Pogled u svijet

Vračanje među izbjeglicama

Izbjeglice iz ratom pogođene Ruande muči još jedan problem u njihovim logorima u Ngari u sjevernoj Tanzaniji: vračanje. Prema novinskoj agenciji Reuters, UNHCR (Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice) istaknuo je vračanje kao “ozbiljan problem” u logorima. Prema Chrisu Bowersu, predstavniku UNHCR-a, svake noći u okultnim ritualima ubijeno je dvoje ili troje ljudi. On objašnjava: “Znamo da je uključeno vračanje jer leševe nalazimo unakažene na točno određen način.” Do kraja 1994. u logorima u Ngari živjelo je nekih 580 000 ljudi, a svakog dana dolazilo je 2 000 novih izbjeglica. Reuters citira jedan UN-ov izvor kako navodi: “Postoji porast vračanja i ne znamo što napraviti u vezi s tim.”

Svećenici “isključeni”

Mobiteli mogu predstavljati najbolje u praktičnoj komunikaciji, ali jedan biskup u Finskoj odlučio je da previše nečega nije dobro. Prema Reutersu, biskup je utvrdio da “mobitel treba služiti onome tko ga koristi, a ne da ga učini robom”, te je naredio crkvenim radnicima i propovjednicima da smanje upotrebu tih napravica. Izgleda da su pritužbe župljana došle do biskupovih ušiju — neki svećenici su primali telefonske pozive za vrijeme crkvenih obreda. Izvještava se da je jedan takav poziv došao usred pogrebne službe. Isto tako, jedan katolički časopis u Italiji nedavno je savjetovao svećenicima da ne nose sa sobom svoje mobitele u ispovjedaonice — nakon što se jedna žena žalila da je mogla čuti svećenikov telefon kako zvoni dok je ispovijedala svoje grijehe.

Dobro za mame — loše za djecu

Mnoge žene uzimaju tablete željeza radi svog zdravlja kako bi ojačale anemičnu krv, ali neke ne znaju koliko te iste tablete mogu biti opasne za djecu koja ih progutaju. Prema časopisu Safety+Health, tablete željeza su vodeći uzrok smrti trovanjem među djecom ispod šest godina. Američka vlada predložila je da se sve takve tablete, umjesto u bočice, pakiraju pojedinačno i u plastične omote koje je teško otvoriti. Bilo kako bilo, majkama se savjetuje da tablete željeza uvijek drže daleko od dohvata malih ruku, kao što to rade i s drugim tabletama i lijekovima.

U Japanu raste broj oružanih bitki

Japan je poznat kao jedna od najsigurnijih nacija na svijetu. Njegov godišnji omjer ubojstava iznosi samo 1 na 100 000 ljudi, dok je taj omjer skoro deset puta veći u takvim zemljama kao što su Tajland i Sjedinjene Države. No, Japan je odnedavno potresen porastom ubojstava koja uključuju vatreno oružje, izvještava časopis Asiaweek. Od 1990. do 1993, godišnje je bilo 180 slučajeva pucanja vatrenim oružjem, a svi su uključivali članove organiziranog kriminala. Ali zastrašuje to što je 1994. broj slučajeva pucanja krenuo naviše, a sedam žrtava bili su obični građani. Iako Japan ima stroge zakone protiv toga da privatna lica posjeduju oružje, policija je navela da u zemlji postoji oko 100 000 komada nezakonitog vatrenog oružja. Nakon što je na prepunoj željezničkoj stanici pucano na jednog doktora, navodno je pucao nezadovoljni bivši pacijent, jedan je student u intervjuu primijetio: “Mislio sam da se to može dogoditi samo u Americi.”

Tehnologija i rupe u zakonu o Sabatu

U Izraelu, držanje Sabata u svijetu visoke tehnologije stvara neke prave izazove za one koji žive striktno po Halaki, ili drevnom skupu židovskih zakona. Naprimjer, ortodoksni Židovi zabrinuti su zbog prolaženja kroz detektor metala. Ako su njihovi ključevi aktivirali detektor, onda su nehotice zatvorili strujni krug — a to bi, oni smatraju, bilo kršenje zakona iz Halake da se ne smije zapaliti vatra. Zato je organizacija pod nazivom Tsomet izradila detektor metala koji ne reagira na obične predmete kao što su ključevi, i stoga ne predstavlja prijetnju za držanje Sabata. Slično tome, jedna druga organizacija je riješila problem ortodoksnih doktora koji na Sabat trebaju obaviti nešto rutinskog pisanja. Izradili su flomaster kojem trag nestaje nakon nekoliko dana. Kako to može pomoći? Halaka ograničava pisanje na Sabat, ali definira pisanje kao ostavljanje trajne oznake. The New York Times citira razmišljanje jednog istaknutog rabina: “Ako je [Bog] ostavio rupu u zakonu, stavio ju je tamo da bi se to iskoristilo.”

Ugroženi divovi

Divovska kornjača sa Galápagoskih otoka uživa međunarodnu slavu i zaštićena je kao ugrožena vrsta. Nedavno je, međutim, postalo jasno da se ti masivni gmazovi suočavaju s novom opasnošću. Po otoku Isabela u arhipelagu Galápagos mjesec dana bjesnio je požar. Spasioci su iskopali rovove kako bi zaštitili dragocjenu otočnu populaciju od 6 000 kornjača i čak su 400 njih premjestili u specijalni rezervat. Ova druga mjera poduzeta je da bi se kornjače zaštitile ne toliko od vatre koliko od ljudi. Prema The Unesco Courieru, “lov na kornjače, iako je nezakonit, očito je dio tradicionalne prakse. Smatra se da meso i krv kornjače, naročito ženke, imaju medicinska svojstva, pored toga što su naročito ukusni.” Spasioci su pronašli ostatke 42 takva diva koje su ljudi pojeli.

“Vlada nanosi smrt”

Tako glasi naslov nove knjige R. J. Rummela sa Sveučilišta Havaji. G. Rummel je kroz osam godina sakupljao podatke iz “tisuća izvora” o tome kakva je uloga vlada u ljudskim pokoljima tokom ovog stoljeća. Prema The Honolulu Advertiseru, knjiga navodi: “Skoro 170 milijuna muškaraca, žena i djece bilo je ustrijeljeno, isprebijano, mučeno, ranjeno nožem, spaljeno, mučeno glađu, ostavljeno da se smrznu, slomljenih kostiju ili prisiljeno da radi do smrti; zakapani su živi, davljeni, vješani, bombardirani ili ubijani na bilo koji drugi od mirijadu načina na koje vlade nanose smrt nenaoružanim, bespomoćnim građanima i strancima.” Rummel kaže: “To je kao da je ljudski rod poharala suvremena crna kuga.” “Ni jedno drugo stoljeće nije vidjelo pokolj takve veličine”, izvještavaju novine u vezi s Rummelovim rezultatima istraživanja.

Korisne gliste

“Kišne gliste su indijsko tajno oružje u sprečavanju još jednog izbijanja pošasti”, izvještava časopis New Scientist. Kad se gomila otpad, raste broj štakora i drugih štetočina koje prenose smrtonosne bolesti. Sada je zaposlena domaća vrsta gliste koja kopa duboko pod zemljom, Pheretima elongata, kako bi smeće pretvorila u koristan kompost. Kad ih se stavi u kante za smeće, ove gliste jedu otpad dok se kreću kroz njega i stvaraju izvrstan kompost koji se lako razgrađuje. Ova tehnika, koja se već koristi u Bombayu, svakog dana obradi četiri tone otpada iz klaonice. Lokalne vlasti koje se trenutno oslanjaju na palionice i odlagališta otpada sada sa zanimanjem gledaju na te korisne gliste.

Crkva i rat

Kakvu ulogu Srpska pravoslavna crkva igra u sukobu na Balkanu? To su pitanje na nedavnom okruglom stolu razmatrali vođe pravoslavnih i protestantskih crkava iz Engleske, Grčke, Njemačke, Rusije, Sjedinjenih Država, Srbije, Švedske i Švicarske. Christ in der Gegenwart (Suvremeni kršćanin), katoličke novine koje izlaze u Njemačkoj, izvještavaju da je razgovore organizirao Svjetski savjet crkava i da su održani u Ženevi u Švicarskoj. Razgovori su uslijedili nakon tvrdnji da se Srpska pravoslavna crkva učinila pristranom u ratu, “pružajući silnu podršku” strani koju favorizira. Usprkos teškim optužbama, većina učesnika u razgovorima glasala je da Srpska pravoslavna crkva i dalje ostane član Svjetskog savjeta crkava, iako se “sve razlike u mišljenjima nisu mogle riješiti”.

Poslovi s drogom su veliki biznis

“Međunarodno krijumčarenje droge”, kažu australske novine The Sydney Morning Herald, “postalo je drugi najunosniji biznis na svijetu, odmah iza trgovine oružjem, uzimajući 400 milijardi USD godišnje i potkopavajući političke sisteme u Aziji.” Ova količina novca, kaže generalni sekretar Interpola, “ima moć da korumpira skoro svakoga”. Azija je u centru pažnje zato što se više od 80 posto svjetskog heroina proizvodi u Zlatnom trokutu, blizu granice Mianme, Tajlanda i Laosa, kao i u Zlatnom polumjesecu Afganistana i Pakistana. Glavni službenik Interpola za drogu dodaje: “Droge su preuzele vodstvo kao glavno sredstvo za financiranje terorizma.”