Prepredena mačka iz džungle

Od našeg dopisnika iz Surinama

Moja žena i ja smo tu prepredenu mačku prvi put vidjeli na jednom putu koji vodi kroz džunglu. “Vidi!” uzviknuo sam, kad smo našim džipom ulazili u zavoj. Našli smo se u neposrednoj blizini penitigra, ili točkastog tigra, kako u Surinamu zovu jaguara. Njegovo žutosmeđe krzno sjalo je kao da je svježe obojeno. Zbog zalazećeg sunca, boje su potamnjele — od zlatnožute do crvenkastosmeđe, a na glavi, prsima i trbuhu bile su bljeđe. Ipak, najuočljivije bile su nejednolike crne šare, krugovi i mrlje koje su se nalazile skoro po cijelom tijelu.

Indijance pretkolumbovskog vremena izgled te zvijeri toliko je očarao da su je označili bogom. Rekli su da išarano krzno predstavlja zvijezdama osuto večernje nebo. Neki još danas smatraju jaguara neospornim kraljem životinja Južne Amerike. Mužjak je često dužine do 1,8 metra, ne računajući rep, a težak i do 110 kilograma!a Okrugla glava s mišičavom šijom, njegovo cilindrično tijelo, kratke jake noge i velike šape — sve puca od snage.

Naš jaguar je jednostavno polako otišao uzdignutog repa s crnim vrškom i stao u šipražju. “Kako je dobro kamufliran!”, došapnuli smo si. Njegovi su se obrisi sasvim izgubili u suncem išaranoj okolini, i njegove šare su izgledale kao sjenke.

Jaguara se rijetko viđa, jer on voli zaklonjena mjesta. Pošto je 80% Surinama džungla, to je idealno područje jaguara.

Njegova ‘posjetnica’

Jaguar ustvari ostavlja u cijeloj zemlji svoju ‘posjetnicu’. “Vidio sam tragove njegovih šapa na močvarnim obalama Atlantika”, rekao mi je kasnije jedan stanovnik džungle. “Vidio sam također izgrebena debla na brazilskoj granici.” Vjeruje se da jaguar time obilježava svoju oblast.

“To je istina”, potvrđuje 83-godišnji James Brown, nekadašnji vođa ekspedicija u džungli. “Često smo naišli na izgrebena stabla, što svjedoči da je penitigri prije nas bio tamo.” Jaguari također oštre svoje kandže na drveću.

Drugi način kako jaguari obilježavaju svoja područja je sekretom i izmetom. Dr. Alan Rabinowitz je nedavno okončao dvogodišnje proučavanje jaguara. On mi je rekao da jaguar često zaokruži područje od 40 do 100 kvadratnih kilometara u gustoj džungli. Nije dakle čudo što su istraživači samo površno upoznati s navikama jaguara! Ali ako se sakupe sva istraživanja, pojavljuje se zadivljujuća slika. Pogledajmo.

Pogled u svijet jaguara

Približava se večer. Okruženi smo zujanjem kukaca, pjevom ptica i kricima majmuna. Ali, stani malo! Nekakvo zastrašujuće promuklo režanje probija se kroz drveće. Zatim, jeziva tišina. Životinje jure u svim pravcima. Pa, iznova to duboko režanje, tako zastrašujuće kao rika lava! Najednom se pojavi snažni jaguar, mužjak.

To je carstvo jaguara — džungla u blizini rijeka i močvara. Od svih velikih mačaka, ovi se najviše osjećaju kao kod kuće u vodi. Oni se igraju u vodi i hvataju ribe. Dakle, naš jaguar odlazi prema jatu riba na drugoj strani rijeke. Spretno pliva u gotovo pravoj liniji, pri čemu glavu, kičmu i rep cijelo vrijeme drži izvan vode. “Jaguari su izvrsni plivači”, objašnjava mi istraživač džungle Heinz Heyde. “Plivaju tako brzo da nastaju valovi. Gledao sam kako preplivaju brzace!”

Kad jaguar stigne na drugu stranu rijeke, penje se na kopno, otresa vodu sa sebe i liježe na jedno stablo koje se pruža preko vode. Pogled uperuje u vodu, kao da želi očima prodrijeti u dubinu. Tada, oštrim kandžama svoje šape, munjevitom brzinom izvadi ribu.

“Jedne noći po mjesečini”, sjeća se Heinz Heyde, “promatrao sam jaguara koji je tako snažno udario metar duge anjoemaras [ribe], da su odletjele pet metara iza njega. Jaguari su nevjerojatno snažni!” Biolog Pieter Teunissen je također promatrao jaguare u divljini, i kaže: “Na obali rijeke po tragovima sam poznao da je jaguar zavitlao ogromnu aitkantie [rebrastu kornjaču] četiri metra kroz zrak.”

Jaguar ne samo da je snažan, nego i vrlo okretan. Lovi na tri područja — u vodi, na kopnu i na drveću. Kad gaca po vodi ili se penje po drveću, kandže mu daju sigurnost kao čavli na obući planinara. Na kopnu uvuče svoje kandže i korača kao u baršunastim čarapama — kako veličanstvene noge za šuljanje.

Međutim, lovac treba osim toga imati strpljenje, brzinu i znati odmjeriti vrijeme. Nije čudo da majka mora dvije godine školovati svoju mladunčad, sve dok ne budu u stanju sami za sebe brinuti. Mladunčad nakon šest tjedana prati majku. Doduše, ostaju skriveni u gustom žbunju, dok ona vreba divljač.

Ona oprezno hoda obalom rijeke dok ne spazi skupinu vodenprasadi — to su najveći glodavci na svijetu. Lagano se približava odmjerenim pokretima, zatim zastane i pogled uperuje na plijen. Tijelo joj je nepomično, samo trza vrhom repa. Ali, osjetivši njenu prisutnost, životinje zarone u vodu. Ipak se jaguara teško može poraziti. Ova mačka toliko često ulovi vodenprase da ga se naziva “svakodnevnim kruhom jaguara”.

A prilog? Ima ga na pretek — od malih agutija do velikih tapira. Čak dikobrazi, kornjače i kajmani nisu sigurni pred njom. Ponekad ona baca pogled izvan šume na pašnjake. “Nedavno je jaguar napao kravu i tele”, kaže veterinar Ronnie Kranenburg. “To se dogodilo samo nekoliko kilometara izvan naselja.” Ipak to čine samo stari jaguari, koji su potjerani od svojih mlađih rivala, ili mecima ozlijeđene životinje.

Napadaju li jaguari čovjeka? “Ne, to bi bilo neobično”, kaže veterinar. To potvrđuje i biolog Pieter Teunissen. On se sjeća da je, prilikom rada na istraživanju morskih kornjača, hodao jedne noći obalom. Na povratku otkrio je pomoću džepne svjetiljke tragove šapa jaguara na vlastitim tragovima. Mačka ga je slijedila! Umjesto da ga napadne, povukla se čim je on krenuo natrag.

“Jaguari doduše napadaju kornjače”, kaže Teunissen. “Stoga mi nije bilo baš svejedno kad sam jedne noći trebao iskopati jaja kornjače. Kad iskopani pijesak pada na zemlju, to zvuči kao kad kornjača kopa. Sve što sam mogao učiniti je da s vremena na vrijeme osvijetlim okolinu džepnom svjetiljkom, nadajući se da jaguari znaju da kornjače nemaju džepnu svjetiljku.”

Krijumčarenje

Ugrožava li čovjek jaguara? Jaques Berney je zamjenik generalnog sekretara Konvencije za međunarodnu trgovinu ugroženim životinjskim i biljnim vrstama — organizacije koja želi imati nadzor nad trgovinom s divljim životinjama. Rekao mi je da jaguaru prijeti istrebljenje. Stoga je zabranjena trgovina jaguarima.

World Wildlife Fund (USA) u svom organu Focus izvještava da je krađa zvjeradi još uvijek cvatući posao. Iz kog razloga? Jer je velika potražnja šarenog krzna za bunde. Krivolovci noću prolaze kroz džunglu Amazone, zasljepljuju jaguare jakim svjetlom i pucaju uplašenim životinjama u glavu.

Kako izvještava Focus, na stalku razapeta jaguarova koža osuši se za nekoliko sati. Ubrzo nakon toga prokrijumčari se preko granice, spremi u sanduk s naljepnicom “Kava” i otpremi za Evropu. Prema nekim službenim procjenama, godišnje se na taj način ubije približno 6 000 jaguara.

Zasad doduše ima tih divnih životinja srazmjerno mnogo u Surinamu. Nadajmo se da će tako i ostati! Inače će možda doći dan kad se tu prepredenu mačku više neće vidjeti.

[Bilješke]

[Zahvala na stranici 25]

H. Armstrong Roberts