Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • mrt sane ni ji 19
  • Nɔ Ni Esa Akɛ Ofee Kɛ́ Hela Ko Mɔ Bo Trukaa

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Nɔ Ni Esa Akɛ Ofee Kɛ́ Hela Ko Mɔ Bo Trukaa
  • Saji Krokomɛi
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Ŋaawoi ni baaye abua bo kɛkpee helai anaa
  • Kɛ́ hela ko miigba onaa lɛ, ani Nyɔŋmɔ baaye ebua bo?
  • 4 | Ŋaawoi Kpakpai Yɛ Biblia Lɛ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Maŋbii Anɔ)—2023
  • Bɔ Ni Ooofee Owa Mɔ Ko Ni Yɛ Jwɛŋmɔŋ Naagba
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Maŋbii Anɔ)—2023
  • Bɔ ni Ooofee Oye Obua Onaanyo Ni Bɛ Hewalɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2010
  • Okɛ Nɔ Ni Ŋmalɛ Lɛ Kɛɔ Yɛ Helatsamɔ He Lɛ Atsu Nii
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2008
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Saji Krokomɛi
mrt sane ni ji 19
Datrɛfonyo ko hiɛ X-ray ni eegbála hela ko ni emɔ nuu ni ta ehiɛ lɛ mli eetsɔɔ lɛ, ni nuu lɛ efee ehiɛ mɔbɔmɔbɔ.

Nɔ Ni Esa Akɛ Ofee Kɛ́ Hela Ko Mɔ Bo Trukaa

Ani hela emɔ bo pɛŋ, ni trukaa lɛ, hela lɛ mli wo wu? Kɛ́ nakai lɛ, belɛ ole bɔ ni kɛ́ hela mɔ mɔ ko lɛ, enáa ejwɛŋmɔ kɛ ehenumɔi anɔ hewalɛ ehãa, kɛ bɔ ni mɔ lɛ baanyɛ afite shika babaoo hu. Mɛni baanyɛ aye abua bo koni onyɛ okpee naa? Te obaafee tɛŋŋ oye obua owekunyo ko loo onaanyo ko ni hela ko miigba enaa? Eyɛ mli akɛ Biblia lɛ jeee helatsamɔ he wolo moŋ, shi ŋaawoi kpakpai komɛi yɛ mli ni baanyɛ aye abua bo ni onyɛ okpee jaramɔ shihilɛi ni helai komɛi kɛbaa lɛ anaa bɔ ni sa.

Ŋaawoi ni baaye abua bo kɛkpee helai anaa

  • Yaa helatsamɔhe kɛhã helatsamɔ

    Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Mɛi ni yɔɔ hewalɛ lɛ, datrɛfonyo he ehiaaa amɛ, shi mɛi ni bɛ hewalɛ lɛ moŋ ehe hiaa.”​—Mateo 9:12.

    Nɔ ni etsɔɔ: Kɛ́ ebaabi ni oyana datrɛfoi lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni ofee nakai oya.

    Kaa enɛ okwɛ: Taomɔ helatsamɔ gbɛ ni hi fe fɛɛ kɛhã hela ni yeɔ bo lɛ. Bei komɛi lɛ, nilee yɛ mli akɛ obaabi datrɛfoi krokomɛi asusumɔ yɛ hela ni yeɔ bo lɛ he. (Abɛi 14:15) Okɛ datrɛfoi lɛ awie ohela lɛ he jogbaŋŋ​—bɔɔ mɔdɛŋ ni oná nɔmimaa akɛ oonu nɔ ni amɛkɛɔ bo lɛ shishi jogbaŋŋ, ni amɛle hela tuuntu hu ni yeɔ bo lɛ. (Abɛi 15:22) Kasemɔ ohela lɛ he nii jogbaŋŋ, kɛ gbɛi srɔtoi fɛɛ ni atsɔɔ nɔ atsaa nakai hela lɛ. Kɛ́ oná ole nibii ni esa akɛ okpa gbɛ lɛ, ebaaye ebua bo koni osaa ojwɛŋmɔ kɛkpee shihilɛ lɛ naa, ni onyɛ okpɛ yiŋ kpakpai yɛ ohela lɛ tsamɔ he.

  • Feemɔ nibii ni baahã oná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa

    Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Kpɔiaŋgbɔlemɔ hi kɛhã ogbɔmɔtso lɛ.”​—1 Timoteo 4:8, Contemporary English Version.

    Nɔ ni etsɔɔ: Kɛ́ ofee nibii ni baahã oná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa, tamɔ kpɔiaŋgbɔlemɔ nɛkɛ lɛ, ebaaye ebua bo.

    Kaa enɛ okwɛ: Kɛ́ oto gbɛjianɔ kɛhã kpɔiaŋgbɔlemɔ ko lɛ, kaafolɔ mli, ye niyenii ni baahã oná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa, ni oná be ni fa kɛwɔ daa gbɛkɛ. Eyɛ mli akɛ ekolɛ ootsake ohe oowo shihilɛ hee ni hela lɛ ehã oyaje mli lɛ mli moŋ, shi mɛi ni he esa yɛ helatsamɔ saji amli lɛ kɛɛ, kɛ́ oná be ni sa kɛfee nibii ni baahã oná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ, obaaná he sɛɛ waa. Shi nɔ fɛɛ nɔ ni obaakpɛ oyiŋ akɛ obaafee lɛ, kwɛmɔ koni ekawo ohela lɛ mli wu, ni ekagba ohelatsamɔ lɛ hu naa.

  • Bi yelikɛbuamɔ kɛjɛ mɛi krokomɛi adɛŋ

    Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Naanyo kpakpa sumɔɔ mɔ yɛ bei fɛɛ mli, ni ebatsɔɔ nyɛmi yɛ haomɔ beiaŋ.”​—Abɛi 17:17.

    Nɔ ni etsɔɔ: Onanemɛi baanyɛ amɛye amɛbua bo ni okpee jaramɔ shihilɛi anaa.

    Kaa enɛ okwɛ: Okɛ onaanyo ko ni obaanyɛ ojɛ otsuiŋ ogba lɛ nɔ fɛɛ nɔ lɛ agba he sane. Kɛ́ ofee nakai lɛ, ebaahã ogbɔ otsui ni oyeɔ yɛ ohela lɛ hewɔ lɛ nɔ, ni omii baashɛ ohe. Onanemɛi kɛ owekumɛi baasumɔ ni amɛye amɛbua bo yɛ gbɛi krokomɛi anɔ, shi ekolɛ, amɛleee nɔ pɔtɛɛ ni esa akɛ amɛfee kɛye amɛbua bo. No hewɔ lɛ, okɛ amɛ awie ni ohã amɛle nɔ tuuntu ni kɛ́ amɛfee lɛ, ebaaye ebua bo. Kaakpa babaoo gbɛ yɛ amɛdɛŋ, ni be fɛɛ be lɛ, ohiɛ asɔ yelikɛbuamɔi ni amɛkɛhãa bo lɛ. Shi, kaimɔ akɛ eyɛ mli akɛ onanemɛi lɛ miisumɔ ni amɛye amɛbua bo moŋ, shi bei komɛi lɛ, amɛnifeemɔi komɛi baanyɛ agba ogbɛjianɔtoo naa.

  • Ná jwɛŋmɔ ni ja

    Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Tsui ni yɔɔ miishɛɛ lɛ, eji tsofa kpakpa, shi tsui ni ekumɔ lɛ, egbɔjɔɔ mɔ.”​—Abɛi 17:22.

    Nɔ ni etsɔɔ: Kɛ́ oná jwɛŋmɔ ni ja, ni ofee nibii ni tsɔɔ akɛ oyɛ hiɛnɔkamɔ lɛ, ebaaye ebua bo ni oŋmɛ pɛpɛɛpɛ, koni onyɛ okpee naagbai ni ohela lɛ kɛbaa lɛ anaa.

    Kaa enɛ okwɛ: Be mli ni otsakeɔ ohe owoɔ oshihilɛ hee nɛɛ mli lɛ, okɛ ojwɛŋmɔ ama nɔ ni obaanyɛ ofee lɛ nɔ, ni ojie ojwɛŋmɔ kɛje nibii ni onyɛɛɛ he nɔ ko ofee lɛ anɔ. Okɛ ohe akato mɛi krokomɛi ahe, ni okɛ bɔ ni oyɔɔ dani hela lɛ mɔ bo lɛ akato bɔ ni oyɔɔ bianɛ lɛ he. (Galatiabii 6:4) Okɛ otii ni obaanyɛ oshɛ he amamɔ ohiɛ​—nomɛi baaye abua bo koni okɛ hiɛnɔkamɔ akwɛ wɔsɛɛ gbɛ. (Abɛi 24:10) Feemɔ nibii ohã mɛi bɔ ni oshihilɛ baaŋmɛ gbɛ. Kɛ́ ofee nakai lɛ, obaaná miishɛɛ, ni no baanyɛ aye abua bo koni okaye otsui tsɔ yɛ onaagbai lɛ ahe.​—Bɔfoi 20:35.

Kɛ́ hela ko miigba onaa lɛ, ani Nyɔŋmɔ baaye ebua bo?

Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, kɛ́ hela miigba mɔ ko naa lɛ, Yehowa Nyɔŋmɔa baanyɛ aye abua mɔ lɛ koni ekpee naagba lɛ naa. Eyɛ mli akɛ wɔkpaaa gbɛ akɛ Yehowa baafee naakpɛɛ nii kɛtsa mɔ lɛ moŋ, shi mɛi ni jáa Nyɔŋmɔ lɛ baanyɛ aná edɛŋ yelikɛbuamɔ yɛ gbɛi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ anɔ:

Toiŋjɔlɛ. Yehowa baanyɛ ehã bo ‘etoiŋjɔlɛ ni fe niiashishinumɔi fɛɛ lɛ.’ (Filipibii 4:6, 7) Toiŋjɔlɛ nɛɛ baanyɛ aye abua bo ni okaye etsui fe nine. Nyɔŋmɔ kɛ toiŋjɔlɛ nɛɛ hãa mɛi ni sɔleɔ amɛhãa lɛ, ni amɛkɛɔ lɛ nibii ni yeɔ amɛtsui lɛ.​—1 Petro 5:7.

Hiɛshikamɔ. Yehowa baanyɛ ehã oná hiɛshikamɔ kɛkpɛ yiŋ kpakpai. (Yakobo 1:5) Kɛ́ okase Biblia lɛ kɛ emli shishitoo mlai ni be hooo lɛ, obaaná hiɛshikamɔ nɛɛ.

Hiɛnɔkamɔ kpakpa ko yɛ kɛhã wɔsɛɛ. Yehowa ewo shi akɛ, wɔsɛɛ lɛ, “mɔ ko ekɛŋ akɛ: ‘Mibɛ hewalɛ.’” (Yesaia 33:24) Hiɛnɔkamɔ nɛɛ yeɔ ebuaa mɛi babaoo ni amɛnáa jwɛŋmɔ ni ja yɛ helai ni naa wawai ni miiye amɛ lɛ fɛɛ sɛɛ.​—Yeremia 29:11, 12.

a Yehowa ji Nyɔŋmɔ gbɛ́i, taakɛ ejeɔ kpo yɛ Biblia lɛ mli lɛ.​—Lala 83:18.

Bɔ ni obaafee oye obua onaanyo ko ni hela ko emɔ lɛ

Bo lɛ toi jogbaŋŋ. Gbɛi ni hi fe fɛɛ ni obaanyɛ otsɔ nɔ oye obua onaanyo lɛ ateŋ ekome ji, ni obaabo lɛ toi jogbaŋŋ be ni ekɛ bo wieɔ lɛ. Kaanu he akɛ esa akɛ ojie nɔ fɛɛ nɔ ni ebaakɛɛ lɛ naa. Bei pii lɛ, nɔ ni esa akɛ ofee nɔŋŋ ji, ni obo lɛ toi. Bɔɔ mɔdɛŋ ni oto otsui shi ohã lɛ, kaakɛɛ lɛ akɛ esubaŋ ehiii. Kaamu sane naa akɛ ole bɔ ni onaanyo lɛ nuɔ he ehãa, titri lɛ, kɛ́ ehela lɛ jeee nɔ ko ni anaa.​—Abɛi 11:2.

Wiemɔ saji ni woɔ mɔ hewalɛ. Ekolɛ, oleee nɔ ni obaakɛɛ, shi kɛ́ owie nɔ ko fioo kɛtsɔɔ onaanyo lɛ akɛ onuɔ lɛ shishi lɛ, no baahã etsui anyɔ emli fe ni owieee nɔ ko kwraa. Kɛ́ oleee nɔ ni obaakɛɛ lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni ojɛ otsuiŋ owie nɔ ko tamɔ, “Mileee nɔ ni mawie, shi miitao ni ole akɛ misusuɔ ohe.” Okɛ wiemɔi tamɔ, “Emli baanyɛ awo wu be fɛɛ be” loo “Bo po lɛ, bɛ . . . .” akatsu nii.

Obaanyɛ okase onaanyo lɛ hela lɛ he nii kɛtsɔɔ akɛ esane kã otsui nɔ. Ekolɛ, ehiɛ baasɔ mɔdɛŋ ni obɔɔ kɛtsɔɔ akɛ onuɔ shihilɛ ni etsɔɔ mli lɛ shishi, ni no baahã owiemɔi lɛ aná enɔ hewalɛ kpakpa. (Abɛi 18:13) Kɛ̃lɛ, kwɛmɔ jogbaŋŋ ni okawo ŋaa ko be ni ebiko bo.

Okɛ yelikɛbuamɔ ni sa ahã. Yɛ nɔ najiaŋ ni obaasusu akɛ ole nɔ ni obaanyɛ ofee kɛye obua lɛ lɛ, bi lɛ koni etsɔɔ bo nɔ ni obaanyɛ ofee. Shi, kaimɔ akɛ akɛni onaanyo lɛ sumɔɔɔ ni etsɔɔ jatsu kɛhãa bo hewɔ lɛ, ekolɛ ekpɛlɛŋ akɛ yelikɛbuamɔ he miihia lɛ. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni otsɔɔ lɛ nɔ ko ni obaasumɔ ni ofee kɛye obua lɛ; ekolɛ obaanyɛ oyaye jara ohã lɛ, osaa eshĩa ohã lɛ, loo ofee nibii krokomɛi ni he baahia lɛ.​—Galatiabii 6:2.

Onijiaŋ akaje wui. Be ni onaanyo lɛ kpeɔ ehela lɛ naa lɛ, bei komɛi lɛ ebaafolɔ gbɛjianɔ ni nyɛto kɛhã nɔ ko feemɔ lɛ mli, loo enuŋ he akɛ ekɛ bo awie po. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, too otsui shi ohã lɛ, ni onu lɛ shishi. Yaa nɔ ni okɛ yelikɛbuamɔ ni he hiaa lɛ lɛ ahã lɛ.​—Abɛi 18:24.

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje