Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w93 4/15 bf. 19-24
  • Kwɛmɔ Ohe Nɔ Jogbaŋŋ Yɛ Lalai Gbohii Ahe!

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Kwɛmɔ Ohe Nɔ Jogbaŋŋ Yɛ Lalai Gbohii Ahe!
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1993
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Bɔ ni Afite Saŋku-Lalai Aha
  • Ehe Miihia ni Akwɛ Jogbaŋŋ
  • Rap Lalai​—Atuatsemɔ Lalai Lɛ
  • Lalai ni Naa Wa Waa​—Bɔlɛnamɔ, Awuiyeli, kɛ Satan Jamɔ
  • Obaakpa nɔ ni Oduɔ Lɛ
  • Nyɛhiɛ Ahia Nyɛhe Nɔ
  • Saŋku lalai​—Ani Ebaanyɛ Efee Nɔ Ni Fiteɔ Nii?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1983
  • Kwɛmɔ Lalai Ni Fiteɔ Mɔ Lɛ Jogbaŋŋ!
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1993
w93 4/15 bf. 19-24

Kwɛmɔ Ohe Nɔ Jogbaŋŋ Yɛ Lalai Gbohii Ahe!

“Nyɛkwɛa bɔ ni nyɛaafee ni nyɛkɛ hiɛtɛjemɔ anyiɛ, jeee tamɔ mɛi ni leee nii, shi moŋ tamɔ nilelɔi, mɛi ni tsuɔ amɛ deka he nii, ejaakɛ gbii nɛɛ gbii fɔji ni.”​—EFESOBII 5:​15,16.

1. Mɛni hewɔ abaanyɛ atsɛ lala akɛ “ŋwɛi nikeenii” lɛ?

LALA ji nikeenii ni jɛ ŋwɛi.” Nakai ji bɔ ni Lulu Rumsey Wiley ŋma yɛ ewolo, Bible Music lɛ mli. Kɛjɛ blema beebe lɛ, hii kɛ yei ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ eyɔse henumɔ ni tamɔ nɛkɛ. Gbɔmɔ etsɔ lala nɔ ejie emligbɛ henumɔi ni mli kwɔlɔ kpo ​—miishɛɛ, awerɛho, mlifu, kɛ suɔmɔ. No hewɔ lɛ akɛ lala tsu nii waa yɛ Biblia bei amli, ni atsĩɔ ta yɛ nakai wolo krɔŋkrɔŋ lɛ mli fɛɛ.​—1 Mose 4:​21; Kpojiemɔ 18:⁠22.

2. Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ akɛ lalai tsu nii akɛjie Yehowa yi yɛ Biblia bei amli?

2 Saŋku-Lalai na ekpojiemɔ ni yɔɔ nyam fe fɛɛ lɛ yɛ Yehowa jamɔ mli. Akɛ yijiemɔ lalai ni yɔɔ nyam fe fɛɛ ni akɛha Yehowa Nyɔŋmɔ lɛ wo lalai amli kɛjɛ shishijee. Lalatsɛ David ŋma akɛ: “Mikɛ lala aaajie Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ yi.” (Lala 69:31) Akɛ lalai tsu nii yɛ teemɔŋ akɛfata sɔlemɔ ni afeɔ lɛ he. Asaf ŋma akɛ: “Mihiɛ aaaba misaŋkutswaa nɔ nyɔɔŋ, mashwie miyiŋ, ni mimumɔ lɛ aaatao nii amli fitsofitso.” (Lala 77:7 ) Ato lalai ahe gbɛjianɔ babaoo diɛŋtsɛ yɛ Yehowa sɔlemɔwe lɛ. (1 Kronika 23:​1-5; 2 Kronika 29:​25, 26) Bei komɛi lɛ, abuaa lalatsɛmɛi asafoi babaoo naa, tamɔ yɛ be mli ni ajɔɔ sɔlemɔtsu lɛ nɔ, ni akɛ tɛtrɛmantrɛ kpãlɔi 120 tsu nii lɛ nɛkɛ. (2 Kronika 5:​12, 13) Wɔbɛ nɔ ko ni aŋma afɔ shi ni tsɔɔ bɔ ni lalatsɛmɛi akuu babaoo nɛɛ alala lɛ gbɛɛmɔ yɔɔ ha, shi wolo, The Music of the Bible lɛ kɛɛ: “Efeŋ nɔ ni wa akɛ aaaná bɔ ni Sɔlemɔ We lala naa mɛi anɔ hewalɛ yɛ jamɔ be ni hiaa nɛkɛ mli lɛ he jwɛŋmɔ . . . Kɛ aaasha wɔteŋ mɔ ko kɛaaya shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, eka shi faŋŋ akɛ nɔ ni baajɛ mli aba ji ehiɛ ni aaafee lɛ yaa kɛ enaa ni aaakpɛ ehe fe nine.”a

Bɔ ni Afite Saŋku-Lalai Aha

3, 4. Nyɔŋmɔ webii kɛ wɔŋjalɔi ni ebɔle amɛhe kɛkpe lɛ kɛ lalai tsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

3 Shi jeee be fɛɛ be akɛ lala tsuɔ nii yɛ gbɛ ni nɔ kwɔ loo eyɔɔ krɔŋŋ nɛkɛ nɔ. Akɛ lala tsu nii yɛ Sinai Gɔŋ lɛ he ni akɛkanya shika tsinabi amaga lɛ jamɔ. (2 Mose 32:18) Bei komɛi hu, akɛ lala tsuɔ nii yɛ daatɔɔ kɛ nyenyeŋtswibɔɔ po mli. (Lala 69:​13; Yesaia 23:15) Wɔŋjalɔi amaji ni ebɔle Israel he kɛkpe lɛ hu yeɔ fɔ yɛ nɛkɛ ŋwɛi nikeenii ní akɛtsu nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ nɛɛ mli. The Interpreter’s Dictionary of the Bible lɛ kɛɔ akɛ: “Lalai ni ehe gbɛi lɛ fɛɛ jieɔ Ishtar, fɔmɔ nyɔŋmɔ-yoo lɛ jamɔ kpo yɛ Foenike kɛ Siria. No hewɔ lɛ akɛ lalai ni ehe gbɛi lɛ kpaa bɔlɛnamɔ mli yakayaka-nifeemɔi ahiɛ.” Nakai nɔŋŋ blema Helabii lɛ hu kɛ lalai tsu nii yɛ “bɔlɛnamɔ he jooi” amli.

4 Hɛɛ, lalai yɛ hewalɛ ni tsirɛɔ mɔ, emɔɔ mɔ, ni enaa mɔ nɔ hewalɛ. Afii nyɔŋmai abɔ ni eho nɛ lɛ, John Stainer wolo, “The Music of the Bible lɛ tee nɔ aahu po ni ejaje akɛ: Ŋaa nitsumɔ ko bɛ ni miina adesa weku lɛ nɔ hewalɛ waa bianɛ tamɔ Lalai ni akaseɔ.” Lalai yaa nɔ enaa mɛi anɔ hewalɛ waa ŋmɛnɛ. No hewɔ lɛ lala ni ejaaa lɛ baanyɛ atsɔ oshara diɛŋtsɛ aha obalaŋtai ni sheɔ Nyɔnmɔ gbeyei lɛ.

Ehe Miihia ni Akwɛ Jogbaŋŋ

5. (a) Te gbɛfaŋnɔ ni lalai naa yɛ obalaŋtai ashihilɛ mli lɛ da ha tɛŋŋ? (b) Mɛni ji Nyɔŋmɔ jwɛŋmɔ yɛ obalaŋtai ni aaana amɛhe miishɛɛ lɛ he?

