Ani Nyɔŋmɔ Kpɛlɛɔ Hemɔkɛyeli Tsamɔ Nɔ?
“WƆNA naakpɛɛ nii ŋmɛnɛ!” Hɛɛ, mɛi ni na nibii nɛɛ ahiɛ sɔ waa diɛŋtsɛ. Atsa nuu ko ni ekumɔ kwraa lɛ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛhiŋmɛiiaŋ. Mɔ ni tsa lɛ lɛ kɛɛ nuu lɛ akɛ: “Tee shi ni owo osaa lɛ ni oya owe!” Ni nuu lɛ fee nakai pɛpɛɛpɛ! Ejeee mɔ ko ni ekumɔ dɔŋŋ. Ebɛ naakpɛɛ akɛ enɛ ha mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ “wo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam”! (Luka 5:18-26) Eka shi faŋŋ akɛ, Nyɔŋmɔ kpɛlɛ nɛkɛ tsamɔ, ni Yesu Kristo fee, ni miihe ashɛ afii 2,000 nɛɛ nɔ.
Shi ŋmɛnɛ hu? Ani mɛi atsamɔ yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ lɛ ka he eji nɔ kpakpa ko ni mɛi ni naaa tsofa-feemɔ lɛ baanyɛ amɛna? Yesu tsu naakpɛɛ tsamɔi ahe nii. Ni hemɔkɛyeli tsalɔi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ kɛɔ akɛ amɛmiikase lɛ. Shi te esa akɛ wɔbu nɔ ni amɛkɛɔ nɛɛ wɔha tɛŋŋ?
Atsɔɔ hemɔkɛyeli tsamɔ shishi akɛ “gbɛ ni atsɔɔ nɔ atsaa helai kɛtsɔɔ sɔlemɔ kɛ Nyɔŋmɔ mli hemɔkɛyeli kpojiemɔ nɔ.” Encyclopædia Britannica lɛ maa nɔ mi akɛ: “Hemɔkɛyeli tsamɔ he yinɔsane yɛ Kristojamɔ mli lɛ je shishi kɛ Yesu kɛ bɔfoi lɛ diɛŋtsɛ asɔɔmɔ nitsumɔi ni yɔɔ naakpɛɛ lɛ.” Hɛɛ, Yesu tsu tsamɔi ni sa kadimɔ waa ahe nii. Ani hemɔkɛyeli tsalɔi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ feɔ naakpɛɛ nii tamɔ efee lɛ?
Hemɔkɛyeli—Ani Eji Taomɔ Nii?
Taakɛ Black’s Bible Dictionary lɛ tsɔɔ lɛ, Yesu “tsɔɔ faŋŋ akɛ [hemɔkɛyeli] he miihia klɛŋklɛŋ kɛha enaakpɛɛ tsamɔi lɛ.” Shi ani nakai sane lɛ ji? Ani Yesu bi ni mɔ ni he yeɔ lɛ ana hemɔkɛyeli dani etsa lɛ? Hetoo lɛ ji dabi. Hemɔkɛyeli he miihia yɛ mɔ ni tsaa mɔ lɛ gbɛfaŋ, shi ehe ehiaaa doo yɛ helatsɛ lɛ gbɛfaŋ. Gbi ko lɛ, Yesu kaselɔi lɛ nyɛɛɛ amɛtsa gbekɛ nuu ko ni yeɔ gbiligbili lɛ. Yesu tsa gbekɛ nuu lɛ, kɛkɛ ni sɛɛ mli lɛ ekɛɛ ekaselɔi lɛ nɔ hewɔ ni amɛnyɛɛɛ amɛtsa lɛ lɛ. “Ekɛɛ amɛ akɛ: ‘Nyɛ hemɔkɛyeli ni faaa lɛ hewɔ ni.’”—Mateo 17:14-20.
Taakɛ Mateo 8:16, 17 tsɔɔ lɛ, Yesu “tsá mɛi ni he yeɔ lɛ fɛɛ.” Eji anɔkwale, nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ yɛ Yesu mli hemɔkɛyeli fioo ko, ni no ha amɛtsi amɛbɛŋkɛ lɛ lɛ. (Mateo 8:13; 9:22, 29) Yɛ shihilɛi lɛ babaoo mli lɛ, ehe bahia ni amɛba ni amɛbakpa he fai dani etsa amɛ. Shi kɛlɛ, abiii ni amɛjaje hemɔkɛyeli he wiemɔ ko dani afee naakpɛɛ nii lɛ aha amɛ. Gbi ko lɛ, Yesu tsa nuu obubuafo ko, shi nuu nɛɛ diɛŋtsɛ leee mɔ ni Yesu ji po. (Yohane 5:5-9, 13) Gbi gbɛkɛ beni abamɔ lɛ lɛ, Yesu tsa osɔfonukpa lɛ tsulɔ ni afo etoi lɛ, eyɛ mli akɛ nɛkɛ nuu nɛɛ fata kuu ni ji Yesu henyɛlɔi ni eba akɛ amɛmiiba amɛbamɔ lɛ nɛɛ ahe. (Luka 22:50, 51) Lɛlɛŋ, Yesu tee gbohii ashi po, yɛ bei komɛi amli!—Luka 8:54, 55; Yohane 11:43, 44.
Te ebalɛ tɛŋŋ ni Yesu fee naakpɛɛ nibii nɛɛ? Ejaakɛ ekɛ ehe fɔ Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ, loo enitsumɔ hewalɛ lɛ nɔ. Enɛ ji nɔ ni tsu tsamɔi lɛ, shi jeee helatsɛ lɛ hemɔkɛyeli. Kɛji okane saji ni yɔɔ Sanekpakpai lɛ amli lɛ, obaana hu akɛ Yesu tsu nɛkɛ tsamɔi nɛɛ ahe nii ni kusum nifeemɔ kɛ hoo-feemɔ ko fataaa he. Efeee yɛ mɛi ajwɛŋmɔ ni eetao egbala kɛba enɔ hewɔ, aloo ni ekɛ mɛi ahenumɔi atsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. Kɛfata he lɛ, hela fɛɛ hela ni mɔ lɛ yeɔ lɛ, Yesu nine enyɛɛɛ shi kɔkɔɔkɔ. Eye omanye be fɛɛ be, ni eheee shika ko akɛ ehe nyɔmɔwoo ko hu.—Mateo 15:30, 31.
Ŋmɛnɛŋmɛnɛ Beaŋ Tsamɔi Ani Etamɔ Yesu nɔ Lɛ?
Hela ji naagba wulu waa diɛŋtsɛ, ni kɛji hela mɔ wɔ lɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni ji lɛ, wɔtaoɔ hejɔlɛ. Shi, kɛji akɛ he ni wɔyɔɔ lɛ, “tsofafeemɔ mli nitsulɔi kɛ gbɔmɛi, titri lɛ mɛi ni ji ohiafoi lɛ yeɔ tamɔ nɔ ni nibii komɛi kɛkɛ ji amɛ, shi jeee tamɔ gbɔmɛi adesai” lɛ, no hu? Nakai ji shihilɛ ni yɔɔ Latin-Amerika maŋ ko mli lɛ he niiashikpamɔ ni datrɛfonyo ko na. Ni kɛji wɔyɛ he ko, ni taakɛ eji yɛ nakai maŋ lɛ nɔŋŋ mli lɛ, ‘datrɛfoi fɛɛ ni yɔɔ lɛ ateŋ oha mlijaa 40 pɛ he esa ni amɛbaanyɛ amɛtsu nii akɛ datrɛfoi’ lɛ hu?
Ebɛ naakpɛɛ akɛ, akɛni mɛi pii naa akɛ nɔ ko bɛ ni amɛbaanyɛ amɛfee hewɔ lɛ, amɛbuɔ hemɔkɛyeli tsamɔ akɛ, kɛ hooo kwraa lɛ, esa akɛ amɛka amɛkwɛ po kɛkɛ. Ni kɛlɛ, ajeɔ tsamɔi ni hemɔkɛyeli tsalɔi kɛɔ akɛ amɛtsaa lɛ ahe ŋwane. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, gbɔmɛi aaashɛ 70,000 tee kpee ko shishi yɛ São Paulo, yɛ Brazil, kɛkɛ ni tsalɔi enyɔ ‘naanaa hiŋmɛi glasei ohai abɔ ni amɛtoibolɔi lɛ shɛrɛ amɛshwie lɛ anɔ ni ejwara, kɛ shiwoo kɛha mɛi ni heɔ amɛ amɛyeɔ lɛ akɛ abaatsa amɛ koni amɛna nii.’ Tsalɔi lɛ ateŋ mɔ kome kɛ anɔkwayeli kpɛlɛɔ nɔ, beni abibii lɛ saji lɛ akɛ: “Minyɛŋ makɛɛ akɛ helatsɛmɛi fɛɛ ni wɔsɔleɔ wɔhaa amɛ lɛ ahe baawa amɛ. Edamɔ amɛhemɔkɛyeli nɔ. Kɛji mɔ lɛ heɔ eyeɔ lɛ, no lɛ abaatsa lɛ.” Ekɛ amɛnine ni nyɛɔ shi lɛ he shwamɔ fɔɔ helatsɛmɛi lɛ anɔ akɛ amɛbɛ hemɔkɛyeli. Shi, kaimɔ akɛ, Yesu kɛ tsamɔ ko ni yeee omanye lɛ he shwamɔ lɛ fɔ mɔ ni tsaa mɔ lɛ moŋ hemɔkɛyeli ni ebɛ nɔ!
Tsalɔ kroko hu wo shi akɛ ebaatsa samɛi kɛ kuumɔ hela. Mɛni ba? Taakɛ Veja wolo tɛtrɛɛ lɛ tsɔɔ lɛ, “eka shi faŋŋ akɛ, shiwoo lɛ naaa aba mli.” Ni bo bɔ ni nuu lɛ fee enii eha yɛ tsamɔ lɛ mli lɛ toi: “Aaafee ŋmɛlɛtswai enyɔ sɔŋŋ, ni [hemɔkɛyeli tsalɔ lɛ] kɛ shiɛmɔ wiemɔi, sɔlemɔi, bolɔmɔi, lalai—kɛ atswɛrɛ po miitsu nii kɛmiijie etoibolɔi lɛ ahiɛtserɛ, kɛ shishinumɔ akɛ ekɛ nakai feemɔ miifamɔ daimonioi ni eteetee amɛhe yɛ anɔkwafoi lɛ agbɔmɔtsei amli lɛ. Yɛ naagbee lɛ, efɔ̃ tai ni efi kɛ eklaladuku ni ehiɛ lɛ efɔ̃ toibolɔi ni efee tamɔ mɛi ni nɔ enyɔ amɛnɔ lɛ anɔ ni eha akɛ plɛte tsɔ mɔ fɛɛ mɔ hiɛ koni ‘amɛjɛ amɛsuɔmɔ mli amɛtsu onia’ amɛwo mli.” Yesu kɛ ebɔfoi lɛ biii ni aha amɛ shika yɛ naakpɛɛ tsamɔi ahewɔ, ni amɛkɛ amɛhe wooo shishiumɔ nifeemɔi ni tamɔ nɛkɛ mli.
Eka shi faŋŋ akɛ, belɛ nɛkɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ hemɔkɛyeli tsalɔi nɛɛ efeee nɔ ni Yesu fee lɛ. Ni ewa waa akɛ aaahe aye akɛ Nyɔŋmɔ baakpɛlɛ nɔ ni amɛfeɔ nɛɛ nɔ. Shi kɛlɛ, ani ekpɛlɛɔ hemɔkɛyeli tsamɔ ko kwraa po nɔ ŋmɛnɛ? Aloo ani gbɛ ko yɛ ni wɔhemɔkɛyeli lɛ aaanyɛ atsɔ nɔ aye abua wɔ, kɛji wɔ loo wɔsuɔlɔi ahe miiye?