Nyɔŋmɔjamɔ kɛ Apasa Hemɔkɛyeli—Nanemɛi Aloo Henyɛlɔi?
YƐ Hɔɔ, June 11, 1983, ni Indonesia ŋshɔkpɔ ni ji Java lɛ nɔ ni ana ni akrowa lɛ shishibii hiɛ foi kɛmiiba amɛshiai, amɛkɛ hekpokpomɔ bɔi fɔji ni kamɔ amɛ ŋsɛŋdoi, samfɛji kɛ shinai amli lɛ tsiimɔ. Mɛni hewɔ amɛtsui efa nɛkɛ? Hulu miiwo duŋ shwane, ni akrowai nɛɛ ashishibii nɛɛ she gbeyei akɛ duŋ ni woɔ nɛɛ baabote amɛshiai amli ni ekɛ amanehulu aba amɛnɔ.
Gbɔmɛi ni yɔɔ maji ni akɛɛ kpaako amɛnaa nɔyaa lɛ amli lɛ hu kɛ jamɔ diɔ hemɔkɛyelii komɛi asɛɛ. No hewɔ lɛ, yɛ Afrika hei komɛi lɛ, gbɔmɛi sumɔɔɔ ni amɛnyiɛɔ hulu nɔ shwane, ejaakɛ “ekolɛ amɛbaaye sɛkɛ.” Agu gbekɛbii akɛ amɛkaye wuɔwɔji, ejaakɛ asheɔ gbeyei akɛ “amɛbaatsɔmɔ julɔi.” Fɔlɔi etsɔŋ bii abɔ ni amɛyɔɔ, ejaakɛ “ayɛi baanu akɛ amɛmiishwa ni amɛbaagbe amɛteŋ mɔ kome.”—African Primal Religions.
Mɛi ni jɛ Anaigbɛ shikpɔji lɛ anɔ lɛ ŋmɔɔ nifeemɔi kɛ apasa hemɔkɛyeli he gbeyeishemɔi ni tamɔ nɛkɛ ni jɛ ‘wɔŋjamɔ ni haaa ale nɔ ko lɛ mli.’ Ni kɛlɛ, nɛkɛ hemɔkɛyelii nɛɛ jeee nɔ ni mɛi ni jeee Kristofoi pɛ heɔ yeɔ. “Anaa yɛ gbɔmɛi ni yɔɔ je muu lɛ fɛɛ mli lɛ ateŋ.” Ni nakai ji bɔ ni Dr. Wayland Hand, blemasaji kɛ Germane wiemɔi ahe nilelɔ lɛ kɛɛ. Lɛ kɛ ehefatalɔ Dr. Tally ebua hemɔkɛyeli sɔrɔtoi ni miihe ashɛ akpeiakpe kome naa momo yɛ U.S. Amerika pɛ.
Akɛni amɛhe miitswa shi ni amɛle nɔ ni baaba amɛnɔ hewɔ lɛ, mɛi pii ni atsɛɔ amɛ Kristofoi lɛ kɛ amɛhiɛ fɔɔ ŋulamiiaŋkwɛmɔ nɔ—apasa hemɔkɛyeli ni etsɛ fe fɛɛ lɛ ateŋ ekome nɔ. Ni nɔ ni yɔɔ naakpɛɛ ji akɛ, yɛ ekomɛi amli lɛ, jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi fiɔ nɛkɛ apasa hemɔkɛyelii nɛɛ ekomɛi asɛɛ yɛ faŋŋ mli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, gbi ko beni fɛi eba waa yɛ New York, yɛ January 10, 1982 lɛ, Boka Hela Otodosk osɔfonukpa Vasilios ni kwɛ sɔlemɔ ko ni ji Mass ni afee yɛ he ko kpetekpelee nɔ kɛye Epiphany Gbijurɔ lɛ fee nɔ ko. Yɛ no sɛɛ lɛ, New York Post lɛ bɔ amaniɛ akɛ, efɔ shika sɛŋmɔtso ewo East River lɛ mli ni ekɛɛ mɛi ni damɔ shi lɛ akɛ klɛŋklɛŋ gbɔmɔ ni baanyɛ ayakɔ sɛŋmɔtso lɛ baana shade kpakpa yɛ ewala be fɛɛ mli.
Shi ani Kristofoi ahemɔkɛyelii kɛ apasa hemɔkɛyelii kpaa gbee? Niŋmalɔ ko kɛɛ: “Fɔfɔi ni kwɛɔ yɛ hemɔkɛyeli gbonyobu nɔ ji apasa hemɔkɛyeli.” No hewɔ lɛ, ani okpaaa gbɛ akɛ Kristofoi ajamɔ baate shi awo ni eshwie apasa hemɔkɛyeli he gbeyeishemɔ?
Nyɔŋmɔjamɔ—Ani Eshwieɔ Apasa Hemɔkɛyeli He Gbeyeishemɔ?
Esa akɛ anɔkwale jamɔ afee nakai, ni efee nakai yɛ klɛŋklɛŋ afli oha lɛ mli. Eyɛ mli akɛ mra be mli Kristofoi lɛ hi shi yɛ Roma apasa hemɔkɛyeli je lɛ mli moŋ, shi amɛkpoo apasa hemɔkɛyelii lɛ fɛɛ. Shi beni Kristo bɔfoi lɛ gboi sɛɛ lɛ, apasa jamɔ mli tsɔɔmɔi ni apasa hemɔkɛyeli fata he je shishi akɛ eeebote asafo lɛ mli. (1 Timoteo 4:1, 7; Bɔfoi lɛ Asaji 20:30) Osɔfoi akuu ko pue, ni taakɛ wolo ni ji A History of the Christian Church lɛ tsɔɔ lɛ, amɛkpɛlɛ nibimɔ kɛ apasa hemɔkɛyelii krokomɛi anɔ. Yɛ be ni sa mli lɛ, amɛbakpɛlɛ nifeemɔ ni bahe gbɛi nɛɛ nɔ ni awo lɛ gbɛi akɛ “Kristofoi” ahemɔkɛyeli.
Ni ŋmɛnɛ hu? Jamɔ yaa nɔ ekpɛlɛɔ apasa hemɔkɛyeli kɛ kusum nifeemɔi anɔ lolo. Susumɔ Suriname, he ni mɛi ni akɛɛ atsɛɔ amɛ Kristofoi ni amɛseshi jɛ Afrika lɛ anaa amɛ ni amɛwowoi sɛbɛ kɛ yiŋtoo akɛ eeebu amɛhe kɛjɛ mumɔi fɔji ahe lɛ he. Niŋmalɔ ko kɛɛ: “Gbɔmɛi nɛɛ hiɔ shi, amɛyeɔ nii amɛtsuɔ nii ni amɛwoɔ yɛ gbeyeishemɔ mli daa gbi.” Akpekpei abɔ yɛ jeŋ lɛŋ he fɛɛ he ni sheɔ gbohii lɛ “amumɔi” agbeyei. Nɔ ni wa ji akɛ, jamɔ efi enɛ sɛɛ ni eha apasa hemɔkɛyelii nɛɛ eshwere yɛ be babaoo mli.
Okɛ nɔ ni ba yɛ Afrika ŋshɔkpɔ ko ni ji Madagascar nɔ lɛ afee nɔkwɛmɔ nɔ. Beni Kristendom maŋsɛɛ sanekpakpashiɛlɔi lɛ je shishi akɛ amɛaagbɛ amɛhemɔkɛyelii amɛshwa lɛ, Madagascarbii lɛ here nɔ shi amɛsumɔɔɔ ni amɛŋmɛɛ amɛblemasaji kɛ hemɔkɛyelii lɛ ahe. Mɛni sɔlemɔi lɛ fee? Daily Nation ni ji Kenya adafitswaa wolo ko kɛɛ: “Mra be mli maŋsɛɛ sanekpakpashiɛlɔi lɛ to amɛtsui shi ni amɛfee tswaa ni amɛkpɛlɛ saji anɔ ni amɛkpɛlɛ bɔ ni shihilɛ lɛ yɔɔ lɛ nɔ.” Mɛni jɛ mli ba? Ŋmɛnɛ, abuɔ Madagascarbii fa kpotoo akɛ Kristofoi Ni kɛlɛ, amɛsheɔ amɛblematsɛmɛi ni amɛgboi lɛ “amumɔi” agbeyei! No hewɔ lɛ, amɛfɔɔ nine amɛtsɛɔ osɔfo koni ebajɔɔ amɛblematsɛ lɛ wui anɔ dani amɛfu lɛ yɛ weku lɛ fuu he lɛ. Hɛɛ, jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi eha amale akɛ Nyɔŋmɔ, Abonsam kɛ blematsɛmɛi ni egboi lɛ ji mɛi ni abaanyɛ alaka amɛ, awo amɛyiteŋ mulu, ni aha amɛ nyɔɔŋnii kɛtsɔ apasa hemɔkɛyeli mli sui komɛi asɛɛdii nɔ.
Enɛ hu ji anɔkwale yɛ South Africa, he ni gbɔmɛi lɛ ayifalɛ mli oha fɛɛ oha mli 77 kɛɔ akɛ amɛji Kristofoi ni yaa sɔlemɔ waa lɛ. Ni kɛlɛ, blema Afrika jamɔ kɛ epasa hemɔkɛyeli ni haa asheɔ blematsɛmɛi ni amɛgboi lɛ agbeyei lɛ yɛ sɔlemɔyalɔi akpekpei abɔ mli lolo. No hewɔ lɛ, jamɔ ebatsɔ hiɛhaa nɔ kɛkɛ yɛ maji pii ni akɛɛ atsɛɔ amɛ Kristofoi amaji lɛ amli. Kɛ oŋmala hiɛ pɛ nɔ ni obaana nɔŋŋ ji blema apasa hemɔkɛyeli ni etee nɔ ehi shi ni eshwere.
Shi anɔkwale jamɔ shweɔ apasa hemɔkɛyeli mli gbeyeishemɔ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? No ji nilee. Mɛni he nilee? Ni mɛɛ gbɛ nɔ oootsɔ ni onine ashɛ enɛ nɔ?