Taj začuđujući dječji mozak!
ZADIVLJUJUĆ je od svog početka. Tri tjedna nakon začeća, počinje sa 125 000 stanica, a zatim raste naglim bujanjima od po 250 000 stanica u minuti. Svaki mali mozak nastavlja svoj eksplozivni rast sve dok prilikom rođenja broj stanica ne dostigne brojku od nekih 100 000 000 000 — upravo koliko ima zvijezda u Mliječnoj stazi!
No, mjesecima prije toga, dok je još bio u maternici, dječji je mozak počeo raditi. Registrirao je utiske iz svoje vodenaste okoline. On čuje, kuša, osjeća svjetlost, reagira na dodir, uči i pamti. Majčine ambicije mogu utjecati na njega. Nježne riječi i nježna muzika smiruju ga. Ljutit govor ili rock muzika uzrujavaju ga. Umiruje ga majčino ritmičko kucanje srca. No, ako majčino srce počne brže kucati uslijed straha, uskoro bebino srce kuca dvaput brže. Uznemirena majka prenosi napetost na svoje dijete u maternici. Mirna majka nosi mirnu bebu. Radosna majka može prouzročiti da njena beba u maternici poskoči od radosti. Sve ovo i još mnogo više zapošljava dječji mozak. On je zadivljujuć čak i u maternici.
Stvaraju li se dodatni neuroni i nakon rođenja? Posljednja istraživanja kažu ne. Međutim, nema sumnje da neuroni nastavljaju dramatično rasti u veličini i stvaraju na bilijune novih veza među sobom. Prilikom rođenja je dječji mozak velik kao četvrtina odrasloga, no njegova se veličina u prvoj godini života trostruko povećava. Godinama prije nego dijete postane tinedžer, mozak dostiže svoju odraslu težinu od 1,4 kg. Tu ne znači da on sadrži znanje odrasloga. Znanje se ne određuje prema težini mozga ili prema broju njegovih stanica, nego je, izgleda, određeno brojem veza, takozvanih sinapsi, koje se stvaraju između neurona mozga.
A taj broj izaziva strahopoštovanje! Zapanjujućih trilijun veza može se konačno razviti — a to je broj sa 15 nula! No, to se dešava samo onda ako je mozak bogato stimuliran informacijama koje dolaze od pet ili više osjetila. Okolina mora stimulirati i mentalnu i emocionalnu aktivnost, jer to je ono što potiče na rast finu mrežu dendrita. Dendriti su tanka vlakna slična korijenju koja izlaze iz neurona i spajaju se s drugim neuronima.
U stvaranje tih veza uključen je i vremenski faktor: Kod mladih se stvaraju mnogo brže nego kod starih. Izreka “Ne možeš starog psa naučiti novim vještinama” nije točna. Ali, teže je starog psa naučiti novim vještinama. Kod starijih se veze među neuronima sporije stvaraju, a brže nestaju. Cijena njihovog stvaranja je ista kao i kod djeteta — izloženost bogatoj, stimulirajućoj okolini. Um mora ostati aktivan! Ne smije se rezignirano utonuti u mentalnu kolotečinu! Ne smije se penzionirati mozak!
No, zadivljujući rast dešava se u mozgovima male djece. Oni su poput spužvi koje upijaju svoju okolinu! U dvije godine dijete nauči složeni jezik, i to samo tako što je njemu izloženo. Ako čuje dva jezika, nauči ih oba. Ako se govori tri jezika, ono nauči sva tri. Jedan je čovjek naučio svoju malu djecu odjednom pet jezika — japanski, talijanski, njemački, francuski i engleski. Jedna žena je svoju kćerku izložila nekolicini jezika i kad je dijete imalo pet godina moglo je tečno govoriti osam jezika. Učenje jezika starijima obično teško pada, no za malu djecu je to sasvim prirodno.
Jezik je samo jedan primjer sposobnosti koje su genetički uprogramirane u dječje mozgove. Muzičke i umjetničke sposobnosti, usklađenost mišića, potreba za smislom i svrhom, savjest i moralne vrijednost, altruizam i ljubav, vjera i težnja za obožavanjem Boga — sve to ovisi o specijaliziranim sistemima u mozgu. (Vidi Djela apostolska 17:27.) Drugim riječima, genetički uspostavljene mreže neurona bivaju posebno preprogramirane kako bi prihvatile razvoj ovih i drugih sposobnosti i mogućnosti.
Trebamo, međutim, shvatiti da su prilikom rođenja to samo mogućnosti, sposobnosti, predispozicije. Da bi se one rascvjetale, potrebne su ulazne informacije. Da postanu stvarnost, mora ih se izložiti odgovarajućim doživljajima, okolinama ili učenju. A da bi takva izloženost bila najdjelotvornija, posebno kod male djece, potreban je i ispravan vremenski raspored takvih izloženosti.
No, kad je okolina u redu i vremenski raspored ispravan, dešavaju se zadivljujuće stvari. Ne uči se samo jezike, nego se svira i muzičke instrumente, odgaja se atletske sposobnosti, vježba se savjest, upija se ljubav, a postavlja se i temelj za pravo obožavanje. Sve to, i još mnogo, mnogo više postiže se dok se u djetetov mozak sije dobro sjeme i zalijeva roditeljskom ljubavlju.