“Prevrnuto drvo”

TO je nadimak afričkog baobaba. S lišćem i cvjetovima na sebi on lijepo izgleda. Ali, zimi iz debelog stabla strše kratke gole grane i nalik su korijenju preokrenutog drveta.

Na sjeveru Bocvane jedna je grupa baobaba nazvana “sedam sestara”. Slikar i putnik Thomas Baines naslikao ih je u 19. stoljeću. Kad se njegova slika, stara preko sto godina, usporedi s današnjim drvećem, jedva ima razlike.

To svjedoči o trajnosti i dugovječnosti baobaba. Prema procjenama, najveća stabla stara su tisuće godina. Baobab raste u vrućim, suhim područjima Afrike i posjeduje mnoga svojstva koja ga drže na životu. Plodovi sadrže kao kreda bijelo sjemenje koje ima okus birse. Slonovi vole jesti koru i mekano drvo koje sadrži mnogo vlage. Ponekad ima zaliha kišnice u šupljim mjestima gdje se račvaju grane i u izdubinama stabla.

Jedna od daljnjih izrazitih baobabovih karakteristika je golem opseg njegova debla. Najveći od tih divova navodno se nalazi na južnim obroncima Kilimandžara u Tanzaniji. Opseg njegova debla iznosi 28 metara. Jedan šuplji baobab koristi se kao čekaonica na autobusnoj stanici u Zimbabveu, a u njemu ima mjesta za 30 osoba.

Zaista je paradoks da razumom obdareni čovjek živi kratkih 70 godina, dok “prevrnuto drvo” može živjeti tisućama godina. Nasreću, imamo čvrsto jamstvo da će Stvoritelj svega što živi ispuniti svoje obećanje da će dani njegovom narodu “biti kao dani drvetu” (Izaija 65:22; Psalam 90:10).