Pogled u svijet
“Nepoznata planeta”
U samo dvije godine u amazonskoj kišnoj šumi pronađene su tri ranije nepoznate vrste majmuna. U svijetu se svake godine u prosjeku otkrije tri nove vrste ptica. Oko 1 200 vrsta kukaca pojavilo se u studiji o 19 stabala u Panami, a 80 posto njih ranije nije bilo poznato. “Ogromni brojevi životnih oblika ostaju nam nepoznati”, bilježi časopis UNESCO Sources. Naprimjer, “procjenjuje se da 40 posto južnoameričke slatkovodne ribe tek treba klasificirati. (...) A što ćemo naći u uglavnom neistraženim oceanskim dubinama?” Problem se povećava kad razmotrimo ogromne brojeve manjih životnih oblika: bakterije, gljivice, nematode, pauke, insekte i biljke koje tek treba otkriti. Samo “jedan gram tropskog tla, naprimjer, može sadržavati i do 90 milijuna bakterija i mikroba”. Neki procjenjuju da broj vrsta na Zemlji može biti “i do 200 milijuna”, kaže UNESCO Sources. Unatoč opsežnom istraživanju, Zemlja i dalje ostaje “nepoznata planeta”.
Nagla promjena vrijednosti u Kanadi
“Nije prošla ni jedna generacija, a Kanađani — i engleski i francuski — odbacili su autoritet crkve, države i monopola i oligopola koji su im ranije pružali lagodnost i red na tržištu i u društvu”, izvještava The Toronto Star. Zašto? Oni žele trenutačno materijalno zadovoljenje. Postoji nastojanje da se “ima sve” odmah. “Judeo-kršćanski moralni kodeks zamijenjen je sekularnim humanizmom, katolička ortodoksija materijalnim hedonizmom. Malo je onih koji su spremni odgoditi zadovoljenje do sljedećeg života, a kamoli do svoje starosti”, dodaje Star. Boga se više ne smatra natprirodnim bićem. Stoga nema straha, nema krivnje. Duhovni interesi trpe dok su svi napori usmjereni prema maksimaliziranju nagrada materijalnog svijeta.
Predviđanje 20. stoljeća
Da li je itko tko je živio u prošlom stoljeću mogao zamisliti takve suvremene razvoje događaja kao što su automobili, sredstva masovnog prijevoza, elektronska muzika i telefaksovi? Godine 1863, francuski romanopisac Jules Verne, poznat po djelima kao što su Put oko svijeta u 80 dana i 20 000 milja pod morem, predvidio je te razvoje događaja pa čak i više od toga u do sada neobjavljenom romanu pod naslovom Pariz u 20. stoljeću. Iako ga je Verneov izdavač odbio kao previše nategnut i nevjerojatan, nedavno otkriveno djelo oslikava začuđujuće točnu sliku o životu u našem 20. stoljeću, uključujući napredno oružje, električnu stolicu, zagađivanje i prometne gužve. Verne je predvidio užurbano stanovništvo koje je izgubilo interes za prošla klasična dostignuća i kulturu, društvo koje je u ropstvu komercijalizma i ovisno o tehnologiji. Pariški International Herald Tribune je primijetio: “Verne ne samo da je pretkazao mnoga ostvarenja suvremene tehnologije nego je i razabrao neke od najstrašnijih posljedica.”
Val kriminala u Japanu
Japan, kojeg se do nedavno smatralo relativno oslobođenim od kriminala, doživljava val kriminala za koji policija okrivljava recesiju, povećano švercanje oružja i sve manju moć organiziranog kriminala. Prema Takajiju Kuminatsuu, policijskom službeniku, kriminalna djela povezana s oružjem dostigla su rekordne visine i, ako ih se ne bude zaustavilo, “uzdrmat će temelje javnog reda” u Japanu. Prema Mainichi Daily Newsu, kriminalna djela koja su počinili “obični ljudi” također su u porastu, za što je djelomično odgovoran “neprestani stres zbog skučenog urbanog življenja”. Kako bi pomogao stanovnicima grada da prežive, Susumu Oda, profesor sociologije, dao je sljedeće prijedloge: Zadržite osnovne izraze učtivosti, kao što su uzvraćanje pozdrava, recite “oprosti” kad je prikladno i budite nasmiješeni “kako biste raspršili svaku sumnju o neprijateljstvu”. Naučite se umjetnosti pristojnog odbijanja. Učinite si navikom koristiti sigurnosne lance na vratima. Na policiju gledajte kao na saveznike. I “nemojte na školovanje u borilačkim vještinama gledati kao na sredstvo koje će vas zaštititi od kriminala — vjerojatnije da će na taj način netko jako stradati”.
Rizici transfuzije krvi
“Zalihe krvi u Kanadi mogu se pažljivo ispitivati još tisuću godina a rizici transfuzije krvi i dalje će postojati”, izvijestio je The Toronto Star. Svjedočeći pred komisijom koja je ispitivala sigurnost zaliha krvi u Kanadi, dr. William Noble iz bolnice St. Michael rekao je: “Oni (rizici) postoje i uvijek će postojati.” Rizici transfuzije krvi uključuju “sve, od alergijske reakcije do dobivanja AIDS-a preko poklonjene krvi”, kaže Star. Stručnjaci u davanju transfuzija krvi tvrde da je danas sve više i više pacijenata zabrinuto zbog dobivanja AIDS-a putem krvi. Dr. Noble kaže: “Ne prođe ni jedan dan, a da nemamo neki razgovor o tome ‘Da li trebam dati transfuziju ili ne?’”
Medvjeđi dijelovi
“Ilegalno trgovanje dijelovima crnog medvjeda iz Kanade može biti unosnije od sudjelovanja u međunarodnoj trgovini droge”, tvrdi The Toronto Star. Među praktikantima tradicionalne medicine u bogatijim zemljama Azije, kao što su Kina, Južna Koreja, Japan, Tajvan i Hong Kong postoji neobična potražnja za žučnim mjehurom i šapama crnog medvjeda. “Jedan predstavnik zakona iz Kalifornije procjenjuje da se ‘ulična vrijednost’ (cijena koju plaća krajnji korisnik) jednog kilograma medvjeđeg mjehura u Aziji popne na više od 1 milijun (američkih) dolara prije nego se ta žuč razvodni sa žuči krava ili svinja”, dodaje Star. “Za usporedbu, ulična vrijednost kokaina u Metropolitanskom Torontu procjenjuje se na 100 000 dolara po kilogramu.” Carole Saint-Laurent, specijalist za ugrožene vrste koja radi za World Wildlife Fund/Canada, kaže sljedeće: “To je enormno veliki biznis.” Postoji bojazan da će potražnja za medvjeđim dijelovima nastaviti rasti. Medvjeđa populacija već je u velikoj mjeri istrijebljena u Aziji.
Ugrožene vrste u Brazilu
“Brazil ima tri puta više tropskih šuma nego ijedna druga zemlja, vodeća je zemlja na svijetu po biološkoj raznolikosti i još uvijek ima najrazličitiju faunu sisavaca, 460 vrsta, na svom teritoriju”, kažu novine O Estado de S. Paulo. “No Brazil je također vodeći po ugroženim vrstama, 310, od kojih su 58 sisavci.” Iako nijedan sisavac do sada nije izumro, “12 posto brazilskih sisavaca je u opasnosti”, kao što je majmun “lavlji tamarin, koji postoji samo u Brazilu”. Neke ugrožene vrste “žive u tako ograničenim područjima da bi svako uplitanje u njihovo stanište moglo dovesti do njihovog istrebljenja”. Prema novinama, neka vrsta se smatra izumrlom ako prođe 50 godina, a da se u divljini ne pronađe nijedan njen primjerak.
Stanovništvo na planeti
Prema statistikama koje je objavio UNFPA (Fond Ujedinjenih naroda za populacijska pitanja), sredinom 1994. broj ljudi na planeti dosegao je brojku od 5,66 milijardi. Predviđanja procjenjuju da će do 1998. ta brojka narasti na 6 milijardi, do godine 2025. na 8,5 milijardi, a do 2050. na 10 milijardi, te da će se skoro sav taj porast odvijati u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Afrika, s godišnjom stopom porasta stanovništva od 2,9 posto, je regija koja najbrže raste na svijetu. Evropa ima najnižu stopu — 0,3 posto. UNFPA također navodi da će do kraja stoljeća, za samo pet godina, polovica svjetskog stanovništva živjeti u urbanim područjima. Do tada će 300 gradova u zemljama u razvoju imati preko milijun stanovnika, u usporedbi sa 125 gradova danas.
Ključ su kvalitetni odnosi
“Vrsta odnosa koje adolescenti imaju — a ne tip obitelji — ono je što ukazuje da li će adolescenti koristiti drogu ili će imati problema u ponašanju”, navodi The Toronto Star. Jedna studija koju je na 2 057 mladih u Ontariju provela Fondacija za istraživanje ovisnosti otkrila je da “priroda obiteljskih odnosa ima snažniji utjecaj od strukture same obitelji”, rekao je znanstvenik Ed Adlaf. Adolescenti u dobrim obiteljskim odnosima, čak i ako su ih roditelji usvojili ili imaju očuha ili maćehu ili samo majku, prolazili su bolje od onih u brojčano potpunim obiteljima u kojima su postojali loši odnosi. “Oni koji redovito razgovaraju s roditeljima o svojim problemima imali su najmanje postotke delinkvencije”, naveo je Star. “Oni koji nikada ne razgovaraju o problemima ni s jednim roditeljem imali su najviše postotke teškog opijanja, zloupotrebe droge i delinkvencije.” Primarni faktori u reduciranju problema su koliko vremena adolescenti provode sa svojim obiteljima, kvaliteta odnosa i da li roditelji znaju gdje im se kreću djeca i što rade. Adlaf je rekao: “Važno je provoditi vrijeme s djecom i stvoriti vrijeme za njih.”