INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
Hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • g95 22. 6. str. 17–19
  • Krađa — zašto ne?

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Krađa — zašto ne?
  • Probudite se! – 1995
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Zašto kradu
  • Prikrivanje emocionalne boli?
  • Vršnjaci i njihov pritisak
  • Postići Božje gledište
  • Borba protiv iskušenja
  • Da li je siromaštvo opravdanje za krađu?
    Probudite se! – 1997
  • Zašto je broj krađa u porastu?
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1993)
  • Zašto ljudi kradu?
    Probudite se! – 2005
  • Krađe u trgovinama — tko sve snosi posljedice?
    Probudite se! – 2005
Više
Probudite se! – 1995
g95 22. 6. str. 17–19

Mladi pitaju...

Krađa — zašto ne?

“Imam 16 godina i jedan jako veliki problem. U zadnje vrijeme puno kradem. Jednostavno sam otišla u trgovački centar i ukrala sedam pari naušnica. Bojim se ikome reći za svoj problem. Molim vas, pomozite mi!”

TAKO je jedna uznemirena tinejdžerka pisala rubrici za savjete u jednom časopisu. Jedan pisac je izvijestio: “Procjenjuje se da se svake godine [u Sjedinjenim Državama] (...) iz maloprodajnih trgovina ukrade, opljačka, otme ili na neki drugi način otuđi roba široke potrošnje u vrijednosti od deset milijardi dolara. Tinejdžeri su odgovorni za skoro polovicu svih hapšenja zbog krađa u dućanima.”

Prema jednoj nedavnoj anketi, više od trećine srednjoškolskih učenika priznalo je da krade po dućanima. A prema jednoj drugoj anketi, koju su proveli istraživači Jane Norman i Myron Harris, “skoro svi [mladi] su priznali da su ponekad znali uzeti nešto a da nisu to platili”.

Zašto kradu

Lopov je onaj tko namjerno bez dozvole uzme nešto što pripada nekom drugom. Ponekad može izgledati da je krađa opravdana zbog neke osobne potrebe. “Bio sam u gadnoj situaciji”, prisjeća se jedan osiromašeni mladić. “Otišao sam u stražnji dio [fast-food restorana], udario vrata da bih ih otvorio i uzeo malo piletine. Ali to je sve. Napravio sam to samo zato što sam bio gladan.”

Biblijska poslovica kaže: “Ne sramote lupeža koji ukrade da nasiti dušu svoju, budući gladan.” No, čak i tada, krađa je moralno neispravna. Sljedeći biblijski redak zato je pokazao da se čak i od gladnog lopova zahtijevalo da “plati” strogu kaznu (Priče Salamunove 6:30, 31).

Nevjerojatno je, međutim, da samo manjina tinejdžerskih lopova krade zbog neke opravdane potrebe. Tipičan primjer je mlada Mary Jane koja je priznala: “Da, krala sam po dućanima i to je stvarno bilo čudno, jer ne znam zašto sam to radila. Roditelji su mi davali novac za sve. Ništa mi nije trebalo.”a Časopis Seventeen slično je izvijestio: “U jednom istraživanju koje je proveo Nacionalni savjet za prevenciju kriminala, najčešći razlog koji su prekršitelji naveli bio je da su željeli nešto zabadava.” Neki su mladi čak opravdavali svoje ‘ljepljive prste’ tvrdeći da su dućani ‘previše zaračunavali’!

Za mnoge mlade, krađa je jednostavno sredstvo za ublažavanje dosade. “To je jednostavno bilo nešto što se moglo raditi poslije škole”, objasnio je bivši lopov po imenu Jeremy. Krađa izgleda služi i kao neka vrsta visokorizičnog sporta; izgleda da neki vole bujicu adrenalina koja navire kad u torbicu naguraju ukradenu bluzu ili kad u ruksak ubace compact disc.

Prikrivanje emocionalne boli?

