NIBII NI AKƐ ONIAI NI OTSUƆ LƐ FEƆ
Akɛ Nibii Yaye Abua Mɛi Be Mli Ni “Tai Kɛ Tai Amaniɛbɔi” Eyi Jeŋ Fɛɛ
MAY 27, 2022
Yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ, wɔmiikpa gbɛ akɛ ‘wɔbaanu tai kɛ tai ahe amaniɛbɔi ahe.’ (Mateo 24:6) Shi kɛ́ wɔnyɛmimɛi lɛ kɛ naagbai ni jɛɔ tai nɛɛ amli kɛbaa lɛ kpe lɛ, wɔkɛ yelikɛbuamɔ ni he hiaa amɛ lɛ hãa amɛ. Afi 2022 Gbɛtsɔɔmɔ Kuu Lɛ Amaniɛbɔɔ Ni Ji 3 lɛ hã wɔle saji ni taa mɔ tsuiŋ waa ni tsɔɔ bɔ ni aatsu nii waa yɛ Yuropa bokãgbɛ kɛmiiye aabua mɛi ni Ukraine ta lɛ esa amɛhe lɛ. Te wɔnyɛmimɛi lɛ feɔ tɛŋŋ amɛkɛ yelikɛbuamɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ hãa be mli ni aawu ta lɛ? Mɛɛ gbɛ nɔ yelikɛbuamɔ nitsumɔ nɛɛ eye ebua wɔnyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine lɛ?
Mɛɛ Nibii Ahe Baahia? Mɛɛ Gbɛ Nɔ Atsɔɔ Akɛhãa?
Yɛ February 24, afi 2022, ni ji gbi ni ta lɛ je shishi yɛ Ukraine lɛ, Nɔkwɛlɔi Ajinafoi Akuu lɛ kpɛlɛ ni akɛ shika abɔ ko ayaye abua wɔnyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine lɛ. Amrɔ nɔŋŋ ni Ukraine nitsumɔhe nine lɛ bɔi nibii ni he baahia lɛ hemɔ yɛ maŋ lɛ mli, ni atsɔ yelikɛbuamɔ kui 27 ni ahala momo lɛ anɔ abɔi nibii lɛ ajaramɔ.
Nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, Yehowa Odasefoi Ajeŋ Fɛɛ Nitsumɔhe Yitso lɛ bɔi nɔ kroko ni amɛbaanyɛ amɛfee kɛye amɛbua Ukraine nitsumɔhe nine lɛ he susumɔ. Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ Nɔkwɛlɔi Ajinafoi Akuu lɛ kɛ Wolokalamɔ Ajinafoi Akuu lɛ kɛɛ Global Purchasing Department lɛ, koni amɛkɛ Ukraine kɛ Poland nitsumɔhe niji anajiaŋdamɔlɔi komɛi afee ekome kɛsusu naagba lɛ he, ni amɛkwɛ nɔ ni abaanyɛ afee kɛye abua. Nyɛmimɛi ni tsuɔ nii yɛ Purchasing, Shipping, kɛ Legal dipatmɛnt yɛ nitsumɔhe niji nɛɛ amli, Ukraine Nitsumɔhe Nine Ajinafoi Akuu lɛ mli nyo ko, kɛ Global Purchasing Department lɛ mli bii lɛ kpe daa gbi kɛto nibii ahe gbɛjianɔ.
Nibii ni ato awo adekai amli koni akɛyaye abua lɛ ji niyenii, falefalefeemɔ nibii, kɛ saji ni aŋmala koni akɛwo nyɛmimɛi lɛ hewalɛ
Jay Swinney, ni tsuɔ nii yɛ Global Purchasing Department lɛ wie akɛ: “Klɛŋklɛŋ lɛ, ehe bahia ni wɔkwɛ nibii ni he baahia nyɛmimɛi lɛ. No mli lɛ, wɔmiitao wɔhã nyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine lɛ niyenii kɛ falefalefeemɔ nibii ni amɛbaanyɛ amɛkɛkwɛ amɛhe. Kɛ̃lɛ, bɔ ni wɔbaafee wɔná nibii ni he baahia lɛ ji naagba lɛ fã ko kɛkɛ. Ehe bahia hu ni wɔkwɛ bɔ ni abaafee ayajara nibii lɛ yɛ Ukraine oya, ni afee nakai bɔ ni oshãra ko baŋ wɔnyɛmimɛi lɛ anɔ be ni ta lɛ yaa nɔ lɛ.”
Be ni shɛɔ March 9, afi 2022 lɛ, no mli lɛ, nyɛmimɛi lɛ ena nibii ni he baahia wɔnyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine lɛ. Ato nibii tamɔ tsina-loo kɛ loi srɔtoi ni yɔɔ tsɛnsi mli, yɔɔ, kɛ omɔ kɛ amɛhenɔi lɛ, kɛ falefalefeemɔ nibii awo adekai amli. Akɔntaa ni abu yɛ nakai beiaŋ lɛ tsɔɔ akɛ, kɛ́ hooo kwraa lɛ nibii nɛɛ abɔ ni baashɛ mɔ kome otsii ejwɛ lɛ ajara baafee Amerika dɔlai 65. Akɛni nibii nɛɛ ahe baahia wɔnyɛmimɛi akpei babaoo hewɔ lɛ, Nɔkwɛlɔi Ajinafoi Akuu lɛ kpɛlɛ koni akɛ shika wulu ko ayaye abua kɛtsu nitsumɔ nɛɛ. Shi te abaafee tɛŋŋ akɛ nibii nɛɛ ayahã nyɛmimɛi ni ehe ehia amɛ lɛ ni nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, wɔkɛ mɛi ni kɛ nibii nɛɛ baaya lɛ awala akayawo oshãra mli lɛ?
Yɛ March 13 lɛ, nyɛmimɛi hii enyɔ komɛi ni yɔɔ Poland lɛ kwɛ kɛji amɛbaanyɛ amɛkɛ nibii ajɛ Poland Nitsumɔhe nine lɛ kɛya nibii atoohe ko ni yɔɔ Lviv, yɛ Ukraine lɛ lo. Gbii komɛi dani amɛbaashi lɛ, Poland kɛ Ukraine nitsumɔhe nine lɛ mli bii lɛ ekomɛi ye amɛbua nyɛmimɛi enyɔ ni kɛ amɛhe ehã lɛ koni amɛsaa amɛhe kɛhã gbɛfãa lɛ. Nitsumɔhe nine lɛ tsu mla naa gbɛŋmɛɛ woji ni esa akɛ nine ashɛ nɔ koni anyɛ afo bɔda lɛ ni akɛ yelikɛbuamɔ nibii ayahã lɛ he nii. Amɛkwɛ koni aŋmala nii kɛkadi lɔlei lɛ ahe kɛtsɔɔ akɛ yelikɛbuamɔ nibii yɔɔ mli, ni amɛkɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine lɛ hu shãra koni amɛna gbɛ ni kɛ́ amɛfo bɔda nɔŋŋ lɛ, amɛbaatsɔ nɔ amɛyashɛ oya. Yɛ gbɛjianɔtoo kpakpa nɛɛ kɛ Yehowa yelikɛbuamɔ naa lɛ, be ni akɛ nibii lɛ yashɛ Lviv lɛ, anyɛ ajara ahã Yelikɛbuamɔ Ajinafoi Akui lɛ yɛ aaafee ŋmɛlɛtswai 24 pɛ mli, ni wɔnyɛmimɛi lɛ nyɛ amɛku amɛsɛɛ kɛtee Poland shweshweeshwe.
Eyɛ mli akɛ klɛŋklɛŋ nibii ni akɛtee lɛ ye omanye moŋ nɛ, shi yelikɛbuamɔ nibii lɛ atsiimɔ shɛɛɛ tɔn kome. No mli lɛ, ehe miihia ni aná niyenii kɛ nibii ni tsiimɔ aaafee tɔn 200 lolo! Te abaafee tɛŋŋ akɛ nibii ni fa tamɔ nɛkɛ ayashɛ Ukraine koni nyɛmimɛi lɛ anine ashɛ nɔ oya lɛ?
“Omaŋbii Lɛ Baajɛ Amɛsuɔmɔ mli Amɛkɛ Amɛhe Ahã”
Be ni nyɛmimɛi ni jɛ je lɛŋ hei srɔtoi lɛ kane jw.org lɛ nɔ amaniɛbɔi ni tsɔɔ bɔ ni Ukraine ta lɛ egba wɔnyɛmimɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ anaa lɛ, amɛnu he akɛ esa akɛ amɛye amɛbua. Mɛi ni jɛ maji srɔtoi anɔ lɛ tsu onia kɛfi Yehowa Odasefoi ajeŋ muu fɛɛ nitsumɔ lɛ sɛɛ, ejaakɛ amɛle akɛ akɛbaatsu nii yɛ gbɛ ni hi fe fɛɛ nɔ. Mɛi ni jɛ maji ni bɛŋkɛ Ukraine lɛ amli lɛ kɛ amɛbe, amɛhewalɛ, kɛ amɛheloonaa nibii shã afɔle kɛye amɛbua. Enɛ he nɔkwɛmɔnii fioo komɛi nyiɛ sɛɛ nɛɛ.
Yɛ Poland lɛ, mɛi ni jɛ amɛsuɔmɔ mli amɛkɛ amɛhe hã lɛ ye amɛbua kɛto yelikɛbuamɔ nibii lɛ, kɛ nibii ni gbekɛbii drɔ loo amɛtɛŋ yɛ kaadii anɔ lɛ ahe gbɛjianɔ. Nyɛminuu Bartosz Kościelniak ni tsuɔ nii yɛ Poland Purchasing Department lɛ wie akɛ: “Mikane ŋmalɛ ni yɔɔ Lala 110:3, ni kɛɔ akɛ Yehowa webii lɛ ‘baajɛ amɛsuɔmɔ mli amɛkɛ amɛhe ahã’ lɛ shii abɔ. Shi bianɛ lɛ, kɛ́ mi diɛŋtsɛ mina bɔ ni mɛi akpekpei abɔ jɛɔ amɛsuɔmɔ mli amɛkɛ amɛhe hãa oya koni amɛye amɛbua kɛtsu nii lɛ, ehãa minaa akɛ wiemɔ ni yɔɔ ŋmalɛ nɛɛ mli lɛ ji anɔkwale diɛŋtsɛ.”
Yehowa Odasefonyo ko, ni eji nitsumɔtsɛ ni yɔɔ tsɔji wuji ni holeɔ nibii kɛfãa gbɛ lɛ kɛ etsɔji lɛ ekomɛi hã koni akɛ yelikɛbuamɔ nibii lɛ awo mli kɛya, ni ewo tsɔji lɛ amli pɛtro kɛ disɛl hu. Ewie akɛ: “Mina enɛ akɛ eji hegbɛ ni mikɛbaajie suɔmɔ kpo matsɔɔ minyɛmimɛi lɛ kɛ Yehowa. Eŋɔɔ minaa waa akɛ mikɛ mihe hã kɛye mibua.” Akɔntaabuu tsɔɔ akɛ, pɛtro kɛ disɛl ni ekɛhã lɛ fa fe gaalɔn 2,034, ni nyɛmimɛi kɛ amɛbe kɛ amɛhewalɛ draivi aaafee kilomitai 48,000 ni amɛkɛ nibii lɛ tee koni ayajara ahã nyɛmimɛi lɛ!
Akɛni wɔnyɛmimɛi lɛ jɛ amɛsuɔmɔ mli amɛkɛ amɛhe hã kɛtsu nitsumɔ nɛɛ hewɔ lɛ, be ni shɛɔ March 28, ni ji gbii 15 sɛɛ be ni akɛ klɛŋklɛŋ yelikɛbuamɔ nibii lɛ tee lɛ, anyɛ akɛ niyenii, falefalefeemɔ nibii, kɛ tsofãi kɛ nibii krokomɛi ni tsiimɔ shɛɔ tɔn 100 etee Ukraine! Agbɛnɛ hu, akɛni nyɛmimɛi kɛ mɛi ni wɔheɔ nibii yɛ amɛdɛŋ lɛ ke wɔ nibii hewɔ lɛ, shika ni kulɛ wɔbaafite kɛhe yelikɛbuamɔ nibii lɛ nɔ gbɔ kwraa. Kɛbashi ŋmɛnɛ lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ yelikɛbuamɔ nibii ni tsiimɔ fa fe tɔn 190 etee Ukraine. Mɛɛ gbɛ nɔ nibii nɛɛ eye ebua wɔnyɛmimɛi lɛ?
“Wɔna Akɛ Nyɛsuɔmɔ Hu Yɛ Mli!”
Be ni nibii lɛ yashɛ Lviv lɛ, Yelikɛbuamɔ Ajinafoi Akui ni yɔɔ Ukraine lɛ jara nibii lɛ amɛhã mɛi ni yelikɛbuamɔ he ehia amɛ lɛ. Ajara nibii lɛ yɛ maŋtiasei srɔtoi lɛ amli. Hei ni akɛ nibii lɛ tee lɛ ekomɛi kɛ Lviv teŋ jekɛmɔ aaafee kilomitai 1,300. Eyɛ mli akɛ ajara nibii lɛ jogbaŋŋ moŋ, shi fɛɛ sɛɛ ehe be.a
Markus Reinhardt, ni eji Ukraine Nitsumɔhe Nine Lɛ Ajinafoi Akuu lɛ mli nyo lɛ wie akɛ: “Yɛ shihilɛ ni mli wa nɛɛ mli lɛ, nyɛmimɛi pii ena Yehowa suɔmɔ lɛ, ni amɛna nɔ hewɔ ni esa akɛ wɔbo gbɛtsɔɔmɔi ni Yehowa asafo lɛ kɛhãa lɛ toi dani oshãra aba po lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, awo mɔ fɛɛ mɔ hewalɛ koni amɛkɛ niyenii kɛ nu ni baanyɛ aye abua amɛ otsii komɛi ato amɛshĩai amli. Asafoŋ onukpa ko ni yɔɔ Kyiv ni atsɛɔ lɛ Anton lɛ wie gbɛtsɔɔmɔ ni akɛhã nɛɛ he akɛ: ‘Yehowa asafo lɛ esaa wɔ eto kɛhã shihilɛi ni mli wawai, ni wɔhiɛ esɔ waa. Nu kɛ niyenii ni wɔkɛto, kɛ redio hu ni wɔhã ehi wɔhe lɛ baa wɔwala yi.’ Wɔhiɛ sɔɔ nyɛmimɛi lɛ waa, ejaakɛ gbɛtsɔɔmɔi ni akɛhã ni amɛbo toi lɛ ye ebua amɛ ni amɛná nɔ ko kɛkwɛ amɛhe, ni ehã nitsumɔhe nine lɛ ná be ni fa kɛto yelikɛbuamɔ nibii ni he baahia lɛ ahe gbɛjianɔ.”
Be ni wɔnyɛmimɛi lɛ anine shɛ yelikɛbuamɔ nibii lɛ anɔ lɛ, te amɛnu he amɛhã tɛŋŋ? Mykola kɛ Zinaida, ni amɛyɔɔ Kharkiv lɛ tsɔɔ bɔ ni amɛnu he amɛhã lɛ mli akɛ: “Bɔ ni nyɛsusuɔ wɔhe lɛ ta wɔtsuiŋ waa. Wɔmiida nyɛ shi waa kɛhã niyenii lɛ kɛ tsofã lɛ. Wɔna faŋŋ akɛ, Yehowa miikwɛ wɔ.” Valentyna hu yɛ nakai kpokpaa lɛ nɔŋŋ nɔ. Ewie akɛ: “Be ni ta lɛ je shishi lɛ, mɛi to srɛnɛɛ kɛhã niyenii. No mli lɛ, jeee be fɛɛ be obaanyɛ oyahe nibii ni he hiaa bo. Shi Yehowa le wɔnaagba lɛ, ni ena hu. Ehala nyɛmimɛi hii koni amɛjara nibii ni he baahia wɔ lɛ amɛhã wɔ, ni nibii ni amɛkɛbahãa wɔ lɛ ji nibii tuuntu ni wɔtaoɔ! Yɛ shihilɛi ni mli wa tamɔ nɛkɛ lɛ amli, be ni efee tamɔ hiɛnɔkamɔ ko kwraa bɛ lɛ, no beiaŋ ni onaa bɔ ni Yehowa kɛ esafo lɛ kwɛɔ wɔ jogbaŋŋ yɛ gbɛ krɛdɛɛ nɔ. . . . Ehi waa akɛ obaaná yelikɛbuamɔ kɛ hebuu ni he hiaa bo lɛ yɛ be ni sa mli.”
Yevhen, Iryna, kɛ Mykyta, ni amɛjo foi kɛshi Mariupol lɛ wie akɛ: “Wɔhiɛ sɔ yelikɛbuamɔ kɛ hebuu ni nyɛkɛhã wɔweku lɛ waa. Anɔkwa sane ji akɛ, eba yɛ be naa waa. Shishijee lɛ, wɔsusu akɛ nibii pɛ yɔɔ adekai lɛ amli, shi be ni wɔgbele naa lɛ, wɔna akɛ nyɛsuɔmɔ hu yɛ mli!”
Ekã shi faŋŋ akɛ, wɔna bɔ ni Yehowa kɛ emumɔ lɛ kudɔ ewebii lɛ ni anyɛ akɛ nibii ni ajɛ suɔmɔ krɔŋŋ mli akɛhã nɛɛ yahã wɔnyɛmimɛi lɛ be ni “tai kɛ tai amaniɛbɔi” miiya nɔ lɛ. Oniai ni nyɛjɛɔ nyɛsuɔmɔ mli nyɛtsuɔ kɛfiɔ jeŋ muu fɛɛ nitsumɔ lɛ sɛɛ lɛ hu ye ebua waa yɛ nɔ ni atsu nɛɛ mli, ni nyɛtsuɔ oniai nɛɛ babaoo kɛtsɔɔ donate.jw.org lɛ nɔ. Wɔhiɛ esɔ nyɛ ejurɔfeemɔ lɛ waa diɛŋtsɛ!
Akɛ Yelikɛbuamɔ Nibii Yahã Oya Yɛ Gbɛ Ni Yɔɔ Shweshweeshwe Nɔ
February 24, 2022: Nɔkwɛlɔi Ajinafoi Akuu lɛ kpɛlɛ koni akɛ shika abɔ ko ayaye abua nyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine lɛ, ni no hã nitsumɔhe nine lɛ nyɛ eje yelikɛbuamɔ nitsumɔ lɛ shishi
February 24–March 8, 2022: Ukraine nitsumɔhe nine lɛ hé yelikɛbuamɔ nibii lɛ ekomɛi yɛ maŋ lɛ mli, ni atsɔ Yelikɛbuamɔ Ajinafoi Akui lɛ anɔ abɔi jaramɔ. Nitsumɔhe nine lɛ hu fee klalo akɛ ebaajara nibii ni enine baashɛ nɔ kɛjɛ Poland lɛ ehã nyɛmimɛi lɛ
March 9, 2022: Nɔkwɛlɔi Ajinafoi Akuu lɛ kpɛlɛ koni ajara hiamɔ nibii komɛi ahã nyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine lɛ
March 10–12, 2022: Ato gbɛjianɔ koni akwɛ kɛji abaanyɛ akɛ niyenii kɛ nibii ni he baahia nyɛmimɛi lɛ ajɛ Poland kɛya Lviv, yɛ Ukraine lo
March 13, 2022: Akɛ niyenii kɛ nibii jɛ Poland kɛtee Lviv, yɛ Ukraine
March 14–16, 2022: Ato nyɛmimɛi komɛi ni kɛ amɛhe ehã kɛyeɔ amɛbuaa Local Design/Construction lɛ ahe gbɛjianɔ koni amɛto niyenii kɛ falefalefeemɔ nibii ahe gbɛjianɔ yɛ kpee asa ko ni bɛŋkɛ Poznan, yɛ Poland lɛ
March 17, 2022: Be ni anyɛ akɛ klɛŋklɛŋ yelikɛbuamɔ nibii tee Ukraine lɛ, gbii ejwɛ sɛɛ lɛ, akɛ yelikɛbuamɔ nibii srɔtoi ni tsiimɔ shɛɔ tɔn 13 tee Ukraine bɔda lɛ naa
March 21–27, 2022: Tamɔ afee kɛtsɔ hiɛ lɛ, abua yelikɛbuamɔ nibii anaa yɛ Poland ni akɛtee Ukraine; ni yɛ ŋmɛlɛtswai 24 mli lɛ ajara nibii nɛɛ yɛ hei ni nibii nɛɛ ahe miihia lɛ yɛ
March 28, 2022: Be ni akpɛ yiŋ akɛ ayaye abua wɔnyɛmimɛi ni yɔɔ Ukraine lɛ, gbii 20 pɛ mli lɛ, akɛ niyenii, falefalefeemɔ nibii, kɛ tsofãi ni fɛɛ tsiimɔ shɛɔ tɔn 100 tee Ukraine
Kɛbashi bianɛ lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ yelikɛbuamɔ nibii ni tsiimɔ fa fe tɔn 190 etee Ukraine.