Gbɛ Tɛtrɛ̀ɛ ni Haa Mɔ Heyeli Fioo Pɛ
Mɛi etɛ ni feɔ weku ko—tsɛ, nyɛ, kɛ biyoo bibioo— yɛ shia yɛ Sydney, yɛ Australia, kɛkɛ ni la je yɛ shia lɛ. Amɛka akɛ amɛaatumɔ kɛtsɔ samfɛji lɛ amli, shi akɛ dadei ewo mli. Dadei ni akɛwo samfɛji lɛ amli kɛha shweshweeshwe feemɔ nɛɛ hewɔ lɛ, mɛi ni gbeɔ la lɛ nyɛɛɛ ahere amɛyiwala. Nyɛ kɛ tsɛ lɛ hiɛ kpata yɛ lasu kɛ la lɛ mli. Biyoo lɛ yagbo yɛ sɛɛ mli yɛ helatsamɔ he.
KWƐ bɔ ni eyɔɔ awerɛho akɛ nibii ni akɛwo amɛshia lɛ he koni nomɛi abu amɛhe lɛ moŋ ha weku nɛɛ mli bii lɛ gboi! Eji nɔ ko ni afɔɔ wiemɔ yɛ wɔbei nɛɛ amli akɛ jeee weku nɛɛ pɛ buɔ amɛshia he kɛtsɔ dadei kɛ kladowai ni akɛwo samfɛji kɛ shinaai ahe kɛha shweshweeshwe feemɔ lɛ nɔ. Akutso lɛ mli bii pii yɛ shiai kɛ tsũi ni je mɔji. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ amɛmiitao shweshweeshwe feemɔ kɛ toiŋjɔlɛ. Kwɛ nijiaŋwujee ni eji kɛha shihilɛ ni “heyeli” yɔɔ mli, yɛ be mli ni ja gbɔmɛi eŋamɔ amɛyi amɛwo amɛ diɛŋtsɛ amɛshiai amli dani amɛnuɔ he akɛ amɛyɛ shweshweeshwe lɛ! Yɛ shihilɛ hei babaoo mli lɛ, gbekɛbii bɛ shweshweeshwe dɔŋŋ akɛ amɛaashwɛ yɛ plama nɔ aloo amɛaanyiɛ kɛya skul ni fɔlɔ loo onukpa kroko kɛ amɛ enyiɛɛɛ kɛyaaa. Heyeli miilaaje oyayaayai yɛ shihilɛi pii amli, tamɔ bɔ ni leebi bɔ gbĩɔ oya lɛ.
Shihilɛ Gbɛ ni Etsake
Wɔ niimɛi kɛ naamɛi ayinɔ yɛ sɔrɔto. Beni amɛji gbekɛbii lɛ, amɛnyɛɔ amɛshwɛɔ yɛ he fɛɛ he ni amɛsumɔɔ, ni amɛsheee gbeyei. Beni amɛdara lɛ, amɛkɛ shinaa sɛɛ kladowai kɛ dadei hu bɛ nɔ ko feemɔ. Amɛnuɔ he akɛ amɛyɛ heyeli, ni amɛyɛ heyeli yɛ gbɛ ko nɔ hu. Shi wɔ niimɛi kɛ naamɛi ena bɔ ni adesai ashihilɛ etsake kwraa lɛ yɛ amɛwala shihilɛ be mli. Ebatsɔ nɔ ni adesa henumɔ ko kwraa bɛ mli, kɛ hiɛjoomɔ babaoo; yɛ hei pii lɛ, akɛ naanyo gbeyeishemɔ eye naanɔ suɔmɔ najiaŋ, ni no kɛ amanehulu shihilɛ ni wɔtsi tã kɛtsɔ hiɛ lɛ ba. Nɔ ni fataa nɛkɛ heyeli ni bɛ nɛɛ he kɛbaa hu ji jeŋba kpakpa ni yaa nɔ efiteɔ be fɛɛ be. Adesai ebana “jeŋba hee” ko he miishɛɛ waa, shi yɛ anɔkwale mli lɛ, amrɔ nɛɛ abote shihilɛ ko mli ni ewa dani anaa mɔ ko ni yɔɔ jeŋba kpakpa.
Tsutsu nitsɔɔmɔ he tsɔɔlɔ nukpa ko yɛ University of Queensland, Dr. Rupert Goodman, ŋma akɛ: “Amrɔ nɛɛ aaha gbekɛbii miile shihilɛ ko ni yɔɔ sɔrɔto, ni ji ŋɔɔmɔ-yeli . . . shihilɛ ni ‘he’ ji nɔ ni he hiaa fe fɛɛ yɛ mli: he ni akɛwoɔ nɔ fɛɛ nɔ feemɔ mli, mɔ diɛŋtsɛ he ni eeele, nibii ni ataoɔ aha he, mɔ diɛŋtsɛ he pɛ ni esusuɔ.” Ewie hu akɛ: “Sui kpakpai tamɔ henɔyeli, he-kwamɔ, hiɛdɔɔ ni akɛtsuɔ nii, hiɛshikamɔ, bulɛ kɛha hegbɛ, suɔmɔ kɛ wooo ni akɛaaha fɔlɔi . . . ji susumɔi ni mɛi pii leee ŋmɛnɛ.”