Naravno, postoje daleko sigurniji načini borbe protiv dosade nego što je riskiranje zatvorske kazne. Postoji li, onda, mogućnost da iza tog traženja užitka stoji nešto više od želje za malo zabave? Mnogi stručnjaci vjeruju da postoji. Ladies‘ Home Journal primijetio je da je nekim mladima “teško izlaziti na kraj s pritiscima odrastanja. Svađa sa svojim roditeljima, raskid prijateljstva, loša ocjena iz testa, mogu dovesti do osjećaja da su izgubili kontrolu nad svojim životom; kršenje pravila vraća im osjećaj moći.”

Da, iza hvalisavog razmetanja nekog lopova može biti mnogo povreda i boli. Kako to izražava Biblija: “I u smijehu srce osjeća bol” (Priče Salamunove 14:13, St). Dokazi pokazuju da ponavljane krađe u dućanima mogu biti znak depresije. Kod nekih mladih lopova čak je ustanovljeno da su bili zloupotrebljavana djeca. Bez obzira na uzrok boli, uzbuđenje prilikom krađe može naizgled prigušiti emocionalnu bol — barem nakratko.b Razmotri, naprimjer, jednog američkog mladića koji pronalazi svoju zabavu u krađi automobila i divljoj jurnjavi njima. “To je odličan osjećaj”, kaže on. “Dobiješ onaj osjećaj kao da si prestravljen, kao da si ‘nafiksan’.”

Vršnjaci i njihov pritisak

Biblija kaže: “Loša društva kvare korisne navike” (1. Korinćanima 15:33, NW). Ta je istina općepoznata. Spisateljica Denise V. Lang primijetila je: “Mlada osoba rijetko sama sebe dovede u nevolju.” Vršnjaci će često poticati jedan drugoga da se usude ukrasti nešto. Nažalost, mnogi mladi popuštaju pritisku.

“Spetljala sam se s grupom djevojaka iz sedmog i osmog razreda”, kaže mlada Kathy. A cijena članstva u njihovom ekskluzivnom klubu? Krađa skupe veste. “Željela sam biti u tom klubu, pa sam otišla u dućan i uzela svoju vestu”, priznaje ona.

Postići Božje gledište

Izgled da posjeduješ stvari koje si ne možeš priuštiti, da uživaš u visokorizičnim uzbuđenjima, ili da budeš prihvaćen od vršnjaka može učiniti da krađa izgleda privlačno. Međutim, jedna od Deset zapovijedi u Bibliji glasi: “Ne kradi” (2. Mojsijeva 20:15). Apostol Pavao je napisao da ‘lupeži neće naslijediti carstva Božijega’ (1. Korinćanima 6:10). Božje gledište trebalo bi biti od posebnog značaja za mlade koji su odgojeni kao kršćani. Kako bi samo bilo licemjerno stavljati na sebe obličje pravednosti a potajno postupati kao lopov! Apostol Pavao ovako je pitao: “Učeći dakle drugoga sebe ne učiš; propovijedajući da se ne krade, kradeš”? (Rimljanima 2:21, 22).

Ponižavajuća mogućnost da te uhapse dovoljan je razlog da izbjegavaš porok krađe. Nakon što je uhvaćen, jedan mladi lopov je rekao: “Želio sam umrijeti.” Spoznaja da Jehova ‘mrzi grabež’ najjači je razlog da izbjegavaš popustiti porivu — ili pritisku — da kradeš (Izaija 61:8). Čak i ako je netko u stanju sakriti krađu od prodavača u dućanu, policije i roditelja, ne može je sakriti od Jehove. Raskrinkavanje je neizbježno (Izaija 29:15).

Sjeti se, također, da grijeh otvrdnjuje čovjeka (Jevrejima 3:13). Sitne krađe sklone su narasti do drskijih i bezobzirnijih djela. Mladi Roger, naprimjer, započeo je sa svojim životom kriminala tako što je krao novac iz novčanika svoje majke. Kasnije je rušio starije žene i krao im torbe!

Borba protiv iskušenja

Mora se priznati, možda nije lako prestati ako je netko počeo krasti u tajnosti. “To je u neku ruku bila ovisnost”, priznao je jedan mladić. Što može pomoći mladiću ili djevojci da promijeni svoje puteve?

Ispovjedi svoj grijeh Bogu. On će ‘oprostiti mnogo’ onima koji se kaju za svoje neispravno postupanje i koji se otvoreno ispovjede njemu (Izaija 55:7).

Potraži pomoć. Mnogi čitaoci ovog časopisa upoznati su s kršćanskom skupštinom Jehovinih svjedoka na svom području. Takve osobe mogu potražiti mjesne kršćanske nadglednike i zatražiti duhovnu pomoć i ispravku (Jakov 5:14, 15). Roditelji koji imaju dobra moralna načela mogu se također pokazati izvorom pomoći i podrške. Ako iza nečijeg neispravnog vladanja stoje povrijeđenost, bol ili jednostavno dosada, razgovor o tim stvarima sa samilosnim slušačem može se pokazati od velike pomoći (Priče Salamunove 12:25).

Nadoknadi štetu. Pod Mojsijevim zakonom, od lopovâ se zahtijevalo da ukradenu robu isplate s kamatama (3. Mojsijeva 6:4, 5). Slično postupanje ne samo da pomaže očistiti savjest nego mu i utiskuje u misli koliko poteškoća krađa nanosi drugima. Biblija obećava da kad netko “vrati što je oteo, i stane hoditi po uredbama životnijem (...), doista će biti živ, ne će umrijeti” (Ezehijel 33:15).

Priguši osjećaje zavisti i pohlepe. Posljednja od Deset zapovijedi glasi: “Ne poželi (...) i šta što je bližnjega tvojega” (2. Mojsijeva 20:17). Ako postoji nešto što stvarno trebaš — ili želiš — ali si ne možeš priuštiti, možda možeš pronaći način da zaradiš novac kako bi to kupio. Apostol Pavao dao je savjet: “Koji je krao više da ne krade, nego još da se trudi, čineći dobro rukama svojima” (Efežanima 4:28).

Pazi s kim se družiš. “Ako si s prijateljem ili grupom prijatelja koji rade nešto loše ili počine zločin”, podsjeća spisateljica Denise Lang, “i tebe će se smatrati krivim jednostavno zato što si bio na sceni s njima.” Imaj snagu reći ne ako vršnjaci predlažu da se napravi nešto nezakonito (Priče Salamunove 1:10-19).

Razmisli o šteti koju krađa nanosi drugima. Lopov misli samo na sebe. Ali Isus nas savjetuje: “Sve dakle što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima; jer je to zakon i proroci” (Matej 7:12). Kad se čovjek uči brinuti za druge ljude, manje je sklon raditi nešto čime bi drugima mogao prouzročiti štetu.

Pomisli kakve će posljedice to imati na tebe (Galaćanima 6:7). Umjesto da razmišljaš kako bi bilo lijepo da imaš taj svjetlucav ukras ili spravicu koju si ne možeš priuštiti, pomisli na to kako bi bilo neugodno da te uhvate i odvedu pred sud; pomisli na sramotu koju bi nanio svojim roditeljima i samom Bogu! Sigurno ćeš zaključiti da krađa, sve u svemu, baš i nije tako dobra ideja.

[Bilješke]

a Neka imena su izmijenjena.

b Ovdje ne govorimo o kleptomaniji — mentalnom poremećaju koji karakterizira kompulzivna težnja za krađom. Liječnici kažu da je kleptomanija rijetka i da pogađa manje od 5 posto poznatih lopova po dućanima. Poremećaj se često liječi medikamentima.

[Slika na stranici 18]

Oni koji kradu po dućanima često dožive poniženje kad ih se uhvati

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2026)
    Odjava
    Prijava
    • Hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli