Kakvu ti sigurnost daje novac?

U VEĆINI zemalja novac je jedinstven primjerak papira, koji se raspoznaje po određenim riječima, slikama i brojevima. Pojavljuje se i u obliku kovanica, koje zbog posebnog utisnuća predstavljaju vrijednost. Spomena vrijedan je papirnati novac, jer se promjenom slike, broja ili nekih riječi, mijenja njegova vrijednost.

Novac ima trajno djelovanje na svačiji život. Mnogi ljudi teško i puno rade da bi ga zaradili. Neki se upuštaju u igre na sreću, drugi čak ne prežu niti pred ubojstvom. Mnogi brakovi postoje ili se razvode zbog novca. A često on igra ulogu kod fizičkih i psihičkih zdravstvenih problema.

Ipak, većina ljudi čim primi novac, brzo ostaje bez njega. Tako je na primjer neka prosječna američka obitelj u jednoj od proteklih godina uštedjela samo 3 posto od svoje zarade. Mnogi nisu uštedjeli ništa, drugi su se opet jako zadužili. Jedan od razloga za to jest inflacija.

Inflacija kao “kradljivac”

Inflacija krade građanima novac iz džepa, poput nekog lopova. Prosječni građanin ne može učiniti ništa da bi je spriječio. Ako poprimi ekstremne oblike, inflacija može srušiti vladavine, te prouzročiti znatnu uskomešanost među stanovništvom. Inflacija dostiže danas u mnogim zemljama epidemijske razmjere i krajnje je priljepčiva. No, izgleda da nitko ne poznaje lijek protiv te financijske “pošasti”.

Zbog toga su milijuni ljudi širom svijeta stalno zabrinuti kako zaraditi novac, koji im tako brzo procuri kroz prste. Unatoč svemu, u jako mnogo slučajeva oni gube tlo pod nogama. Tabela na ovoj stranici, koju smo uzeli iz U. S. News World Report, daje spoznati što je u godinama 1975. do 1980. inflacija učinila sa cijenama. Međutim, ta lista nije potpuna. U mnogim drugim zemljama, na primjer u zemljama Latinske Amerike i Afrike, stopa inflacije iznosila je preko 100 posto samo u jednoj godini.

Priznajemo, mnogi radnici dobivaju tijekom godine povećanje plaće. Ali, svi ne dobivaju dovoljno da bi mogli držati korak s inflacijom. Na primjer, ako ti plaća poraste za 7,5 posto, a stopa inflacije iznosi 13 posto, što se tada događa? Pretpostavimo da godišnje zaradiš 25 000 DM, što nakon povećanja plaće iznosi 26 875 DM. Uzmemo li u obzir stopu inflacije, tvoja kupovna moć iznosi sada samo 23 381 DM. Dakle, to je gubitak od 3 494 DM, koji je progutao ne samo povećanje plaće od 1 875 DM, nego će značiti dopunski gubitak kupovne moći od 1 619 DM. Osim toga, zbog povećanja plaće možeš doći u veću grupu za oporezovanje, čime gubitak postaje još većim.

Mnogi ljudi naginju tome da čim im poraste plaća, potroše više novaca. Ali, u gore opisanoj situaciji ne bi bilo dobro nabaviti si novi automobil, krenuti na skupo putovanje za vrijeme godišnjeg odmora, ili preseliti u skuplji stan. Naprotiv, radnik kome povećanje plaće iznosi 1 875 DM, treba učiniti sve, da bi smanjio svoje izdatke. Inače će sigurno upasti u teške financijske teškoće.

Također je očito da svaki kredit koji nosi manje kamate, nego “proguta” stopa inflacije, gubi na kupovnoj moći. Ali, što se događa ako imaš kredit od 1 000 DM, koji donosi 6 posto kamata, dok stopa inflacije iznosi u toj godini također 6 posto? Jesi li još uvijek u jednakoj situaciji? Ne, a razlog je slijedeći: 6% kamata iznosi godišnje 60 DM, a stopa inflacije od 6% na iznos od 1 060 DM, iznosi 63,60 DM. Oduzmeš li to od 1 060 DM, preostala kupovna moć iznosi samo 996,40 DM. U mnogim se zemljama plaća porez i na kamate, što još više smanjuje kupovnu moć.

Tako možemo lako shvatiti da inflacija umanjuje vrijednost novca. Ali, sigurnost novca ugrožena je još u jednom drugom pogledu.

Koliko su sigurne banke?

Mnogi daju svoj novac u banke, a banke ga opet posuđuju pojedincima ili poduzećima. Ono što preostaje čuva se kao gotovina ili se ulaže u zgrade, uređaje ili vrijednosne papire (obično državni zajmovi). Gotovina je normalno samo mali postotak cijelog imetka.

Što bi se dogodilo ako bi velik broj štediša pošao u banku da podigne svoj novac u gotovini? Ako bi se radilo o većem omjeru, bankarstvo ne bi moglo udovoljiti svojoj obavezi plaćanja; to ne mogu čak niti državna uzvratna osiguravajuća društva.

I bez obzira na takvu moguću katastrofu, većina od nas polazi od toga da u svako vrijeme može podići svoj uloženi novac. Ali, mnoge banke mogu 30 dana zadržati štedni ulog, izuzevši neki sitni iznos. Jedan paragraf u vezi s time glasi: “Iz štednih uloga sa zakonskim rokom otkaza može se u roku od 30 dana (...) bez otkaza otplatiti do 2 000 DM” (ovo se odnosi na Njemačku). Ali, trenutno su banke u općenitom jednako tako sigurne, kao i sva druga mjesta za čuvanje novca.

Teret poreza

Proteklih je godina većina vladavina povećala izdatke za naoružanje, privredu i socijalnu skrb. To se uglavnom financira tako da se povećaju porezi i doprinosi, što je činjenično stanje na koje ti ne možeš utjecati.

To se odnosi i na socijalno osiguranje. Milijuni građana oslanjaju se na mirovine koje im daje država. U vrijeme dok su bili u radnom odnosu, njihova su se primanja umanjivala za troškove socijalnog osiguranja, a sada primaju za to mirovinu. Ali, u mnogim zemljama, socijalna osiguranja upadaju u teškoće. Država stalno povećava doprinose zaposlenih, da bi mogla pokriti izdatke za stalno rastući broj umirovljenika.

Ako se taj trend zadrži, postoji opasnost stečaja. I da bi pomogle u rješavanju tog problema, vlasti smanjuju godišnje dodatke mirovinama, za pokriće različitih životnih troškova. Osim toga, u nekim se zemljama predlaže da se godina prava sticanja mirovine premjesti sa 65 na 68 godina.

Ukoliko bi nastupila privredna kriza, pa radi toga izostale mjesečne mirovine, milijuni ljudi bi ostali bez prihoda, ili sa vrlo neznatnim prihodima. Tada bi sigurno izgubili povjerenje u vlast, što bi moglo imati veoma neugodne posljedice, ne samo za njih, nego i za cijelu zemlju.

Kriminal povećava nesigurnost

U većini zemalja svijeta kriminal poprima danas epidemijske razmjere. Provalnici upadaju u stanove, pljačkaju trgovine, ponekad čak usred bijela dana. Na ulicama, u trgovačkim centrima, da, gotovo svagdje vrše se prepadi na prolaznike. Zašto?

Kradljivci traže tvoje dragocjenosti, prije svega tvoj novac. Novac se može bez problema koristiti dalje, on ne nosi tvoje ime, teško ga je ili čak nemoguće slijediti. Oni kradu iz različitih pobuda, ali uglavnom to rade zato da bi ispunili svoje osobne želje i potrebe, za što im je potrebno puno novaca.

I dok rastu privredne teškoće, dok pada vrijednost novcu uslijed inflacije a povećava se broj nezaposlenih, to će pojedincima biti sve teže zaraditi za životne potrebe. Mnogi se sve više zadužuju, a neke opterećuju visoki izdaci za drogu, alkohol ili igre na sreću. Većina nosi nešto zajedničko; rastuću potrebu za novcem. Neki su spremni na prekovremeni rad, ipak sve je manje takvih; dakle, preostaje da kradu. To ne rade samo okorjeli kriminalci, ili nezaposleni; danas moraju mnoga poduzeća utvrditi da većinu krađa počine njihovi radnici, od kojih su mnogi čak na odgovornim položajima.

Ne više tako siguran

Sve to znači da tvoj novac nije danas više tako siguran. Ali, nas to ne iznenađuje, jer je Biblija prorekla da će u “posljednjim danima” sadašnjeg sustava stvari “nastupiti kritična vremena s kojima će se teško izlaziti na kraj” (2. Timoteju 3:1, NS). Dakle, ne računaj s obratom tog trenda. Potpuno je nevjerojatno da bi tvoj novac u budućnosti bio sigurniji. Naprotiv, što se više približava kraj ovog sustava, to će privredna nesigurnost vjerojatno biti sve veća.

I budući da je tako, ti moraš realnije razmišljati o svojem životnom stilu i svojim izdacima. Nemoj živjeti iznad svojih mogućnosti. Odrekni se onoga što si ne možeš pribaviti, umjesto da se opterećuješ dugovima i u vezi s time nastalim problemima. I ako već moraš dići kredit, onda ga mudro upotrijebi. Pokaži svojoj djeci — kako vodstvom, tako i dobrim primjerom — pravu vrijednost novca, ukaži im na potrebu da ga štedljivo koriste.

Izbjegavaj opasnost da radiš sve više ili da uzmeš čak dva radna mjesta, samo da bi mogao održati viši životni standard. Doduše, to bi ti moglo pomoći u borbi protiv inflacije, ali oduzelo bi ti dragocjeno vrijeme, potrebno za udovoljavanje tvojoj odgovornosti koju imaš prema svom Stvoritelju i svojoj obitelji. Samo Bog može riješiti privredne probleme u koje je upalo čovječanstvo, a on će to i učiniti u svojem novom uređenju. Više neće potrajati dugo, kad će sadašnja nepostojanost života zauvijek pripadati prošlosti, a Božja “nova zemlja” postati stvarnošću (2. Petrova 3:13; Otkrivenje 21:1).

[Okvir na stranici 15]

PORAST CIJENA OD 1975. DO 1980.

Švicarska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 12,2%

Njemačka (SR) ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 22,3%

Austrija ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 29,4%

Nizozemska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 33,8%

Belgija ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 36,0%

Japan ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 37,2%

Norveška ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 49,7%

Kanada ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 52,0%

SAD ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 53,1%

Danska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 64,0%

Francuska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 64,1%

Švedska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 65,0%

Australija ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 65,4%

Finska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 66,0%

Irska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 93,3%

Velika Britanija ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 95,6%

Grčka ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 112,6%

Italija ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 115,7%

Španjolska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 134,3%

Portugal ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 151,1%

Turska ‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 568,4%

[Slika na stranici 14]

INFLACIJA