5 Kɛ oji obalaŋta lɛ, belɛ ole bɔ ni lalai​—titri lɛ rɔk lalai sɔrɔtoi lɛ​—ahe hiaa otipɛŋfoi lɛ ateŋ mɛi pii ha. Atsɛ lalai akɛ “obalaŋtai ahiamɔ nii yɛ amɛshihilɛ mli.” Abuɔ naa akɛ, United States obalaŋta loo gbekɛ kɛ ŋmɛlɛtswai fe ejwɛ baabo rɔk lalai atoi, daa gbi, kɛ aja mli, yɛ enaagbee afii ekpaa ni ebaaye yɛ skul lɛ mli! Eka shi faŋŋ akɛ, enɛ tsɔɔ pɛpɛɛpɛ ni aŋmɛɛɛ. Jeee akɛ nɔ fɔŋ ko yɛ nɔ ko toi ni oboɔ ni haa omii shɛɔ ohe lɛ mli. Eka shi faŋŋ akɛ, Yehowa, ni ji lalai ni haa mɔ naa miishɛɛ lɛ a-Bɔlɔ lɛ kpaaa gbɛ akɛ obalaŋtai baafee kusuu ni amɛbɛ miishɛɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, efaa ewebii akɛ: “Nyɛ jalɔi, nyɛmii ashɛa nyɛhe yɛ Yehowa mli, ni nyɛmli afilia nyɛ, ni nyɛbɔa oshe kɛ nyamɔ, nyɛ mɛi fɛɛ ni nyɛja yɛ nyɛtsuii amli lɛ.” (Lala 32:11) E-Wiemɔ lɛ kɛɔ obalaŋtai lɛ akɛ: “Obalanyo, ha omii ashɛ ohe yɛ obalahiaŋ, ni ona tsuijurɔ yɛ obalahiaŋ gbii lɛ amli”​—Jajelɔ 11:⁠9.

6. (a) Mɛni hewɔ esa akɛ obalaŋtai akwɛ jogbaŋŋ yɛ lalai ni amɛhalaa lɛ amli lɛ? (b) Mɛni hewɔ ahiɔ lalai ni yɔɔ bianɛ lɛ ateŋ babaoo fe tsutsu yinɔi lɛ anɔ lɛ?

6 Ni kɛlɛ, yiŋtoo kpakpa yɛ ohe nɔ ni oookwɛ jogbaŋŋ yɛ lalai ahalamɔ mli lɛ he. Bɔfo Paulo kɛɛ yɛ Efesobii 5:​15, 16 akɛ: No hewɔ lɛ nyɛkwɛa bɔ ni nyɛaafee ni nyɛkɛ hiɛtɛjemɔ anyiɛ, jeee tamɔ mɛi ni leee nii, shi moŋ tamɔ nilelɔi, mɛi ni tsuɔ amɛdeka he nii, ejaakɛ gbii nɛɛ gbii fɔji ni.” Obalaŋtai komɛi baakpoo nɛkɛ ŋaawoo nɛɛ, taakɛ gbekɛ yoo ko fee lɛ: “Wɔfɔlɔi bo amɛlalai atoi beni amɛji gbekɛbii lɛ. Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔboɔ wɔ nɔ toi.” Ekolɛ nibii komɛi yɛ lalai ni nyɛfɔlɔi nya he beni amɛtamɔ nyɛ lɛ amli ni ehiii. Kɛ atao mli jogbaŋŋ lɛ anaa akɛ lalai ni ehe gbɛi lɛ babaoo yɛ ni bɔlɛnamɔ he saji eyi mli obɔ kɛ ajwamaŋbɔɔ wiemɔi ni aha hiɛ. Shi nɔ ni tsutsu ko lɛ awieɔ lɛ ablɛbi lɛ etsɔ nɔ ni atsɔɔ mli faŋŋ yɛ mɛi ahiɛ. Niŋmalɔ ko kɛɛ: “Aaloo wiemɔi babaoo ni tsɔɔ saji amli fitsofitso aaawo gbekɛbii ajwɛŋmɔ mli fe fɛɛ eko ni wɔ hiŋmɛigbelemɔ kɛkpe pɛŋ.”

