Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w99 8/15 bf. 3-4
  • Ani Osumɔɔ Wala?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Osumɔɔ Wala?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • “Gbɔmɔ Gbɛnaa Nii lɛ Fɛɛ”
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • Oshihilɛ—Mɛni Ji Eyiŋtoo?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • Mɛni Haa Mɔ Tsui Nyɔɔ Emli Diɛŋtsɛ Yɛ Shihilɛ Mli?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2008
  • Obalaŋtai​—Mɛni Nyɛkɛ Nyɛwala Baafee?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1987
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
w99 8/15 bf. 3-4

Ani Osumɔɔ Wala?

“NYƐHAA manaa kane kpɛmɔ lɛ.” Enɛ ji nɔ ni akɛɛ Italy lalafolɔ Giacomo Leopardi kɛɛ mɛi ni ba koni amɛbasara lɛ beni eshwɛ fioo ni ebaagbo lɛ. Wiemɔi lɛ tsɔɔ bɔ ni gbɔmɔ sumɔɔ wala waa ehaa, ni ekɛto kane kpɛmɔ he.

Wala ni asumɔɔ lɛ ji henumɔ ko ni anáa he miishɛɛ waa ni tsirɛɔ aŋkroaŋkroi babaoo koni amɛkwa osharai ní amɛfee bɔ fɛɛ bɔ ni amɛaanyɛ koni amɛhi shi daa. Yɛ enɛ gbɛfaŋ lɛ, srɔtofeemɔ tsɔ̃ ko bɛ gbɔmɔ kɛ kooloi ateŋ, akɛni amɛnuɔ he waa akɛ amɛhi shi lɛ hewɔ.

Shi mɛɛ wala shihilɛ ji nɔ ni esa akɛ aná lɛɛlɛŋ koni mii ashɛ he waa lɛ? Ejeee nɔ ko kɛkɛ ni he hiaa kɛha shihilɛ​—ni ji mu ni amuɔ kɛ nyiɛmɔ kɛkɛ. Asaŋ jeee nifeemɔ ni ji ná-nibii-babaoo-kɛjɛ-shihilɛ-mli-bɔ-ni-ooonyɛ ji nɔ ni kɛ miishɛɛ diɛŋtsɛ baa. Epikuromɛi ajeŋ nilee ni ji, “nyɛhaa wɔyea nii ni wɔnua dãai, ejaakɛ wɔ́ lɛ, wɔbaagboi” lɛ, kɛ tsui ni nyɔɔ mɔ mli ebahako mɛi babaoo. (1 Korintobii 15:​32) Eyɛ mli akɛ heloonaa nibii titrii komɛi yɛ ni he hiaa gbɔmɔ lɛɛlɛŋ moŋ, shi eyɛ nibii hu ni esumɔɔ yɛ kusumii kɛ shihilɛ mli nifeemɔi amli ni kɔɔ Mɔ ni Nɔ Kwɔ Fe Fɛɛ lɛ mli hemɔkɛyeli namɔ he, kɛ́ mumɔŋ hiamɔ nii fataaa he po. Mɔbɔ sane ji akɛ, gbɔmɛi akpekpei ohai abɔ, loo mɛi akpekpei toi akpei abɔ náa nɔ ni hi fioo fe shihilɛ mli kɛkɛ ni amɛyɔɔ lɛ mli ŋɔɔmɔ yɛ adesai ashihilɛ kɛ nibii ni ebɔle amɛ kɛkpe ni yɔɔ awerɛho yɛ shikpɔŋ nɔ hei srɔtoi babaoo lɛ hewɔ. Mɛi fɛɛ ni kɛ amɛhe woɔ amɛheloonaa hiamɔ nii pɛ taomɔ mli koni amɛná miishɛɛ​—niyeli, ninumɔ, heloonaa nibii ni ayɔɔ, loo bɔlɛnamɔ mli akɔnɔi amli miishɛɛnamɔ lɛ⁠—⁠bafeɔ mɛi ni yɛ gbɛ ko nɔ lɛ amɛshihilɛ tamɔ kooloi ashihilɛ, ni miishɛɛ fioo ko pɛ amɛnáa yɛ mli. Yɛ nakai feemɔ mli lɛ, amɛkɛ nibii ni he hiaa babaoo ni anáa yɛ wala shihilɛ mli koni akɛtsu adesai ajwɛŋmɔ kɛ henumɔi ahe nii lɛ tsuuu nii. Kɛfata he lɛ, jeee akɛ mɛi fɛɛ ni sumɔɔ ni amɛtsu amɛ pɛsɛmkunya nifeemɔi pɛ he nii lɛ taooo nɔ ni hi fe fɛɛ yɛ shihilɛ mli kɛkɛ shi amɛfiteɔ adesai ateŋ ni amɛyɔɔ lɛ hu, ni amɛtsuuu mɛi krokomɛi ahiamɔ nii ahe nii.

