Pogled u svijet
“Napuštaju brod koji tone”
● Posljednjih godina neke su kantonalne crkve u Švicarskoj “izgubile do trećinu svojih članova, koji su istupili iz njih” utvrdio je švicarski Beobachter (5/84). Posebno “veliki gubitak” registriraju crkve u kantonu grada Bazela. Od 1974. do 1982. reformatori su izgubili 25 posto svojih članova, a katolici čak 30 posto.
Ipak, smatra se da pokret istupanja ima i pozitivnu stranu. “Do pred samo nekoliko godina ili desetljeća dobro je zvučalo kad se netko izjasnio da pripada jednoj od dviju velikih konfesija, katolicizmu ili protestantizmu”, piše Beobachter. Mnogi su pripadali nekoj crkvi “ne iz uvjerenja, nego iz navike”. Dakle, val istupanja, neka vrsta epidemije razdvaja pljevu — otpale ili one bez učešća — od žita, od onih koji pripadaju zajednici.
Čak ako navodno samo “pasivni” napuštaju crkve, ipak se ništa ne mijenja u vezi s udesom tog “broda koji tone”. (Usporedi Otkrivenje 18:2-8.)
Mijeh života
● U DAK-magazinu uspoređuju se pluća s neumornim mijehom. Čovjek može bez disanja živjeti jedva pet minuta. U stanju mirovanja on udahne s oko 15 udisaja u minuti, sedam litara zraka, prilikom hodanja treba duplu količinu, a kad trči oko 80 litara. Pluća su jedno od najvažnijih mjesta pretvorbe u organizmu. U 300 do 450 milijuna plućnih mjehurića odvija se vezivanje kisika iz zraka za krv. U izmjeni plinova ugljični se dioksid uzima iz krvi i odstranjuje se izdisanjem. Plućima je potreban čist, od prašine i štetnih tvari očišćeni zrak. Za to se brine tepih od najfinijih treperavih dišnih cijevi, koje su smještene u dišnim putovima. One skidaju “s vrata” velegradskom čovjeku tijekom njegova života do 20 kg prašine. Dišne cijevi su jako osjetljive — dim od cigareta koči ih jednako kao i jako zagađeni zrak.
Elementarne nepogode u porastu
● “Dok su početkom stoljeća nastupale godišnje tri velike elementarne nepogode, sada ih ima oko 15”, izvještava časopis Technik heute (6/84.). U našem stoljeću bilo je otprilike 400 velikih prirodnih katastrofa, što ciklona, potresa ili provala vulkana — a preko polovica od toga bile su poplave. “Razlozi porasta tih nepogoda samo su nepotpuno poznati”, kaže se dalje. Porast svjetskog stanovništva kao i naseljenost, te industrijalizacija posebno ugroženih područja navode se kao razlog što su štete veće nego ranije. Prema jednoj definiciji UNESCO-a, “velikom elementarnom nepogodom smatra se katastrofa, koju pogođena zemlja ne može svladati samo svojim sredstvima. Osim toga, donjom granicom smatra se 1 000 žrtava i materijalna šteta u visini od 50 milijuna dolara.”
Drveće — terapija
● “Ako pacijent kome je odstranjen žučni mjehur leži u bolesničkoj sobi s pogledom na zidove od cigle, trebat će više i veće doze sredstava za umirenje bolova, morat će provesti dulje vrijeme u bolnici i bit će potrebno pokloniti mu veću pažnju, nego pacijentu koji ima pogled na zeleno drveće.” Do tog je zaključka došao Roger Ulrich sa sveučilišta Delaware (SAD), nakon što je, kako javlja časopis New Scientist, proučio bolesničke izvještaje nebrojenih pacijenata u jednoj pennsylvanijskoj bolnici. Pacijenti koji su imali pogled na zidove proveli su prosječno 8,7 dana u bolnici, dok su pacijenti koji su iz bolesničke sobe imali pogled na drveće, bili u bolnici samo 7,96 dana. R. Ulrich smatra da bi bilo dobro kad bi pacijenti koji boluju dulje vrijeme imali pogled na prometnu, trgovačku ulicu.
Majke tinejdžerske dobi
● Svake godine zatrudni u Italiji ništa manje nego 10 000 mladih djevojaka, podatak je iz jednog izvještaja publikacije Corriere Medico. S kakvim se problemima suočavaju te majke tinejdžerske dobi? “Majke ispod 16 godina, koje nemaju zakonsko pravo na udaju jer nisu punoljetne, često bivaju odbačene od vlastitih obitelji, pa moraju zatražiti pomoć u nekoj organizaciji za zaštitu djece”, čitamo u stručnom medicinskom časopisu. “Manje od polovice tih trudnih djevojaka ispod 18 godina, udaje se, ali su ti ‘prisilni brakovi’ vrlo teški i kratka vijeka.”
Gradovi u Mezopotamiji
● Koliko su veliki bili gradovi u zemlji na dvije rijeke? 9,5 kilometara dugački zidovi sumerske metropole Uruk (Ereh) jamče površinu od 5 kvadratnih kilometara, od čega je bio nastanjen samo jedan dio. “Preostali veliki prostor služio je kao trg za prodavanje robe, kao skladište karavana, a u ratno vrijeme postajao je utočište za susjedna sela i stada”, izvještava Frankfurter Allgemeine Zeitung. Površina grada Nippura procjenjuje se na 1, 1/4 do 1, 1/2 kvadratnih kilometara. “Za razliku od toga, bogati Ur, koji je ležao 150 kilometara dalje na jugoistoku, sa svojim čuvenim ziguratom boga Mjeseca ... bio je pokriven samo oko 75 hektara”, čitamo dalje. Dakle, veličina gradova bila je između te dvije granične vrijednosti (75-150 hektara).
Još je osjetljivije pitanje veličine gradova obzirom na broj stanovnika. Na temelju istraživanja izvršenih u naseljima Ešnuna i Tutub, naseljima starobabilonskog grada Ura, došlo se do zaključka da je na jedan hektar bilo prosječno 50 kuća sa šest do deset stanovnika. “Procjenjuje se da je opće poznati Ur, prema Bibliji domovina Abrahama, u svoje sjajno doba, oko 2000. godine prije Krista imao 25 000 do 30 000 duša”, pišu iste novine. Do nastanka velegradova u današnjem smislu dolazi tek u novoasirsko i novobabilonsko vrijeme (9. – 7. stoljeće pr. n. r. vr.). “Tada su se Niniva, Babilon i Borsippa protezali na preko 7 do 10 kvadratnih kilometara, a imali su po stotinu i više tisuća stanovnika”. (Usporedi Jona 4:11.)
Željeznički pragovi
● Jedna odluka sjevernorajnskog-westfalskog ministarstva zdravlja upozorila je na zdravstveni rizik u vezi s nekadašnjim željezničkim pragovima na dječjim igralištima. Mišljenja stručnjaka potvrdila su sumnju da drveni pragovi sadrže štetne tvari, koje pri dugotrajnijem djelovanju mogu izazvati rak u čovječjem organizmu. U sanducima sa pijeskom mala djeca često sjede na drvenim gredama. Sada je potrebno odstraniti te željezničke pragove iz igrališta. Preporuča se provođenje prikladnih zaštitnih mjera i na drugim mjestima, gdje je moguć kontakt djece s tim gredama. Za uobičajenu upotrebu pragova (na primjer u zemljoradnji ili u vrtovima) ne postoje prigovori što se tiče opasnosti po zdravlje. Također nisu nigdje zabilježena oboljenja nastala uslijed dodira s gredama.
Mjerenja koja dovode u zabludu
● Poznato je da bezbrojni činioci utječu na visinu krvnog tlaka. A sada im treba pribrojiti još neke, koji do sada nisu bili uzimani u obzir prilikom utvrđivanja standarda u vezi mjerenja krvnog tlaka. Britanska publikacija The Lancet ukazuje da već sama pojava liječnika može prouzročiti kod pacijenta povećanje bila i krvnog tlaka. Čak razgovor o nevažnim stvarima može znatno povećati krvni tlak, javljaju švicarske novine Aargauer Tagblatt. Takova je reakcija bila jače izražena kod ispitanika s povećanim krvnim tlakom, nego u osoba s normalnim tlakom. Dakle, mjerenje krvnog tlaka i bila može dovesti u zabludu.
Zaboravljivi
● Japanska državna željeznica objavila je pred kratkim statistiku o pronađenim stvarima, iz koje proizlazi da je prošle godine u vlakovima i na željezničkim stanicama bilo zaboravljeno 2,85 milijardi jena (oko 34 milijuna maraka) u gotovini. Ipak, od prosječno 100 zaboravljivih, 95 ih je kasnije podignulo svoj novac. Kao što je za očekivati, na spisku pronađenih stvari na prvom se mjestu nalaze kišobrani. Slijede: kaputi, sakoi, puloveri, taške, 227 000 knjiga i čak 15 urni. Prema Der Tagesspiegel putnici su zaboravljali ne samo ono što nose u rukama, nego i ono što imaju u ustima: 150 zubala.
Sposobnost uživljavanja
● Niti mala djeca, a ni dojenčad nisu sebični tirani, čega se obično plaše budući roditelji. Još sasvim mala djeca pokazuju znakove sposobnosti uživljavanja, što se nakon jedne ili dvije godine jasno očituje kao svojstvo suosjećanja i nesebičnosti, kaže se u izvještaju časopisa Newsweek. Psiholozima koji ignoriraju postojanje ljubaznog Stvoritelja ostaje nejasno porijeklo sposobnosti uživljavanja, kao i nastanak osjećaja u općenitom. Sposobnost suosjećanja izražava se primjerice ovako: “Mala djevojčica donosi tužnoj majci svog medvjedića, smatrajući da ono što tješi nju osobno, neće promašiti djelovanje niti kod majke”. Ali, dijete mora naučiti da postoje i djelotvornije metode utješavanja. Koje? Jedna psihologinja je to ovako izrazila: Što je majka osjećajnija, a to znači što bolje prednjači dobrim primjerom, to će draža biti i djeca.