Pogled u svijet

Predviđanja o AIDS

Krajem ovog stoljeća će SAD imati više od milijun žrtava obično smrtonosne bolesti AIDS, kažu znanstvenici koje je intervjuirao Louis Harris i suradnici. Istraživanje je provedeno među znanstvenicima koji su specijalizirani za biotehnologiju, rak i infektivne bolesti. Samo 28 posto njih vjeruje da će “djelotvorno liječenje AIDS-a” biti moguće prije godine 2000. Do sada je AIDS-om zaraženo oko 32 000 ljudi u SAD, od kojih je više od pola već pomrlo.

Alarmantna vjerojatnost

Pravosuđe SAD je po prvi puta izračunalo kakva je vjerojatnost za svakog pojedinca da postane žrtvom nasilnog zločina u svom životnom vijeku. Desetogodišnje istraživanje provedeno na preko stotinu tisuća ljudi od 12 godina starosti naviše, kako piše “The New York Times”, pokazalo je da će 83 posto ljudi “u svom životu bar jednom biti žrtvom ili namjeravanom žrtvom nasilnog zločina”, a da će 52 posto biti žrtvom više od jedanput.

Oponašanje zastrašivanja

U Melbourneu u Australiji jedan je čovjek izumio i konstruirao robota-psa, koji zastrašuje svojim lajanjem poput Alzašanina. Prema pisanju novina “West Australian”, taj izumitelj vjeruje kako će ovaj izum biti privlačan za ljude koji žive sami. Elektronski pas-čuvar ima radarski sistem koji može registrirati kretanje u krugu od 5 metara, kao i ugrađeno lajanje koje postaje sve brže i bjesnije kako se nezvani gost približava. Cijena godišnjeg održavanja ove 12-voltne mehaničke “pudlice” iznosi oko 84 australijska dolara — a to je uglavnom i cijena godišnje zalihe pseće hrane.

Ugrožena juha

Stoljećima je u čitavoj Kini delikatesa bila juha od ptičjih gnijezda, no sada je ona ugrožena, kako tvrde neki poznavaoci. Dragocjenih gnijezda ima sve manje, a cijena gnijezda najviše kvalitete porasla je na 1 000 dolara po funti težine (453,59 g), kako piše “The New York Times”. Zašto je to slučaj? Ptice imaju svoja obitavališta u gradovima i na farmama, što uzrokuje smanjenje broja ptica, primjećuju nadležni na tom području. Zagađenost također razara njihova boravišta u stijenama, a agresivni berači gnijezda “pokupe gnijezda čim ih ptice sagrade, ili zgrabe gnijezda u kojima su jaja”. Mlade ljude, kao i majmune, uvježbava se za penjanje po stijenama kako bi pronašli gnijezda. Gnijezda uglavnom dolaze iz Indonezije, Tajlanda, Vietnama, Kine ili Malezije. Načinjena su od ptičje pljuvačke koja se stvrdnjava u vlakna tvrda poput cementa. Cijena juhe varira od 14 do 38 dolara po zdjeli.

“Fontana mladosti”

Umjereno vježbanje — čak i za one preko 80 godina — povoljno utječe na posljedice starenja, tvrde vodeći znanstvenici sa univerziteta. “Dugo treba tražiti nešto tako dobro kao što je vježbanje kao fontana mladosti”, kaže dr Roy J. Shephard, član istraživačkog tima, a prema pisanju “The New York Times-a”. “A ne treba trčti maraton da bi se požnjelo rezultate. Za jednu prosječnu osobu koja ubrzano hoda po 30 minuta tri ili četiri puta tjedno, to može značiti 10 godina pomlađivanja”. Koristi od toga su poboljšanje funkcije srca i dišnih organa, sniženi krvni tlak, pojačana snaga mišića, čvrste kosti i bistrije misli.

“Misteriozne” kugle

U Klerksdorp muzeju u Južnoafričkoj Republici izložena je jedna tamnosmeđa metalna kugla koja se jedanput ili dvaput godišnje okrene — i to sama od sebe! Veličine je malog kokošjeg jajeta, a na njenoj sredini se nalaze tri paralelne brazde. “Kugla zbunjuje svakoga”, rekao je kustos muzeja časopisu “Sunday Times Magazine” iz Johanesburga. “Izgleda kao rukom načinjena, kao odljevak”. Ta je kugla, zajedno sa stotinama drugih sličnih kugli, pronađena u južnoafričkom rudniku Wonderstone. Mišljenje jednog znanstvenika je da to pruža dokaz o jednoj višoj civilizaciji “koja je postojala prije potopa”. Prema kustosu, međutim, kako su te kugle načinjene ostaje “potpunom misterijom”.

Osjetljivi pingvini

U mjesecu siječnju su se u zapadnom Berlinu više puta oglasile sirene upozorenja radi zagađenosti zraka. U mjesnom zoološkom vrtu, međutim, tvrde da imaju bolji sistem pravovremenog upozoravanja nego što je to i jedan od 31 instrumenta za mjerenje smoga u zraku koji se koristi u gradu — imaju pingvine. Kad god te ptice s Antartika počnu teško disati, čuvari u zoološkom vrtu znaju da je razina smoga visoka i da je vrijeme da smjeste ptice u njihov vivarijum s airconditionom. Osjetljivost pingvina na zagađenost zraka ne iznenađuje, pišu njemačke novine “Frankfurter Allgemeine Zeitung”, pošto je u domovini tih ptica, na Južnom polu, “zrak skoro bez mikroba i potpuno je čist”.

Bezbolne injekcije

Bojiš li se boli prilikom davanja injekcije? Neuropsiholog Harold Hillman sa univerziteta Surrey u Engleskoj nudi praktičan prijedlog za uklanjanje tog problema. Prije uboda na kožu pritisni kocku leda i drži je 15 sekundi. To će učiniti neosjetljivijim to mjesto za oko dvije minute, a to je dovoljno vremena za davanje injekcije pod kožu ili u mišić. (Ne pokušavaj to s injekcijom u venu, jer hladnoća može izazvati grč koji sprečava lako uvlačenje igle.) Prema pisanju lista “The Independent” iz Londona, dr Hillman je prvi puta otkrio ledenog odstranjivača boli onda kad je pomogao jednoj osmogodišnjoj djevojčici dijabetičarki da se suoči sa strahom od svakodnevnog davanja injekcija.

Debele bebe — debeli odrasli?

Roditelji koji prekomjerno hrane svoju malu djecu neka budu sigurni da će ona kao odrasli biti debela, tvrdi Douglas S. Lewis, znanstvenik iz jednog zavoda za biomedicinska istraživanja u San Antoniu u Texasu. On je u jednom svom izvještaju iznio da se takva debljina, međutim, ne manifestira odmah. On svoja zapažanja temelji na petogodišnjem istraživanju s majmunima babunima, koji su bili prekomjerno hranjeni u prva četiri mjeseca svog života — što odgovara jednoj godini kod ljudi. U usporedbi s onima koji su bili normalno hranjeni, ovi babuni su počeli dobijati na težini u svojoj trećoj ili četvrtoj godini. Pred kraj puberteta, naime u svojoj petoj godini života, ti babuni su imali 39 posto prekomjerne težine!

Zaposlene majke koje doje

Zaposlene majke koje mogu podojiti svoje dijete samo jedanput ili dvaput na dan ne trebaju brinuti da će ostati bez mlijeka, piše “Journal of Obstetric, Gynecologic, and Neonatal Nursing”. Često hranjenje nije neophodno da bi se održala proizvodnja mlijeka. Zapravo, budući da su zaposlene majke sklone rano odbiti dijete od prsiju, minimalna količina dojenja ima pozitivne posljedice po odnos majka-dijete. Izvještaj, međutim, priznaje da se ne zna da li se sastav mlijeka u dojkama mijenja zbog rijetkog dojenja i da li je takvo dijete u istoj mjeri zaštićeno od bolesti kao i ono koje je češće dojeno.

Više rođenja — manje brakova

Dana 1. siječnja 1987. godine Francuska je imala 55 506 000 stanovnika. Francuski katolički list “La Croix” spominje mali porast u stopi rađanja. List dodaje: “Broj zakonskih rođenja, međutim, još uvijek je u opadanju, a sveukupni porast je uglavnom zbog porasta rođenja izvan braka. Godine 1985. je od svih rođenja bilo 20 posto takvih”. Prema posljednjim brojkama koje je objavio INSEE (Francuski Nacionalni institut za statistiku i demografsko proučavanje) došlo je do pada u broju brakova (1986. je bilo 266 000 brakova) i do porasta broja razvoda. Broj razvoda se u posljednjih 20 godina utrostručio.