INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
Hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • g94 22. 4. str. 17–19
  • Zašto sam tako debeo?

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Zašto sam tako debeo?
  • Probudite se! – 1994
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Moda mršavosti
  • Tko kaže da si debeo?
  • Zašto tako izgledam?
  • Pomiriti se s tjelesnim izgledom
  • Debljina nije na korist
    Probudite se! – 1997
  • Što ako se sramim svog izgleda?
    Pitanja mladih — djelotvorni odgovori, 2. svezak
  • Zašto sam tako mršav?
    Probudite se! – 2000
  • Kako mogu smršaviti?
    Probudite se! – 1994
Više
Probudite se! – 1994
g94 22. 4. str. 17–19

Mladi pitaju...

Zašto sam tako debeo?

“Osjećam se stvarno debelom, iako kad pogledam u tabele za idealnu težinu, sudeći po njima nemam prekomjernu težinu” (Patti).

“Biti debeo (...) smanjuje tvoje samopouzdanje do najnižih granica. Još od četvrtog razreda bio sam predebeo (...). Tada je započelo s pogrdnim imenima” (Judd).

TEŽINA. To je kod nekih mladih, naročito kod djevojaka, gotovo opsesija. Kad je anketirana jedna skupina djevojaka školskog uzrasta, njih 58 posto smatralo je sebe debelima.

Prema jednom američkom ispitivanju, 34 posto tinejdžerki koje imaju prekomjernu težinu uzimalo je dijetetske pilule kako bi smršavilo. Gotovo jedna od četiri djevojke pribjegavala je metodi povraćanja! Izvještavajući o jednom drugom istraživanju, The New Teenage Body Book kaže: “Šokantno je da je gotovo polovica devetogodišnjakinja i oko 80 posto desetogodišnjakinja i jedanaestogodišnjakinja bilo na dijeti. Nekih 70 posto djevojaka starih od 12 do 16 godina pokušavalo je smršaviti — a 90 posto sedamnaestogodišnjakinja bilo je na dijeti.”

Moda mršavosti

Stoljećima se, kako kod muškaraca, tako i kod žena, nešto zaobljeniji izgled smatrao privlačnim. Međutim, tokom 1920-ih, američka je modna industrija doživjela svojevrstan obrat. Vitki izgled najednom je postao ideal. Desetljećima kasnije, vitkost je i dalje u modi. Televizija i časopisi pomogli su popularizirati ovo gledište konstantnim obasipanjem medija dopadljivim reklamama koje prikazuju vitke muške i ženske manekene. Tko mari za to što mnogi od ovih tananih manekena žive gotovo u stanju izgladnjelosti! Milijune mladih (a i odraslih) lukavo se poučava da vjeruju kako privlačno odgovara mršavom. Onda ne iznenađuje da ne tako mršavi mladi obično sebe smatraju debelima i neprivlačnima.

Ni pritisak vršnjaka nije od pomoći. Tinejdžeri koji imaju prekomjernu težinu često su izloženi neprekidnom zadirkivanju, ruganju i predrasudama, a to dovodi do onog što je jedna spisateljica opisala kao “vrlo veliku mentalnu bol” — bol koja se može zadržati i do odrasle dobi.

Tko kaže da si debeo?

Nasreću, pitanje da li si stvarno predebeo ili ne obuhvaća više nego samo tvoj izgled u kupaćem kostimu — barem s medicinskog gledišta. Liječnici općenito osobu označavaju gojaznom ako ona teži 20 posto više od svoje idealne težine. Međutim, standardne tabele visine i težine temelje se na prosjecima i mogu pružiti samo okvirnu predodžbu o tome koliko bi trebala biti teška jedna zdrava osoba. Stoga neki liječnici daju prednost mjerenju gojaznosti ne samo pomoću težine, već i pomoću suvišnog masnog tkiva. Prema Parent’s Guide to Eating Disorders and Obesity, “masnoća bi trebala iznositi 20 do 27 posto tjelesnog tkiva kod žena, i 15 do 22 posto tjelesnog tkiva kod muškaraca”.

Neki istraživači smatraju da je razmjerno mali broj mladih koji stvarno imaju prekomjernu težinu. Sa zdravstvenog gledišta, možda uopće nemaš razloga za mršavljenje. Pri ispitivanju spomenutom u uvodu, više od polovine ispitanih djevojaka smatralo je da ima prekomjernu težinu, no samo je kod 15 posto doista bilo tako.

Zašto tako izgledam?

Ovo je možda slaba utjeha kad se pogledaš u ogledalo; možda jednostavno nemaš ono što smatraš privlačnim tijelom. Jedna tinejdžerka se žalila: “Voljela bih smršaviti, narasti i imati skladnije tijelo.”

Nemoj zaboraviti, međutim, da se, zbog toga što si tinejdžer, tvoje tijelo naglo mijenja. “U pubertetu dječaci i djevojčice obično dobiju na težini”, objašnjava dr. Iris Litt. “Ali, dok dječaci dobijaju većinom mišićno tkivo, kod djevojaka se razvija masno tkivo. Kod djevojaka u pubertetu udio masnog tkiva naraste sa osam posto — što je prosjek koji je u djetinjstvu jednak za oba spola — na oko 22 posto. Istovremeno promjena tjelesne konstitucije kod djevojaka naglašava dobivanje na težini. Dječaci dobivaju šira ramena, dok djevojčice dobivaju šire bokove.” Za ove promjene potrebno je vrijeme. No, debeljuškasta jedanaestogodišnjakinja ili dvanaestogodišnjakinja može izaći iz puberteta kao skladna tinejdžerka. No, to se možda i neće dogoditi.

Ako je to kod tebe slučaj, to može djelomično biti posljedica genetskog nacrta kojeg si naslijedio od svojih roditelja. Neki liječnici smatraju da je, zajedno s bojom kože, vrstom kose i visinom, temeljni oblik tvog tijela ‘zapisan’, kao što je psalmist napisao, u genetskom kodu prilikom začeća (Psalam 139:16). Dr. Lawrence Lamb je u svojoj knjizi The Weighting Game naglasio istu misao koju je psalmist bio nadahnut napisati: “Rođeni ste sa životnim zapisom koji određuje koliko biste trebali težiti i koliko biste masnih naslaga trebali imati u različitim razdobljima svog života.”

Istraživanja su potvrdila utjecaj gena na tjelesni izgled. Kod posvojene djece često je slučaj da imaju oblik tijela poput svojih bioloških roditelja, bez obzira kakav oblik tijela imaju roditelji koji su ih posvojili. A budući da blizanci imaju potpuno jednaku genetsku sliku, ne bi trebalo iznenaditi da mnogi često imaju jednaku težinu.

Što to znači za tebe? Uzmimo, naprimjer, da su oba tvoja roditelja gojazna. Tada imaš 80 posto izgleda da i sam budeš gojazan. Vjerojatnost je upola manja ukoliko je samo jedan roditelj gojazan. Vježbanje i prehrana može ti donekle pomoći. Međutim, u većini smo više ili manje vezani za svoj temeljni tjelesni izgled. Ako si ektomorfni tip, onda si prirodno mršav i koščat. Međutim, ako su ti geni odredili da budeš endomorfni tip — osoba zaobljenog izgleda i s više masnog tkiva — tad jednostavno nisi stvoren da budeš mršav. Čak i pri medicinski idealnoj težini izgledat ćeš teži nego što bi možda volio.

Pomiriti se s tjelesnim izgledom

Obeshrabrujuće? Možda. No, radosna je vijest da je Jehova Bog stvorio prvi ljudski par, Adama i Evu, savršenog tjelesnog izgleda. Iako su postali nesavršeni i to nesavršenstvo prenijeli na svoje potomstvo, Bog će se pobrinuti da svi naslijeđeni tjelesni nedostaci budu otklonjeni u njegovom pravednom novom svijetu (Job 14:4; Rimljanima 5:12; 1. Petrova 3:13).

Ne zaboravi da mjerila ljepote mogu biti rezultat društvenih prilika i osobne sklonosti. Stoga je ono što se smatra lijepim različito širom svijeta i može se mijenjati tokom vremena. Zašto bi onda ‘dozvolio svijetu oko sebe da te utisne u svoj kalup’? (Rimljanima 12:2, Phillips). Zašto se pokoravati njegovim iskrivljenim mjerilima i gledištima?

Zaista se ne trebaš smatrati manje vrijednim ili postati potišten samo zato što nisi mršav. Bog ne sudi o nama na temelju naše tjelesne visine ili izgleda. “Čovjek gleda na oči”, kaže Biblija, “a Jahve gleda što je u srcu” (1. Samuelova 16:7, St). Doista, ono što ima vrijednost kod Boga je ‘tajni čovjek srca’ — a ne širina tvojih bokova ili struka (1. Petrova 3:4). Ako si vedar, blage naravi, nesebičan i zainteresiran za druge, ljudi će uglavnom biti privučeni k tebi.

To ne znači da ne možeš ništa učiniti kako bi uljepšao svoj izgled. No, ako i nisi u potpunosti zadovoljan svojim fizičkim izgledom, ne trebaš mučiti svoje tijelo pretjeranom dijetom za mršavljenje. Možda bi samo trebao biti pažljiviji u pogledu krojeva odjeće i boja koje nosiš, birajući odjeću i boje koje prikrivaju ono što smatraš nedostacima, a naglašavaju tvoje prednosti.

Možda još uvijek smatraš kako bi ti koristilo da makar malo smršaviš. Ili možda imaš stvarne poteškoće s gojaznošću i trebao bi smršaviti ne samo da bi ljepše izgledao već i iz zdravstvenih razloga. Kako možeš bezopasno smršaviti bit će tema našeg sljedećeg članka.

[Okvir na stranici 19]

“Premršav sam”

Ne slažu se svi mladi da je lijepo biti mršav. “Ja sam mršavi petnaestogodišnjak kojeg neprestano zadirkuju”, žali se mladi Mark. Mršavost često nije ništa drugo do popratna pojava u pubertetu. Tijelo koje raste troši ogromne količine kalorija. Može se dogoditi da se mlada osoba ne udeblja sve dok se ne zaustavi nagli rast. Genetika također ima udjela. Naravno, bolest ili hormonalni poremećaj također može uzrokovati prekomjernu mršavost, a u takvim je slučajevima prijeko potreban liječnički nadzor. Profesionalna pomoć može biti na mjestu i kod mladih koji su prestali jesti zbog toga što su potišteni ili pate od ozbiljnog poremećaja navika hranjenja, kao što je nervozna anoreksija.

Što god da je posrijedi, ukoliko smatraš da si prekomjerno mršav, zatraži liječničko mišljenje. Moguće je da samo trebaš naučiti prihvatiti — a možda čak i naučiti voljeti — svoj izgled.

[Slika na stranici 18]

Mnogi si umišljaju da imaju prekomjernu težinu zato što nemaju stas poput fotomodela iz modnih časopisa

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2026)
    Odjava
    Prijava
    • Hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli