Koliko je hranjiva hrana koju jedete?
OD DOPISNIKA “PROBUDITE SE!” IZ BRAZILA
Na koji način birate svoju hranu? Koji faktori utječu na vašu odluku pri kupovini hrane? Je li u pitanju lijepa ambalaža? Je li cijena? Je li lakoća pripreme? Jesu li uvjerljive tvrdnje u reklamama? Ili se naprosto radi o izgledu i okusu hrane? Od ispravnog odabira može zavisiti hoćete li jesti hranjivu ili bezvrijednu hranu, hoće li vam se zdravlje poboljšati ili pogoršati.
SIROMAŠTVO je jedan od glavnih uzroka pothranjenosti. Dok mnogi ljudi smatraju hranu nečim samim po sebi razumljivim, milijuni drugih ljudi rijetko kad uživaju u hranjivom obroku. “Tu kod nas jede se što se god može nabaviti”, rekao je jedan zidar iz Brazila, otac šestero djece. To obično znači stari kruh i slaba kava ili riža s grahom. Ustvari, prema izvještaju Organizacije Ujedinjenih naroda za ishranu i poljoprivredu, 20 posto svjetskog stanovništva gladuje. U nekim afričkim zemljama glad prilično uzima maha. U Aziji je još veći broj ljudi koji gladuju. Čak u Sjedinjenim Državama 12 posto stanovništva, ili 30 milijuna ljudi, navodno nema dovoljno hrane.
Slaba ishrana nije samo štetna već može uzrokovati smrt. “Pothranjenost uzrokovana lošim navikama hranjenja djece odnosi više od deseterostrukog broja žrtava u odnosu na broj umrlih od same gladi”, zapaža istraživač William Chandler. “Pothranjenost, koja je popraćena dehidratacijom uslijed dijareje, najveći je uzrok smrti u svijetu.” UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci) izvještava: “Niti jedna epidemija, niti poplava, niti ikoji potres ili rat nikad nije prouzročio smrt 250 000 djece u samo jednom tjednu.” No, prema toj UN-ovoj agenciji, toliki je broj djece koja širom svijeta umiru uslijed pothranjenosti i bolesti koje nastaju kao posljedica pothranjenosti. Šteta koju uzrokuje pothranjenost zapravo je neprocjenjiva: Smanjuje se sposobnost učenja, oslabljuje ukupna radna sposobnost, dolazi do pada proizvodnje i kvalitete rada.
No ipak, uz adekvatno uzimanje odgovarajuće hrane moguće je nadvladati slabu ishranu te nuspojave poput anemije i drugih bolesti. Pomoć od strane države, kao što su naprimjer topli obroci u školi i javne kuhinje za siromašne i postradale, mogla bi smanjiti pothranjenost u nekim krajevima, međutim, prema riječima UNICEF-ovih službenika, godišnje treba utrošiti 25 milijardi američkih dolara da bi se smanjilo umiranje djece uzrokovano dijarejom, upalom pluća i ospicama. ‘To je mnogo novca’, neki će možda reći. No to je svota koju u jednoj godini Amerikanci navodno potroše na sportsku obuću a Evropljani na vino. Jedan drugi izazov jest kako smanjiti rasipanje. Premda, prema procjenama, 32 milijuna Brazilaca gladuje, Brazilsko ministarstvo za poljoprivredu izvještava “da šteta [u vrijednosti od 1,5 milijardi američkih dolara] koja nastaje pri transportu i uskladištenju uroda uzrokuje gubitak od 18 do 20 posto nacionalne poljoprivredne proizvodnje”. Mnoge zemlje imaju velike probleme s poljoprivredom, navodnjavanjem, skladištenjem hrane i transportom; no ipak, Zemlja još uvijek može obilno zadovoljavati potrebe svih ljudi. Kako se onda možete suočiti s izazovom prehranjivanja svoje obitelji?
Novac nije dovoljan
U zemljama u razvoju ljudi često uspijevaju prehraniti svoju obitelj tako da rade na dva ili tri posla. U Brazilu godišnje 1,5 milijuna ljudi napusti obitelj ili prijatelje da bi u potrazi za poslom i hranom migrirali u velike gradove. Iako zdravlje u određenoj mjeri ovisi o tome čime se ljudi hrane, velik dio njihovog budžeta odlazi na odjeću, troškove stanovanja i prijevoz.
Sretna je okolnost da uobičajene namirnice, kao što su riža, grah, kukuruz, krumpir, manioka i banane, nadopunjene s malo mesa i ribe, predstavljaju glavne izvore hranjivih tvari za obitelji širom svijeta. Brazilski stručnjak za prehranu José Eduardo de Oliveira Dutra izjavio je: “Grah i riža čine kombinaciju koja ima vrlo visoku hranjivu vrijednost. Takvom jednostavnom i jeftinom prehranom, moguće je stati na kraj gladi u [zemlji].” Da, u kraju u kom živite možda vam je dostupna jeftina i hranjiva hrana. Ili biste možda mogli sami uzgajati nešto od hrane koju jedete.
Iako možda imate dovoljno novca, trošite li ga na hranjivu hranu za svoju obitelj? Ili domišljate i uporne reklame vrše na vas utjecaj kako biste dali prednost slatkišima ili bezvrijednoj hrani te tako zanemarili potrebu za proteinima, mineralima i vitaminima? Je li vam okus privlačniji od korisnosti po zdravlje? U The World Book Encyclopedii piše: “Da bi stekli i očuvali dobro zdravlje, ljudi moraju imati osnovno znanje o ljudskom tijelu i tome kako ono funkcionira. Samo će tada moći odrediti čime će se poboljšati ili pogoršati njihovo zdravlje, a čime neće. Stjecanje znanja o zdravlju trebalo bi biti sastavni dio obrazovanja svake osobe.”
Mi, doduše, ne živimo samo da bismo jeli, no hrana igra vrlo važnu ulogu u našem životu. Biblija sljedećim riječima govori o dobrom jelu kao o nagradi za marljivi rad: “Kad svaki čovjek jede i pije i uživa dobra od svakoga truda svojega, to je dar Božji” (Propovjednik 3:13). Smatrate li da je zdrava hrana vrijedna i neophodna? Ako je tako, molimo vas da razmotrite sljedeći članak, koji govori o tome kako pravilna ishrana može koristiti vama i vašoj obitelji.