada poštovano budističko svećenstvo”. Časopis također bilježi da su “samostani otvorili centre za detoksikaciju”, nastojeći zauzdati “narkomaniju” u redovima monaha.
Propusne rukavice
Jedan par lateks rukavica katkada zna biti nedovoljna zaštita od HIV-a ili hepatitisa, izvještavaju novine New Scientist. Do tog su zaključka došli istraživači na Medicinskom fakultetu Wisconsin kada su otkrili da “svaka treća rukavica propušta viruse veličine virusa HIV-a ili hepatitisa”. Jordan Fink, upravitelj sveučilišnog odjela za alergije, počeo je testirati lateks rukavice nakon što su se 1992. liječnici i medicinske sestre počeli žaliti na alergijske reakcije. Te je godine američka vlada uvela kod medicinskog osoblja obavezno nošenje gumenih rukavica ukoliko postoji vjerojatnost da osoblje dođe u kontakt s pacijentovom krvlju ili tjelesnim tekućinama. Prema Finkovim riječima, zdravstveni radnici koji imaju posjekotine ili neke druge ozljede na koži trebali bi razmisliti o tome da počnu nositi više od jednog para rukavica, piše u časopisu. Međutim, medicinsko osoblje koje nema ozljede na koži ne bi se trebalo bezrazložno zabrinjavati. “Neozlijeđena koža dobra je zaštita”, kaže Fink.
Borba protiv prevaranata
Nakon što je 17 godina radila kao marketinška izvjestiteljica za jednu lokalnu televizijsku stanicu u Bostonu (Massachusetts), Paula Lyons sastavila je listu načina kako izaći na kraj s “lukavstvima i bezdušnošću prevaranata”. Prema jednom članku Ladies‘ Home Journala, gđa Lyons između ostalog savjetuje: Nemojte pristajati na poslovne transakcije preko telefona sa strancem koji vas nazove. Ni u kom slučaju nemojte investirati u nešto što ne razumijete. Nikada nemojte plaćati za neku stvar da biste uz nju još nešto dobili “besplatno”. Nemojte puno vjerovati u jamstva za povrat novca. Klonite se darovanja za vama nepoznate dobrotvorne ustanove. Ni u kom slučaju nemojte kupiti rabljeni automobil a da ga najprije ne pregleda neki nepristrani automehaničar. “Ta pravila mogu se činiti pomalo staromodnima”, kaže gđa Lyons, no “ona vas mogu zaštititi od nekih najgorih prevara na tržištu”.
Brazilski zdravstveni problemi
Direktor brazilskog nacionalnog centra za epidemiologiju, dr. Eduardo Levcovitz, žalio se: “Naš narod ima tu nesreću da pati i od zdravstvenih problema industrijaliziranog prvog svijeta i od bolesti trećeg svijeta koje je moguće spriječiti.” Prema citatu iz The Medical Posta, dr. Levcovitz navodi glavne uzroke zdravstvenih problema kod Brazilaca. Na vrhu liste nalaze se kardiovaskularne bolesti, rak i bolesti dišnih organa. Slijedi smrt uzrokovana nasilnim zločinima i nesrećama. Nakon bolesti “prvog svijeta” dolaze zarazne bolesti uzrokovane lošim životnim prilikama. “Procjenjuje se da polovica brazilskog stanovništva pati od neke vrste parazitske zaraze”, piše The Medical Post. Samo od malarije svake godine oboli nekih 500 000 Brazilaca. Druge uobičajene parazitske bolesti koje vladaju u Brazilu jesu Chagasova bolest, shistosomijaza, trakavica, lišmenijaza i filarijaza.
Nestašica organa
Godine 1994. je “broj ljudi kojima je trebala transplantacija organa” u Sjedinjenim Državama “nadmašio broj davalaca skoro za trećinu”, piše The Journal of the American Medical Association. Između 1988. i 1994, broj ljudi koji su primili transplantate porastao je za 49 posto, dok je broj davalaca organa porastao samo za 37 posto. Budući da potražnja organa nadmašuje ponudu, neki su kritično bolesni pacijenti umrli čekajući da dobiju organ. Komentirajući o tom problemu, časopis New Scientist piše: “Dok transplantacije organa postaju rutiniranije, sve veći broj ljudi želi takve operacije i time povećavaju listu čekanja.” Zato izvještaj napominje da “transplantacije organa postaju žrtve svog vlastitog uspjeha”.
Skupi susjed
Kada kućevlasnici u Britaniji prodaju svoje kuće, imaju zakonsku obavezu da otkriju sve pojedinosti o bilo kakvim neslogama koje su u prošlosti imali sa susjedima, izvještava londonski The Sunday Times. Jednu 80-godišnju udovicu, koja nije obavijestila kupce da se lokalnim organima vlasti dvaput žalila na jednog bučnog susjeda, kupci su tužili sudu zbog krive interpretacije i dobili parnicu. Nakon što joj je dosuđena globa od 45 000 dolara, sada joj prijeti bankrot. Novi vlasnici živjeli su u kući šest godina, no život pored njihovih prvih susjeda bio je nesnošljiv pa nisu imali drugog izbora negoli prodati kuću, izjavili su na sudu. Da bi izbjegli takve probleme, neki su kupci pribjegli unajmljivanju privatnih detektiva koji promatraju ponašanje njihovih potencijalnih susjeda. Letimično ispitivanje može koštati samo 75 dolara, no neki su kupci spremni platiti 1 500 dolara za temeljitiju provjeru.
Vjeran morski konjic
Oksfordski zoolog gđa Amanda Vincent otkrila je da morski konjici izgleda ostaju vjerni svom bračnom partneru cijelog života. Dok je proučavala desetcentimetarsku vrstu Hippocampus whitei nedaleko od jugoistočne australske obale, dr. Vincent se zapanjila otkrivši toliku vjernost kod riba, bilježi londonski The Times. Primijećeno je da mužjak svakog jutra čeka svoju partnericu na dogovorenom mjestu. Kada se sastanu, morski konjici promijene boju i potom otplešu svoj ples. Rađanje potomstva zajednički je pothvat. Ženka izbaci jajašca i položi ih u poseban tobolčić na mužjakovom repu. On ih zatim oplodi i ostavi u tobolčiću sve dok se ne izlegnu. Ako jedan od partnera ugine, preživjeli morski konjic vezat će se samo za morskog konjica koji je kao i on bez para. Nažalost, opstanku tih divnih stvorenja prijeti opasnost, budući da se na milijune njih svake godine ulovi za akvarije i za upotrebu u tradicionalnoj azijskoj medicini.
Gladuju za teškim metalom
Kada teški metali, kao naprimjer nikal, olovo, cink i kadmij, zagade zemlju, tlo postaje opasno i neiskoristivo. Postojeće metode pročišćavanja iziskuju odstranjivanje gornjeg sloja tla i njegovo odlaganje na smetlištima ili pak odstranjivanje zagađene zemlje i njeno izlaganje jakim kiselinama koje oslobađaju vezane metale. No te su metode čišćenja veoma skupe. Sada znanstvenici istražuju jedan daleko jeftiniji i čišći način kojim bi se omogućilo rješavanje tog problema. Zove se fitoremedijacija. U tom se postupku koriste biljke koje apsorbiraju teške metale iz tla i prenose ih do lišća, stabljika i drugih nadzemnih dijelova biljke. Kada se teški metali izvade iz tla, biljke se mogu preraditi a oni vredniji metali mogu se reciklirati, piše časopis Science.
“Kuhanje — i hripanje — na plin”
Pod tim je naslovom Science News izvijestio da su britanski istraživači otkrili da “žene koje kuhaju na plin imaju najmanje dvostruko veće šanse da počnu hripati, ubrzano disati i da dobiju druge simptome astme u odnosu na one koje za pripremanje hrane koriste električne štednjake i pećnice”. U istraživanju koje se vodilo u londonskoj bolnici St. Thomas’, zamijećeno je da su ti simptomi ostali čak i kada se koristilo nape. I premda su u istraživanju sudjelovali i muškarci i žene, “posljedice su se očitovale samo kod žena — vjerojatno zato što one provode više vremena u kuhinji”.