Beni kojolɔ ko ni tsuɔ oblahii kɛ oblayei ni tɔ̃ɔ mla lɛ nɔ lɛ ahe nii lɛ maa enɛ nɔ mi lɛ, ekɛɛ akɛ, “subaŋi gbohii, mɛi ni efeee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni akaseɔ amɛ lɛ ahiɛnyamwoo, kɛ omanye ni ayeɔ kɛtsɔ amrɔmrɔ nii ni anáa lɛ oyayaayai” nɔ lɛ feɔ tamɔ nɔ ni “haa akaŋshii mumɔ ni esaaa yaa hiɛ oyayaayai.” Enɛ haa akɛ he woɔ jeŋba ni fiteɔ adesai ashihilɛ ni fiteɔ oblahii kɛ oblayei lɛ mli, titri lɛ kɛ́ amɛkɛ tsofai fɔji bɔi nitsumɔ.

Ole akɛ wala shihilɛ kɛ miishɛɛnamɔ nibii babaoo baa​—hei ni yɔɔ miishɛɛ waa saramɔ, nikanemɔ loo nibii amlipɛimɔ ni yɔɔ miishɛɛ, naanyobɔɔ ni ŋɔɔ, lala ni ŋɔɔ. Ni nitsumɔi krokomɛi yɛ ni kɛ miishɛɛ babaoo loo miishɛɛ fioo baa. Mɛi ni heɔ Nyɔŋmɔ nɔ amɛyeɔ waa, titri lɛ yɛ Biblia Nyɔŋmɔ ni ji Yehowa lɛ mli lɛ, yɛ yiŋtoi babaoo hewɔ ni amɛaasumɔ wala. Anɔkwa hemɔkɛyeli ji nɔ ni kɛ hewalɛ kɛ toiŋjɔlɛ ni baanyɛ aye abua gbɔmɛi koni amɛtsu naagba bei ahe nii lɛ haa. Mɛi ni heɔ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ amɛyeɔ lɛ baanyɛ amɛkɛ nɔmimaa akɛɛ akɛ: “[Yehowa, NW] ji mibobalɔ, ni misheŋ gbeyei.” (Hebribii 13:⁠6) Gbɔmɛi ni le Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ nuɔ he akɛ esumɔɔ amɛ. Amɛtsuɔ esuɔmɔ lɛ he nii, ni amɛnáa miishɛɛ babaoo kɛjɛɔ mli. (1 Yohane 4:​7, 8, 16) Amɛbaanyɛ amɛtsu nii ni amɛkɛ amɛhe ashã afɔle amɛha mɛi, ni eji shihilɛ ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli. Etamɔ bɔ pɛ ni Yesu Kristo kɛɛ lɛ pɛpɛɛpɛ akɛ: “ ‘Nɔ̃ hamɔ mli yɛ jɔɔmɔ fe hemɔ.’ ”​—Bɔfoi lɛ Asaji 20:⁠35.

Mɔbɔ sane ji akɛ, nɔ kroko hu yɛ ni kɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ shihilɛ lɛ he. Kɛ́ wɔɔtsĩ nibii komɛi ni kɛ piŋmɔ baa ni bei pii lɛ ehaaa anyɛ aná shihilɛ mli miishɛɛ tsɔ̃ tã lɛ​—⁠no lɛ wɔbaanyɛ wɔtsĩ amanehulu, jalɛ sane ni ayeee, ohia, hela kɛ gbele ni egbɛ eshwã lɛ tã. Blema Israel Maŋtsɛ Salomo ni ná nii waa, ni yɔɔ hewalɛ, ni le nii hu lɛ ná nɔ fɛɛ nɔ ni baanyɛ aha gbɔmɛi aná miishɛɛ yɛ shihilɛ mli lɛ eko. Ni kɛlɛ, nɔ ko yɛ ni hao lɛ​—le ni ele akɛ kɛ́ egbo lɛ ebaashĩ nɔ ni ená kɛjɛ “edeŋmegbomɔ” lɛ mli ní ekɛ “ŋaa kɛ nilee kɛ shweremɔ” etsu lɛ fɛɛ eha mɔ kroko lɛ.​—Jajelɔ 2:​17-⁠21.

Taakɛ Salomo ji lɛ, mɛi babaoo le bɔ ni wala shihilɛ yɔɔ kuku ni ehoɔ oyayaayai kɛ foi lɛ. Ŋmalɛi lɛ kɛɔ akɛ Nyɔŋmɔ “eŋɔ naanɔ hu ewo amɛtsui mli.” (Jajelɔ 3:​11) Nɛkɛ naanɔ henumɔ nɛɛ tsirɛɔ gbɔmɔ koni esusu bɔ ni wala shihilɛ yɔɔ kuku lɛ he. Yɛ naagbee lɛ, nɔ̃ fɔŋ gbɛkpamɔ kɛ sɛɛnamɔ ni bɛ mɔ he lɛ baanyɛ aye gbɔmɔ nɔ kwraa yɛ be mli ni enáaa hetooi ni kɔneɔ mɔ yiŋ ehaaa nɔ ni wala kɛ gbele tsɔ̃ɔ lɛ. Enɛ baanyɛ eha wala shihilɛ aje mɔ tsine.

Ani abaanyɛ aha sanebimɔi ni haoɔ adesa waa lɛ hetoo? Ani abaaná shihilɛi ni baaha wala shihilɛ afee nɔ ni ŋɔɔ waa ni baahi shi daa?

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje