Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ
Taakɛ adafitswai amli amaniɛbɔi tsɔɔ lɛ, yɛ abifao fɔmɔ sɛɛ lɛ, helatsamɔ hei komɛi kɛ fɔmɔ sɛɛ nii lɛ kɛ laŋmɔ lɛ toɔ koni amɛjie nibii kɛjɛ amɛmli lá lɛ mli. Ani esa akɛ Kristofonyo ahao ehe yɛ enɛ he?
Yɛ helatsamɔ hei babaoo lɛ, afeee nɔ ko ni tamɔ nakai kwraa, no hewɔ lɛ ehe ehiaaa akɛ Kristofoi ahao amɛhe yɛ he. Kɛji yiŋtoo kpakpa yɛ ni aaadamɔ nɔ ahe aye akɛ akɛ nifeemɔ ni tamɔ nɛkɛ tsuɔ nii yɛ helatsamɔ he, he ni Kristofonyo ko baafɔ yɛ lɛ, no lɛ ebaahi akɛ ekɛɛ datrɛfonyo lɛ kɛkɛ akɛ esa akɛ ashɛrɛ fɔmɔ sɛɛ nii lɛ kɛ laŋmɔ lɛ ashwie, ni akɛkatsu nii yɛ gbɛ ko kwraa nɔ.
Afee tsofafeemɔ mli nibii sɔrɔtoi kɛjɛ wala bɔɔ nii krokomɛi amli, kooloi loo gbɔmɛi adesai. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, ajie wala yibii amli hewalɛi komɛi kɛjɛ okpɔŋɔi ni hiɛ musu lɛ ashãmɔ mli. Afee tsofa ni akɛgbuɔ mɔ, ni akɛtsĩɔ shɔ̃ɔ hela naa lɛ kɛjɛ okpɔŋɔ lá mli, ni kɛjɛ blema lɛ, ajieɔ lá mli hewalɛ ni wuɔ eshiɔ muawai ni atsɛɔ lɛ gamma globulin lɛ kɛjɛɔ lá ni yɔɔ sɛɛ nii (fɔmɔ sɛɛ nii) lɛ mli lɛ mli. Helatsamɔ hei komɛi kɛ fɔmɔ sɛɛ nii lɛ toɔ friji mli ni eshɔ̃ɔ keketee yɛ ais mli, ni sɛɛ mli lɛ, tsofafeemɔ nitsumɔ hei baloɔ kɛyaa koni anyɛ atsu lá ni yɔɔ mli, ni lá mli hewalɛ ni kuɔ muawai anaa lɛ fá babaoo yɛ mli lɛ he nii, ni ajie gamma globulin kɛjɛ mli.
Nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ lɛ, saji amlipɛilɔi ewie akɛ amɛkɛ lá ni ajie kɛjɛ fɔmɔ sɛɛ nii mli lɛ etsá leukemia helai sɔrɔtoi lɛ eko yɛ omanyeyeli mli, ni aka hiɛ awie akɛ lá nɛɛ he baanyɛ aba sɛɛnamɔ yɛ lá mli hewalɛ ni wuɔ eshiɔ muawai lɛ mli naagbai komɛi ahe nitsumɔ mli, loo abaanyɛ akɛye mɔ kroko wuiaŋ fɔ ni ajieɔ awoɔ helatsɛ wui amli lɛ najiaŋ. Enɛ hewɔ lɛ, bɔ ni fɔlɔi komɛi hãa ajieɔ lá kɛjɛɔ fɔmɔ sɛɛ nii amli, ni akɛtoɔ friji mli ni eshɔ̃ɔ keketee, koni sɛɛ mli kɛji ehe aaaba sɛɛnamɔ yɛ amɛbi lɛ tsofafeemɔ mli lɛ, ní akɛtsu nii lɛ, ebatsɔ nifeemɔ ko ni mɛi babaoo ebale.
Anɔkwa Kristofoi, ni kɛ Nyɔŋmɔ mla ni eye emuu lɛ kudɔɔ amɛsusumɔi lɛ, naŋ nɛkɛ fɔmɔ sɛɛ nii amli lá ni etsɔ̃ jarayeli nii nɛɛ he miishɛɛ yɛ gbɛ ko kwraa nɔ. Wɔ Bɔlɔ lɛ buɔ lá akɛ eyɛ krɔŋkrɔŋ, edamɔ shi kɛha wala ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ lɛ. He ni eŋmɛɔ gbɛ ni akɛ lá atsu nii yɛ pɛ ji afɔleshaa latɛ lɛ nɔ, yɛ afɔleshaai agbɛfaŋ. (3 Mose 17:10-12; okɛto Romabii 3:25; 5:8; Efesobii 1:7 he.) Kɛ jeee nakai lɛ, esa akɛ afɔse lá ni ajieɔ kɛjɛɔ bɔɔ nɔ ko mli lɛ ashwie shikpɔŋ, ni atsĩ nɔ kwraa.—3 Mose 17:13; 5 Mose 12:15, 16.
Kɛ́ Kristofoi yagbɔbi kooloo loo amɛgbe shia wuɔ loo kpolotoo lɛ, amɛfɔseɔ lá lɛ amɛshwieɔ shi ni amɛtsĩɔ nɔ. Etsɔɔɔ doo akɛ esa akɛ amɛfɔse amɛshwie shikpɔŋ diɛŋtsɛ, ejaakɛ oti lɛ ji akɛ, amɛtsiɔ lá lɛ amɛshwieɔ ni amɛtsĩɔ nɔ kwraa moŋ fe ni amɛkɛaatsu nii yɛ gbɛ ko nɔ.
Kristofoi ni atsĩɔ amɛ naa yɛ helatsamɔ he lɛ nuɔ shishi akɛ atsiɔ wala bɔɔ nii amli nibii ni ajieɔ kɛjɛɔ amɛmli lɛ ashwieɔ kwraa, ekɔɔɔ he eko akɛ nibii nɛɛ ji gbɔmɔtso lɛ mli nibii gbohii, gbɔmɔtso lɛ fã ko ni hela eba mli, loo lá. Akpɛlɛɔ nɔ akɛ, ekolɛ datrɛfonyo ko baasumɔ ni aka gbɔmɔtso lɛ mli nibii komɛi ni apɛi mli akwɛ dã, tamɔ tsofai ni akɛaaka shãmɔ ni akɛpɛi mli akwɛ, gbɔmɔtso lɛ mli nibii ni efũu lɛ amlipɛimɔ kɛha helai ahe nikasemɔ, loo lá mli kwɛmɔ. Shi yɛ no sɛɛ lɛ, ashɛrɛɔ nɛkɛ nibii nɛɛ ashwieɔ kwraa, yɛ maŋ lɛ mla kɛ gbeekpamɔ naa. Bei pii lɛ, ehe ehiaaa ni helatsɛ ni yɔɔ helatsamɔ he lɛ atsɔ gbɛ krɛdɛɛ nɔ ebi dani atsu enɛ he nii, ejaakɛ nilee yɛ mli, ni eji tsofafeemɔ mli nifeemɔ ni tsɔɔ hiɛshikamɔ hu, ákɛ aaashɛrɛ nɛkɛ wala bɔɔ nii ahe nibii nɛɛ ashwie kwraa. Kɛji helatsɛ ko yɛ yiŋtoo kpakpa ni eeedamɔ nɔ eyiŋ afee lɛ kɔshikɔshi akɛ ekolɛ akɛ nifeemɔ gbɛ ni akɛtsuɔ nii yɛ he fɛɛ he nɛɛ tsuŋ nii lɛ, no lɛ esa akɛ etsĩ tã etsɔɔ datrɛfonyo ni kwɛɔ lɛ lɛ, ni ekɛɛ lɛ akɛ yɛ jamɔ mli yiŋtoi ahewɔ lɛ, ebaasumɔ ni ashɛrɛ nibii ni tamɔ nakai fɛɛ ashwie kwraa.
Shi kɛlɛ, taakɛ wɔtsĩ tã lɛ, efɔɔɔ kaa akɛ helatsɛ folo kɛkɛ aaahao ehe yɛ enɛ he ejaakɛ hei pii yɛ ní asusuuu fɔmɔ sɛɛ nii loo wala bɔɔ nii amli nibii krokomɛi ni ajieɔ ni akɛtoɔ, ni asaa akɛtsuɔ nii ekoŋŋ nɛɛ he po, aahu ni eeefee gbɛ ni akɛtsuɔ nii daa.
Etamɔ nɔ ni saneyitso ni ji “Nyɛhaa Wɔhia Efɔŋ,” ni je kpo yɛ January 1, 1997 “Buu-Mɔɔ” lɛ mli lɛ miigbala jwɛŋmɔ kɛmiiya gbekɛ ni akɛ lɛ naa bɔlɛ lɛ nɔ. Te abaatsɔɔ nifeemɔ nɛɛ shishi aha tɛŋŋ?
Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary tsɔɔ Blɔfo wiemɔ “pedophilia” shishi akɛ “bɔlɛnamɔ mli jeŋba fɔŋ, ni gbekɛbii ji mɛi ni asumɔɔ ni akɛ amɛ ana bɔlɛ lɛ.” Abuɔ nifeemɔ nɛɛ fãi komɛi fɔ yɛ 5 Mose 23:17, 18. Nyɔŋmɔ wie yɛ jɛmɛ eshi sɔlemɔtsu mli ajwamaŋ ni mɔ ko aaafee ehe (“loo, ‘gbekɛ nuu ni akɛ lɛ bɔɔ ajwamaŋ,’ ni ji gbekɛ nuu ni akɛ lɛ eto yɛ bɔlɛnamɔ he jeŋba fɔŋ yiŋtoi ahewɔ,” NW shishigbɛ niŋmaa). Nɛkɛ ŋmalɛi kukuji nɛɛ hu guɔ mɔ fɛɛ mɔ ni kɛ “gbee” apaabɔɔ nii aaaba “Yehowa . . . we lɛ” (“eeenyɛ efee nuu ni kɛ gbekɛ nuu naa bɔlɛ; mɔ ni kɛ mɔ kroko, titri lɛ, gbekɛ nuu, naa bɔlɛ kɛtsɔɔ ewamɔ hé,” NW shishigbɛ niŋmaa). Saji ni atsɛ yisɛɛ kɛjɛ Ŋmalɛi lɛ kɛ jeŋ nilee he woji amli nɛɛ maa nɔ mi akɛ nɔ ni Buu-Mɔɔ lɛ wieɔ he lɛ ji gbekɛ ni mɔ ni eshɛ onukpa kɛ lɛ tsuɔ nii yɛ bɔlɛnamɔ mli jeŋba fɔŋ mli, ní gbekɛ lɛ he shwɛmɔ yɛ suɔmɔ mli fata he.