Pogled u svijet
Tko još želi djecu?
“Ti, dragi, uzmi djecu, a ja ću novac.” Ovaj naslov u listu Mainichi Daily News rezimirao je odgovore mnogih Japanki na pitanje što bi željele zadržati u slučaju da se ikada razvedu. Prema nedavnom istraživanju Hakuhodoa, jedne oglasne kompanije, na prva tri mjesta su ušteđevina, gotovina i vikendice. Na četvrto mjesto dolaze sinovi, zatim kćeri, pa onda kuće, televizori, umjetnine i torbice. Očevi također imaju malo vremena za svoju djecu. Jedno drugo istraživanje, koje je provela Tokai banka, pokazalo je da 69 posto japanskih očeva kaže da su prezaposleni da bi trošili vrijeme na razgovor sa svojom djecom. U stvari, 22 posto kaže da ionako ne postoji ništa zajedničko o čemu bi sa svojom djecom mogli razgovarati.
Abortusi ubijaju i majke
Procjenjuje se da “svake minute jedna žena umre od posljedica trudnoće i poroda”, izvještava se u časopisu Choices. U časopisu se dodaje da “preko pola milijuna majki godišnje umre od uzroka povezanih s trudnoćom. A na svaku umrlu ženu dolazi 100 drugih koje ostaju bolesne ili invalidi”. U Latinskoj Americi, približno od svake 73 žene jedna umre uslijed komplikacija u trudnoći. U Aziji se procjenjuje da umre 1 od svake 54 žene, a u Africi 1 od svake 21. Te su brojke veoma velike u usporedbi s omjerom od 1 na svakih 10 000 u Zapadnoj Evropi. Uzroci smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom uključuju “abortuse, koji su sami za sebe odgovorni za preko 200 000 od 500 000 smrtnih slučajeva majki koji se svake godine dogode širom svijeta”, primijetio je list Choices.
Guranje planeta na rub propasti
Trenutni godišnji prirast svjetskog stanovništva iznosi skoro 100 milijuna, a procjenjuje se da će do godine 2050. stanovništvo Zemlje brojiti 10 milijardi, kaže se u izvještaju British Medical Journala. Londonsko kraljevsko društvo i Američka nacionalna akademija znanosti dali su dosad nezapamćenu zajedničku izjavu u kojoj se kaže da takav prirast prijeti okolini nenadoknadivom štetom. To će naročito biti slučaj ako zemlje u razvoju, u kojima se odvija najveći dio tog prirasta, budu koristile prirodne izvore u istoj mjeri kao i razvijeni svijet. Akademije su predložile da bi znanost i tehnologija trebale imati centralnu ulogu, no napomenule su da nije razumno oslanjati se samo na njih “da riješe probleme nastale uslijed rapidnog rasta stanovništva, rasipnog iskorištavanja prirodnih bogatstava i štetnih ljudskih običaja”. Ako se ništa ne promijeni, kaže se u izjavi, “znanost i tehnologija možda neće biti u stanju spriječiti niti nezaustavno propadanje okoline niti daljnje siromaštvo većeg dijela svijeta”. “Ukoliko ne učinimo ozbiljne pokušaje u pravcu kontrole stanovništva, sve drugo postaje sekundarno”, izjavio je Sir Michael Atiyah, predsjednik Londonskog kraljevskog društva.
Pali na ispitu poštenja
Iz blindiranog kamiona koji je prevozio vreće s novcem iz New York City banke slučajno su, na jednoj od najprometnijih glavnih ulica, ispale dvije vreće. Sav je promet iznenada stao. Vreće “su se otvorile, i nekoliko minuta zapljuskivale automobiliste dolarskim novčanicama”, izvještava Newsday. Od preko 300 000 dolara koji su bili u vrećama, vraćeno je samo nekih 3 500. U New Yorku je u principu protuzakonito zadržati nađeni novac ukoliko njegova vrijednost premašuje 20 dolara. Opisujući incident, jedan je službenik rekao: “Bilo je to kao da ste morskim psima bacili komad mesa. Ljudi su jednostavno otimali novac jedan od drugog.” Netko je predstavniku policije predložio da se uvede posebni telefonski broj za one koji bi željeli vratiti novac. Predstavnik je navodno “za trenutak ostao zabezeknut, a onda se počeo smijati”.
Onečišćavanje pušenjem
Da li pušenje cigareta poboljšava sposobnost razmišljanja? Mnogi pušači tvrde da poboljšava. Nedavno istraživanje provedeno u Sjedinjenim Državama pokazuje upravo suprotno. Pušenje smanjuje koncentraciju i oslabljuje dugoročno pamćenje, kaže Guardian Weekly u izvještaju o studiji provedenoj na Washington Collegeu u Marylandu. Otkriveno je i da pušenje smanjuje vrijeme reagiranja. Pri ispitivanju sposobnosti potrebnih u vožnji utvrđeno je da je vjerojatnost doživljavanja automobilske nesreće 3,5 puta veća kod pušača nego kod nepušača. Razlog? Liječnici pretpostavljaju da dugotrajno pušenje može utjecati na opskrbu krvlju onih područja mozga koji obrađuju informacije.