Gbɛ Tɛtrɛ̀ɛ Lɛlɛŋ
Mɛi ni le Biblia gbalɛi jogbaŋŋ lɛ anaa ekpɛɛɛ amɛhe yɛ bɔ ni mɛi ni susuɔ amɛ diɛŋtsɛ pɛ amɛhe nɛɛ egbɛ eshwa waa lɛ he, ejaakɛ Yesu Kristo bɔ etoibolɔi lɛ kɔkɔ akɛ: “Agbó ni lɛɛ kɛ gbɛ tɛtrɛ̀ɛ ji nɔ ni kɛ mɔ yaa hiɛkpatamɔ mli lɛ, ni mɛi ni boteɔ mli lɛ fa pii. Shi agbó fintɔ̃ɔ kɛ gbɛ ni etsa ji nɔ ni kɛ mɔ yaa wala mli lɛ, ni mɛi fioo ji mɛi ni naa no.” (Mateo 7:13, 14) Klɛŋklɛŋ gbɛ, ni gbɛ babaoo yɔɔ nɔ kɛha gbɛfalɔi pii lɛ, yɛ “tɛtrɛ̀ɛ” ejaakɛ Biblia shishitoo mlai ni kudɔɔ jeŋba kpakpa kɛ daa gbi shihilɛ lɛ eko bɛ nɔ ni tsiɔ mɔ naa. Mɛi ni sumɔɔ ni amɛsusu nɔ fɛɛ nɔ ni amɛsumɔɔ lɛ he, ni amɛfee nɔ ni amɛsumɔɔ hu—ni mla ko bɛ lɛ, taomɔ nii ko hu bɛ lɛ, naa no he miishɛɛ waa.
Lɛlɛŋ, mɛi ni ehala akɛ amɛaanyiɛ gbɛ tɛtrɛ̀ɛ lɛ nɔ lɛ ateŋ mɛi pii kɛɔ akɛ amɛnaa amɛ heyeli mli ŋɔɔmɔ. Shi su ko ni ehe shi waa, ni ji pɛsɛmkunya ji nɔ ni tsirɛɔ amɛteŋ mɛi babaoo. Biblia lɛ kɛɔ akɛ “mumɔ ni tsuɔ nii ŋmɛnɛŋmɛnɛ yɛ toigbele bii amli” lɛ ji nɔ ni kudɔɔ amɛ. Mumɔ nɛɛ tsirɛɔ amɛ ni amɛhiɔ shi ‘yɛ heloo . . . lɛ naa, ni amɛfeɔ nibii ni heloo lɛ sumɔɔ,’ ekɔɔɔ he eko akɛ eji jeŋba shara, tsofai fɔji kɛ nitsumɔ, aloo shɛiifeemɔ ni akɛdiɔ ninamɔ, gbɛi-hemɔ, loo hewalɛ sɛɛ.—Efesobii 2:2, 3.
Gbɛ Tɛtrɛ̀ɛ lɛ kɛ Mɔ Yaa Amanehulu Mli
Kadimɔ akɛ atsirɛɔ mɛi ni nyiɛɔ gbɛ tɛtrɛ̀ɛ lɛ nɔ lɛ ayisɛɛ ni amɛfeɔ ‘nibii ni heloo lɛ sumɔɔ.’ Enɛ tsɔɔ akɛ amɛyeko amɛhe kwraa—amɛyɛ nuntsɔ. Amɛji heloo lɛ nyɔji. Ni nɛkɛ nuntsɔ nɛɛ sɔɔmɔ baanyɛ ekɛ naagbai babaoo aba—bɔlɛnamɔ mli helai ni egbɛ eshwa hei babaoo, shiai ni mli egbala, gbɔmɔtsei kɛ jwɛŋmɔi ni he miiye, yɛ tsofai fɔji kɛ nitsumɔ kɛ daatɔɔ hewɔ, kɛ wɔɔtsi fioo nɛɛ atã. Awuiyeli nifeemɔi, juu, kɛ kaabonaatoo po ashishifai jɛ pɛsɛmkunya susumɔ ni ahaa eshwereɔ yɛ nɛkɛ gbɛ tɛtrɛ̀ɛ ni aŋmɛɔ nɔ fɛɛ nɔ feemɔ gbɛ yɛ nɔ nɛɛ hewɔ. Ni, yɛ be mli ni nɛkɛ “[gbɛ] ni kɛ mɔ yaa hiɛkpatamɔ mli” nɛɛ kãa he ehiɔ shi lɛ, nakai nɔŋŋ eyibii lɛ baaya nɔ aye awui be fɛɛ be.—Abɛi 1:22, 23; Galatabii 5:19-21; 6:7.
Susumɔ shihilɛ diɛŋtsɛ mli nɔkwɛmɔ nii enyɔ ni jɛ Australia nɛɛ he okwɛ. Mary ŋmɛɛ ehe eha kaa, ni ekɛ tsofai fɔji ni kɛ nitsumɔ kaa mɔ he lɛ bɔi nitsumɔ ni ekɛ ehe wo jeŋba shara mli hu.a Shi enine shɛɛɛ miishɛɛ ni etaoɔ lɛ nɔ. Beni efɔ bii enyɔ po sɛɛ lɛ, eshihilɛ fee shwɛm lolo. Ewerɛ ho he kwraa fe nine beni ena ele akɛ ena AIDS hela lɛ eko lɛ.
Tom na amanehulu yɛ gbɛ kroko nɔ. Eŋma akɛ: “Atsɔse mi yɛ sɔlemɔ shia ko mli yɛ Queensland kooyigbɛ. Beni miye afii 16 pɛ kɛkɛ ni mibɔi daanumɔ waa. Mitsɛ, mitsɛkwɛmɛi, kɛ minanemɛi fɛɛ nuɔ daa waa, no hewɔ lɛ ebatsɔ nɔ ko ni afeɔ kɛha mi. Minu aahu kɛyashɛ he ni agbɛnɛ minuɔ nɔ fɛɛ nɔ, kɛjɛ beer nɔ aahu kɛyashi methylated spirit nɔ. Mibɔi asɔshwɛmɔ hu yɛ okpɔŋɔi afoidamɔ mli, ni bei komɛi lɛ shika ni mikɛ tɔlɛ kɛ deŋmegbomɔ tsuɔ nii ni minaa lɛ babaoo hiɛ kpataa. Ejeee shika bibioo, ejaakɛ minaa nyɔmɔwoo babaoo kɛjɛɔ minitsumɔ ni ji shɛ̃ ni mifolɔɔ lɛ mli.
“Kɛkɛ ni mikɛ yoo hi shi ni wɔfɔ bii. Yɛ nɔ najiaŋ ni matsu migbɛnaa nii ahe nii moŋ lɛ, mifee nɔ ni minanemɛi lɛ feɔ lɛ nɔŋŋ—minuɔ daa, mishwɛɔ asɔ, ni minɔɔ. Amɔ mi ayawo mi tsuŋ shii abɔ yɛ maŋ lɛ mli. Shi enɛ po naaa hewalɛ ko yɛ minɔ. Fitemɔ kɛkɛ mishihilɛ yaa nɔ efiteɔ daa gbi. Mishihilɛ bayi obɔ kɛ naagbai sɔŋŋ.”
Hɛɛ, yɛ amɛhe ni amɛŋmɛɛ amɛha akɔnɔi gbohii nɛɛ hewɔ lɛ, Tom kɛ Mary yeee amɛ diɛŋtsɛ amɛhe awui pɛ kɛkɛ, shi moŋ amɛwekui hu. Dɔlɛ sane ji akɛ, obalahii kɛ obalayei krokomɛi pii haa heyeli henumɔ gbonyo ni ŋmɛɔ nɔ fɛɛ nɔ feemɔ gbɛ, ni gbɛ tɛtrɛ̀ɛ lɛ haa mɛi naa lɛ lakaa amɛ. Eji obalahii kɛ obalayei bibii lɛ baana nibii ni lakaa mɔ, ni yɔɔ heyeli nɛɛ sɛɛ kulɛ ehi. Eji amɛbaanyɛ amɛna nibii diɛŋtsɛ ni jɛɔ gbɛ tɛtrɛ̀ɛ lɛ nɔ nyiɛmɔ mli kɛbaa—jaramɔ shihilɛi ni mli wa waa ni yɛ naagbee lɛ enɔ nyiɛmɔ kɛbaaba mɛi fɛɛ ni nyiɛɔ nɔ lɛ anɔ lɛ kulɛ. Lɛlɛŋ, eyɛ tɛtrɛ̀ɛ ni enɔ nyiɛmɔ hu waaa kwraa. Shi bɔ ni eyɔɔ tɛtrɛ̀ɛ eha lɛ, nakai nɔŋŋ enɔ loomɔi lɛ hu yɔɔ. Nilee gbɛ ji ni mɔ aŋɔ anɔkwale ni anyɛŋ aje he ŋwane nɛɛ ato etsui mli, akɛ “mɔ ni duɔ nii yɛ lɛ diɛŋtsɛ eheloo mli lɛ, eheloo lɛ mli ebaakpa fitemɔ kɛjɛ.”—Galatabii 6:8.
Shi kɛlɛ, eko yɛ ni hi fe no. No ji gbɛ ni yɔɔ leleoo lɛ. Shi te naatsii ni yɔɔ gbɛ nɛɛ nɔ lɛ yɔɔ kpɛŋŋ, te etsa ni eyɔɔ leleoo ha tɛŋŋ? Ni nɛgbɛ ekɛ mɔ yaa?
[Shishigbɛ niŋmai]
a Atsake amɛ gbɛi.