Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • mrt sane ni ji 129
  • Mɛni Baaba Jamɔ Nɔ?​—Nɔ Ni Biblia Lɛ Hãa Wɔleɔ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Mɛni Baaba Jamɔ Nɔ?​—Nɔ Ni Biblia Lɛ Hãa Wɔleɔ
  • Saji Krokomɛi
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Mɛni Biblia lɛ kɛɔ akɛ ebaaba jamɔ nɔ wɔsɛɛ?
  • Mɛɛ gbɛ nɔ abaatsɔ akpãtã amale jamɔ hiɛ?
  • Mɛni hewɔ abaakpãtã amale jamɔ hiɛ?
  • Ani abaakpãtã jamɔi fɛɛ ahiɛ?
  • Kɛ́ akpãtã amale jamɔ hiɛ lɛ, te obaanu he ohã tɛŋŋ?
  • Bɔ Ni Amale Jamɔ Fiteɔ Nyɔŋmɔ Gbɛ́i
    Oyi Aná Wala Kɛya Naanɔ!—Biblia Kasemɔ Ni Baafee Sanegbaa
  • Mɛni Ji Babilon Kpeteŋkpele Lɛ?
    Sanebimɔi Ni Biblia Lɛ Ehã Hetoo
  • Apasa Jamɔ Naagbee Ebɛŋkɛ!
    Apasa Jamɔ Naagbee Ebɛŋkɛ!
  • Tsi Ohe Kwraa Kɛjɛ Apasa Jamɔ He!
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2006
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Saji Krokomɛi
mrt sane ni ji 129
Nuu ko hiɛ Biblia ni egbele mli, ni eekwɛ sɔlemɔ tsũi srɔtoi komɛi ni yɔɔ ehiɛ lɛ.

Mɛni Baaba Jamɔ Nɔ?​—Nɔ Ni Biblia Lɛ Hãa Wɔleɔ

Ani jamɔ ehã omli ewo la loo ehã onine enyɛ shi? Eyɛ mli akɛ jamɔ efee nibii kpakpai komɛi ehã akutsei komɛi kɛ aŋkroaŋkroi moŋ, shi eye awui babaoo hu. Wolo ko ni ji Encyclopedia of Religion and War lɛ kɛɛ akɛ: “Tai ni awu ni yɔɔ gbeyei waa yɛ yinɔ sane mli lɛ ateŋ ekomɛi lɛ, jamɔ mli hemɔkɛyeli ni akpãaa gbee yɛ he lɛ ahewɔ awu nakai tai lɛ. Yɛ shihilɛi babaoo amli lɛ, amɛkɛ amɛjamɔ lɛ tsuɔ pɔlitis saji ahe nii, moŋ fe ni amɛkɛbaajá Nyɔŋmɔ. Agbɛnɛ hu, jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi komɛi yɛ ni kɛ́ hiɛnyiɛlɔi lɛ eko nyɛ mɔ ko nɔ ni ekɛ lɛ ná bɔlɛ loo mɔ lɛ ju asafo lɛ shika lɛ, amɛtsĩmɔɔ nɔ ni akale.

Kɛ́ jamɔ ehã onijiaŋ eje wui lɛ, ekolɛ obaabi ohe akɛ, ‘Te Nyɔŋmɔ nuɔ nibii ni jamɔi feɔ lɛ ahe ehãa tɛŋŋ?’ Biblia lɛ hãa wɔnaa akɛ, Nyɔŋmɔ nyaaa nibii ni jamɔi komɛi efee lɛ ahe. Agbɛnɛ hu emli gbalɛi lɛ ekomɛi tsɔɔ nibii ni Yehowa baafee jamɔi lɛ. Biblia lɛ kɛ mfonirifeemɔ wiemɔ tsu nii kɛtsɔɔ akɛ, etsɛŋ Nyɔŋmɔ baafee jamɔi ni yɔɔ je lɛŋ he fɛɛ he lɛ nɔ ko ni afeko dã.

Mɛni Biblia lɛ kɛɔ akɛ ebaaba jamɔ nɔ wɔsɛɛ?

Gbalɛ: Biblia mli wolo ni ji Kpojiemɔ lɛ wieɔ ashawo yoo ko ni atsɛɔ lɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ he. Ashawo yoo nɛɛ ta kooloo awuiyelɔ ko ni tsuɔ waa nɔ. Shi sɛɛ mli lɛ, kooloo awuiyelɔ ni tsuɔ waa lɛ kɛ kooloo kroko ni yɔɔ akolontoi nyɔŋma fee ekome kɛgbe yoo lɛ.​—Kpojiemɔ 17:3, 5, 16.

Nɔ ni etsɔɔ: Yoo ashawo lɛ, ni ji Babilon Kpeteŋkpele lɛ, damɔ shi kɛhã amale jamɔi fɛɛ​—ni ji jamɔ ni Nyɔŋmɔ ekpɛlɛɛɛ nɔ lɛ.a Kooloo awuiyelɔ ni tsuɔ waa lɛ feɔ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ he mfoniri,b ni kooloo ni yɔɔ akolontoi nyɔŋma lɛ damɔ shi kɛhã je lɛŋ maŋkwramɔŋ nɔyelii fɛɛ.c Ashawo yoo lɛ ni awie ehe akɛ eta kooloo awuiyelɔ lɛ nɔ lɛ, tsɔɔ akɛ amale jamɔ ebɔ mɔdɛŋ ená je lɛŋ maŋkwramɔŋ nɔyelii fɛɛ anɔ hewalɛ ni ekudɔ amɛ. Anɔkwale ni eji akɛ kooloo awuiyelɔ lɛ gbe ashawo yoo lɛ tsɔɔ akɛ, Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ kɛ maji ni fĩɔ amɛsɛɛ lɛ baafee ekome kɛtutua amale jamɔi fɛɛ ni yɔɔ je lɛ mli, ni amɛbaakpãtã amɛhiɛ. Nifeemɔ nɛɛ baafee gbeyei waa bɔ ni anako enɔ dã.

Ashawo yoo ni awie ehe yɛ Kpojiemɔ wolo lɛ mli lɛ ta kooloo awuiyelɔ ko ni tsuɔ waa nɔ. Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ nitsumɔhe yitso lɛ yɛ kooloo lɛ abɛku gbɛ, ni sɔlemɔ tsũi srɔtoi yɛ eninejurɔ gbɛ.

Mɛɛ gbɛ nɔ abaatsɔ akpãtã amale jamɔ hiɛ?

Gbalɛ: “Akolontoi nyɔŋma ni ona lɛ kɛ kooloo awuiyelɔ lɛ, amɛbaanyɛ ashawo yoo lɛ ni amɛbaafee lɛ butuu ni . . . amɛkɛ la baashã lɛ kwraa. Ejaakɛ Nyɔŋmɔ kɛwo amɛtsuiiaŋ [je lɛŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ atsuiŋ] koni amɛtsu eyiŋtoo he nii, hɛɛ, koni amɛkɛ amɛmaŋtsɛyeli lɛ ahã kooloo awuiyelɔ lɛ . . . No hewɔ ni ehaomɔi lɛ baaba yɛ gbi kome nɔ lɛ, gbele kɛ awerɛhoyeli kɛ hɔmɔ, ni akɛ la baashã lɛ kwraa, ejaakɛ Yehowad Nyɔŋmɔ, mɔ ni kojo lɛ lɛ, he wa.”​—Kpojiemɔ 17:16, 17; 18:8.

Nɔ ni etsɔɔ: Nyɔŋmɔ baahã jeŋ maji lɛ aná ‘esusumɔ.’ Ebaahã amɛkɛ amɛmaŋtsɛyeli lɛ loo amɛmaŋkwramɔ hewalɛ lɛ ahã Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ. Ni Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ kɛ hewalɛ hee ni amɛná lɛ, baatsu nii kɛkpãtã amale jamɔi fɛɛ ni yɔɔ jeŋ lɛŋ fɛɛ lɛ ahiɛ. Nifeemɔ ni baahã mɛi anaa akpɛ amɛhe nɛɛ baaba “yɛ gbi kome nɔ”​—ebaaba trukaa, bɔ ni akpaaa gbɛ kwraa​—ni ebaahã mɛi anaa akpɛ amɛhe waa diɛŋtsɛ.​—Kpojiemɔ 18:21.

Mɛni hewɔ abaakpãtã amale jamɔ hiɛ?

Gbalɛ: “Ehe eshai lɛ efa kɛshɛ ŋwɛi tɔ̃ɔ, ni Nyɔŋmɔ ekai enifeemɔi ni ejaaa lɛ.”​—Kpojiemɔ 18:5.

Nɔ ni etsɔɔ: Amale jamɔ eye awui waa afii ohai babaoo nɛ. Naa ‘eshai ni efee’ hewɔ ni Nyɔŋmɔ baakojo lɛ lɛ ekomɛi:

  • Jamɔ hiɛnyiɛlɔ ko kɛ maŋkwramɔ hiɛnyiɛlɔ ko miita amɛdɛŋ.

    Ekɛ ehe woɔ pɔlitis mli. Yesu Kristo tsɔɔ esɛɛnyiɛlɔi lɛ akɛ amɛkɛ amɛhe akawo pɔlitis mli, shi moŋ amɛkɛ amɛhiɛ afɔ̃ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ nɔ, eji nɔyeli ni yɔɔ ŋwɛi ni baaye adesai anɔyeli lɛ najiaŋ.e (Daniel 2:44; Mateo 6:9, 10; Yohane 6:15; 18:36) Shi amale jamɔ efeee nakai, moŋ lɛ amɛhãa mɛi kɛ amɛhiɛ fɔ̃ɔ adesai anɔyelii anɔ moŋ. Akɛni Babilon Kpeteŋkpele lɛ kɛ ehe woɔ pɔlitis moŋ mli fe ni ebaaye Nyɔŋmɔ anɔkwa hewɔ lɛ, Kpojiemɔ wolo lɛ wieɔ ehe akɛ “ebɔ ajwamaŋ,” ni eja jogbaŋŋ akɛ etsɛɔ lɛ akɛ “ashawo kpeteŋkpele lɛ.”​—Kpojiemɔ 17:1, 2; Yakobo 4:4.

  • Jamɔ hiɛnyiɛlɔ ko hiɛ krɔs ni eesɔle eehã asraafoi ni miiya ta.

    Yiwalɛ nifeemɔ. Awie amale jamɔ he akɛ, amɛye “mɛi fɛɛ ni agbe yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ” alá yi sɔ̃. (Kpojiemɔ 18:24) Jamɔi babaoo etsɔɔɔ amɛmli bii lɛ ni amɛtiu toiŋjɔlɛ sɛɛ, ni agbɛnɛ hu amɛfĩɔ tai kɛ awuiyeli nifeemɔi asɛɛ, ni bei komɛi lɛ amɛwoɔ mɛi hewalɛ ni amɛkɛ amɛhe awo nifeemɔi nɛɛ amli.

  • Jamɔ hiɛnyiɛlɔ ko hiɛ shika pii yɛ edɛŋ.

    Amimyeli. Amale jamɔ “ebua nibii babaoo ni jara wawai anaa ehã ehe ni efeee lɛ hiɛgbele.” (Kpojiemɔ 17:4; 18:7) Amale jamɔi babaoo kɛ hewalɛ ni amɛyɔɔ yɛ mɛi anɔ kɛ hegbɛi ni amɛyɔɔ lɛ etsu nii kɛná nii babaoo ni amɛbatsɔmɔ niiatsɛmɛi kpanaa. Yehowa nyaaa amim ni amɛyeɔ lɛ he.​—Tito 1:7.

  • Jamɔ hiɛnyiɛlɔ ko miiwie.

    Amalei. Amale jamɔ tsɔɔ mɛi koni amɛhe nibii ni teɔ shi ewoɔ Biblia lɛ amɛye, ni ehãa amɛfeɔ nibii ni Nyɔŋmɔ sumɔɔɔ.f Akɛni tsɔɔmɔi kɛ nifeemɔi babaoo ni lakaa mɛi, ni ehãaa awo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam lɛ jɛ amale jamɔ hewɔ lɛ, atsɛ lɛ yɛ gbalɛ lɛ mli akɛ “shikpɔŋ lɛ nɔ nihiinii lɛ anyɛ lɛ.”​—Kpojiemɔ 17:5; 18:23.

Ani abaakpãtã jamɔi fɛɛ ahiɛ?

Dabi. Kpojiemɔ wolo lɛ wie gbɔmɛi akuu ko ni jɛ jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ mli lɛ he, ni etsɛ kuu nɛɛ akɛ “asafoku babaoo.” (Kpojiemɔ 7:9) Awie asafoku babaoo nɛɛ mli bii lɛ ahe akɛ amɛwo “atadei yɛji,” ni no tsɔɔ akɛ amɛkɛ anɔkwayeli jáa Nyɔŋmɔ yɛ gbɛ ni etsɔɔ akɛ ajá lɛ lɛ nɔ. Mɛi nɛɛ ni je “amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli lɛ.” Biblia lɛ wie amanehulu kpeteŋkpele nɛɛ he akɛ eji be ni abaakpãtã amale jamɔi fɛɛ kɛ Nyɔŋmɔ henyɛlɔi lɛ ahiɛ. (Kpojiemɔ 7:13, 14; 19:11, 19-21) Asafoku babaoo lɛ ni wo atadei yɛji lɛ ji anɔkwale jamɔ lɛ mli bii​—ni eji jamɔ ni baahi shi kɛya naanɔ.g

Hii, yei kɛ gbekɛbii babaoo ni amɛmii eshɛ amɛhe efee ekome kɛmiinyiɛ. Sɔlemɔ tsũi ni efite ni mɔ ko bɛ mli lɛ yɛ amɛsɛɛ.

Asafoku babaoo ko ni amɛjáa Nyɔŋmɔ lɛ ayi baaná wala be ni akpãtãa amale jamɔ hiɛ lɛ

Kɛ́ akpãtã amale jamɔ hiɛ lɛ, te obaanu he ohã tɛŋŋ?

Amrɔ nɛɛ ni obaná ole akɛ Nyɔŋmɔ nyaaa nibii gbohii ni jamɔ feɔ lɛ ahe lɛ baanyɛ ahã otsui anyɔ omli. Obaanyɛ oná hiɛnɔkamɔ akɛ wɔsɛɛ lɛ nibii baahi, ejaakɛ jamɔi ni feɔ nibii ni gbaa adesai anaa loo amɛhãa adesai naa nɔ, ni amɛgbeɔ Nyɔŋmɔ he guɔ lɛ, abaakpãtã amɛhiɛ.

Ofainɛ, hemɔ oye akɛ obaanyɛ ojá Nyɔŋmɔ yɛ gbɛ ni etsɔɔ akɛ ajá lɛ lɛ nɔ. Biblia lɛ wie akɛ, “anɔkwa jálɔi lɛ baajá Tsɛ lɛ kɛ mumɔ kɛ anɔkwale, ejaakɛ, anɔkwa, Tsɛ lɛ miitao mɛi ni tamɔ nɛkɛ ni amɛjá lɛ.” (Yohane 4:23) Efã amɛ akɛ: “Nyɛjea emli, mimaŋ, kɛ́ nyɛsumɔɔɔ akɛ nyɛkɛ lɛ náa gbɛfaŋnɔ yɛ ehe eshai lɛ amli, ni nyɛsumɔɔɔ hu akɛ nyɛnáa ehaomɔi lɛ eko lɛ.” (Kpojiemɔ 18:4, 5) Hɛɛ, Nyɔŋmɔ miifɔ̃ mɛi fɛɛ nine ni amɛdamɔ anɔkwale ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ nɔ amɛjá lɛ. (1 Timoteo 2:3, 4) Ewo shi akɛ mɛi fɛɛ ni hereɔ eninefɔ̃ɔ lɛ nɔ lɛ baahi shi kɛya naanɔ.​—1 Yohane 2:17

Kɛ́ ootao ole nɔ ni Biblia lɛ wieɔ yɛ jamɔ he lɛ he saji krokomɛi lɛ, kaa wɔ-Biblia nikasemɔ ni wɔkɛ mɛi feɔ lɛ tamɔ sanegbaa lɛ okwɛ, awooo he nyɔmɔ. Obaale bɔ ni Biblia lɛ baanyɛ aye abua bo ni ojá Nyɔŋmɔ bɔ ni esumɔɔ ni ajá lɛ lɛ.

Kɛ́ akɛɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ, ani jamɔi ni kɛɔ akɛ Kristofoi ji amɛ lɛ fata he?

Hɛɛ. Yesu wie akɛ mɛi babaoo baakɛɛ akɛ Kristofoi ji amɛ, ni Yesu ji amɛ-Nuŋtsɔ, shi Nyɔŋmɔ ekpɛlɛŋ amɛjámɔ lɛ nɔ. (Mateo 7:21-23) Nibii ni jamɔi nɛɛ tsɔɔ kɛ nibii ni amɛfeɔ lɛ, baahã ana akɛ amɛji amale Kristofoi. (Mateo 7:18-20) No hewɔ lɛ, amɛbaafata Babilon Kpeteŋkpele lɛ he.

Naa amale tsɔɔmɔi kɛ nifeemɔi komɛi ni hãaa Nyɔŋmɔ akpɛ̃lɛ jamɔi babaoo ni kɛɔ akɛ Kristofoi ji amɛ lɛ ajámɔ lɛ nɔ:

  • ● Amɛtsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ lɛ Triniti ni, ni tsɔɔ akɛ eji Nyɔŋmɔi etɛ ni efee ekome, ni ebaashã mɛi fɔji lɛ yɛ hɛl la mli

  • ● Amɛhãaa mɛi ale akɛ Nyɔŋmɔ lɛ, egbɛ́i ji Yehowa

  • ● Nɔ ni amɛtsɔɔ mɛi yɛ shihilɛ ni kɛ́ gbɔmɔ gbo lɛ eyajeɔ mli lɛ he lɛ ejaaa

  • ● Amɛtsɔɔ amagai anɔ amɛjáa Nyɔŋmɔ

a Kɛ́ ootao ole nibii titrii ejwɛ ni baawa bo ni oyɔse mɔ ni Babilon Kpeteŋkpele lɛ ji lɛ, ofainɛ kanemɔ sane ni ji “Mɛni Ji Babilon Kpeteŋkpele Lɛ?”

b Kɛ́ ootao ole nibii titrii ekpaa ni baawa bo ni oyɔse kooloo nɛɛ, kanemɔ sane ni ji “Mɛni Ji Kooloo Ni Tsuɔ Fɔɔ Ni Awie Ehe Yɛ Kpojiemɔ Yitso 17 Lɛ?”

c Kɛ́ ootao ole bɔ ni obaafee oyɔse mɔ ni kooloo nɛɛ ji lɛ, kanemɔ sane ni ji “Mɛni Kooloo Awuiyelɔ Ni Yɔɔ Yitsei Kpawo Ni Awie Ehe Yɛ Kpojiemɔ Yitso 13 Lɛ Damɔ Shi Kɛhã?”

d Yehowa ji Nyɔŋmɔ gbɛ́i diɛŋtsɛ. (Lala 83:18) Kanemɔ sane ni ji “Namɔ Ji Yehowa?” lɛ.

e Kɛ́ ootao ole enɛ he saji krokomɛi lɛ, kwɛmɔ vidio ni ji Mɛni Ji Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli Lɛ?

f Kɛhã enɛ he nɔkwɛmɔnii krokomɛi lɛ, kwɛmɔ akrabatsa ni ji “Kɛ́ akɛɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ, ani jamɔi ni kɛɔ akɛ Kristofoi ji amɛ lɛ fata he? lɛ.”

g Kɛ́ ootao ole bɔ ni Biblia lɛ baanyɛ aye abua bo ni oyɔse anɔkwa jamɔ lɛ, kanemɔ sane ni ji “Te Mafee Tɛŋŋ Mana Anɔkwa Jamɔ Lɛ?”

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje