Pogled u svijet
1991 — rekordna godina za Bibliju
Prema Ecumenical Press Serviceu, godišnji Scripture Language Report Ujedinjenih biblijskih društava pokazuje da su tokom 1991. “po prvi puta (...) trideset i dva jezika dobila barem jednu knjigu Biblije”, što ukupni broj jezika na koje je prevedena barem jedna knjiga Biblije povećava na 1 978. Te iste godine, kaže holandski časopis Vandaar, preko sto nacionalnih biblijskih društava prodalo je rekordan broj od 16 milijuna Biblija diljem svijeta, što je porast od 3,5 posto u odnosu na 1990. Pošiljke Biblija u bivši Sovjetski Savez (preko 700 000 primjeraka), Rumunjsku (skoro 340 000) i Bugarsku (140 000) prouzročile su porast od 34 posto u distribuciji Biblija u Evropi, dok su pošiljke u Kinu (skoro milijun primjeraka) i Republiku Koreju (1,8 milijuna) dovele do porasta od 13 posto u Aziji. Međutim, u isto vrijeme distribucija Biblija opala je za više od 10 posto u Africi i 11 posto u Amerikama. Vandaar dodaje da se Biblije u zemljama u razvoju prodaju po cijeni koja odgovara prosječnoj dnevnoj plaći.
Potraga za trajnom mladošću
Za ogroman broj proizvoda na tržištu smatra se da usporavaju proces starenja. Nažalost, malo je dokaza koji podupiru takve tvrdnje, prema časopisu Consumer Reports. Nadalje, ti skupi proizvodi mogu u sebi skrivati štetne popratne učinke. Caleb Finch, profesor neurobiologije starenja na University of Southern California, kaže: “Neobične se stvari događaju kad trpate kemikalije u svoje tijelo. Svaka ima svoj vlastiti učinak, i nema načina da se predvide interakcije ili dugoročne posljedice.” Consumer Reports je naveo: “Samo nekoliko istraživača očekuje da će u bliskoj budućnosti moći produžiti maksimalni ljudski životni vijek.” Časopis je komentirao da ispravna prehrana, redovito vježbanje, izbjegavanje duhana i previše alkohola te održavanje ispravne težine mogu “stvoriti iste učinke koji se pripisuju proizvodima za produljenje života”.
Odbačene bebe
“Očajne majke pribjegavaju napuštanju svoje djece — neka su stara samo nekoliko mjeseci — u bolnicama diljem Južnoafričke Republike”, kaže Saturday Star, novine iz Johannesburga. “Svladane kombinacijom siromaštva, nezaposlenosti, beskućništva i beznadnosti, sve više i više majki jednostavno prijave djecu u bolnice, pod lažnim imenima i sa nepostojećim bolestima, i ostave ih tamo.” Neka djeca prisiljena su ostati u bolnicama preko godinu dana i ne mogu biti preseljena u domove za usvajanje djece ili sirotišta, budući da su oni prepuni. U nekim bolnicama većina napuštene djece bile su bebe. “Seljani imaju ljubavne odnose (u gradovima), ostavljajući mlade djevojke trudnima, a zatim se vraćaju svojim seoskim obiteljima. Djevojkama ostaje malo izbora osim da napuste bebu”, navodi se izjava dr. Adele Thomas, upraviteljice socijalne skrbi za djecu u Johannesburgu. Građanski nemir još je jedan razlog. “Vidjeli smo porast prošle godine kad je situacija bila posebno nasilna i kad su mnogi ljudi morali pobjeći iz svojih domova”, rekao je jedan predstojnik bolnice.
Poštenje u Evropi
Da li se građanski moral u Evropi razlikuje od jedne do druge nacije? Da bi to saznala, European Value Systems Study Group ispitala je 19 000 osoba iz 13 nacija. Svaka je bila pitana jesu li takve stvari kao što je varanje na porezima, mito, bacanje smeća po ulici i zahtijevanje državnih povlastica bez prava na njih opravdane. The European izvještava da su Skandinavci najpošteniji. Zašto? Tamošnji ljudi smatraju da mogu vjerovati službenim institucijama, dok u drugim zemljama niska građanska moralnost odražava kritičko gledište prema Državi. Dakle, izgleda da poštenje odražava nečiji stav prema društvu. “Kad su ljudi negativni u pogledu države, negativni su prema svemu što ima veze sa društvom”, rekao je Jan Kerkhofs, umirovljeni profesor društvenih znanosti na Sveučilištu Leuven (Belgija).
Visoka cijena alkoholizma
Alkoholizam košta. Košta i alkoholičara i društvo na bezbrojne načine, uključujući sve veće cijene liječenja, raspadanje domova, nesreće i smrti. Međutim, cijena koju se često previđa je stvarna količina novca kojeg alkoholičar troši da podržava svoju ovisnost. Prema pariškim novinama Le Figaro, studija provedena u Francuskoj pokazuje da alkoholičar na svoju naviku opijanja u prosjeku mjesečno potroši preko 3 000 franaka (540 američkih dolara). Osim toga, studija otkriva da potrošnja alkohola obično odnosi do 50 posto budžeta obitelji alkoholičara — skoro 80 posto onima koji žive sami. Nakon jedne godine potpune apstinencije, skoro svi alkoholičari koji su sudjelovali u studiji popravili su svoj opći životni standard. Bolje su jeli i bili su bolje odjeveni. Polovina njih mogla je čak štedjeti novac.