Rap Lalai​—Atuatsemɔ Lalai Lɛ

7, 8. (a) Mɛni ji rap lala, ni mɛni ha ehe gbɛi waa nakai lɛ? (b) Mɛni baaha ayoo mɔ ko akɛ mɔ ni kɛ ehe ekpɛtɛ rap shihilɛ he?

7 Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, susumɔ rap lalai ni yaa nɔ bianɛ lɛ ahe okwɛ. Taakɛ Time wolo tɛtrɛɛ lɛ tsɔɔ mli lɛ, rap ebatsɔ “jeŋ muu fɛɛ lalai amlitsakemɔ ni akpɛlɛ nɔ,” ni ehe gbɛi babaoo yɛ Brazil, Europa, Japan, Rusia, kɛ United States. Bei pii lɛ onuuu lala ŋɔɔmɔ ko kwraa ni fata he, ni awieɔ lala lɛ mli wiemɔi lɛ, kɛfataa bɔ ni joo lɛ shiɔ waa lɛ he kɛkɛ, shi jeee lamɔ akɛ wiemɔi lɛ laa. Shi etamɔ nɔ ni nakai egbɛɛmɔ ni kanyaa mɔ loo etsirɛɔ mɔ lɛ moŋ ji nɔ titri ni eha rap lalai eye omanye yɛ jarayeli mli loo aheɔ no babaoo nakai lɛ. Japan obalayoo ko kɛɛ: “Kɛ mibo rap lalai atoi lɛ mimii shɛɔ mihe, ni kɛ miijo lɛ, minuɔ heyeli he waa.”

8 Rap lalai amli wiemɔi​—ni yɛ bei babaoo mli lɛ eji jɛmɔ kɛ yakayaka-wiemɔ lɛ​—tamɔ yiŋtoo kroko ni eha rap lalai ehe gbɛi nakai lɛ. Enɛ tamɔɔɔ blema rɔk lalai ní emli babaoo wieɔ obalaŋtai ateŋ suɔmɔ he titri lɛ, ejaakɛ hiɛdɔɔ saji yɔɔ rap lalai amli wiemɔi lɛ babaoo mli. Rap lalai lɛ ekomɛi wieɔ shiɔ jalɛsane ni ayeee, hewolo nɔ su mli jiemɔ, kɛ polisifoi ayiwalɛ nifeemɔ. Shi bei komɛi lɛ, wiemɔi ni akɛhereɔ nɔ lɛ ji wiemɔi gbohii ni esaaa toiboo. Rap hu bafeɔ atua ni atseɔ ashiɔ atadewoo, hesaamɔ, kɛ bɔlɛnamɔ mli jeŋba kpakpa. Belɛ ebɛ naakpɛɛ akɛ rap ebatsɔ shihilɛ gbɛ ko kɛha mɛi ni diɔ sɛɛ lɛ. Anaa mɛi ni diɔ sɛɛ lɛ kɛtsɔɔ amɛniji-fɔɔmɔi babaoo, yakayaka-wiemɔi, kɛ amɛhesaamɔ nɔ​—atadei wuji ni dara fe amɛ ni amɛwoɔ, tokotai kakadaji ni yashɛɔ amɛnakutsei anaa ni alaaa amɛnaa kpãi, shika kuɛnii, kɛ kɛp fai ni amɛbuɔ kɛ hiŋmɛi-glasei diji ni amɛwoɔ.

9, 10. (a) Mɛɛ nibii esa akɛ obalaŋtai asusu he beni amɛtaoɔ amɛle kɛji rap lalai, kɛ ehe shihilɛ gbɛ lɛ “saa Nuŋtsɔ lɛ hiɛ jogbaŋŋ” lo lɛ? (b) Etamɔ nɔ ni obalaŋtai Kristofoi komɛi kɛ hiɛdɔɔ susuuu mɛni he?

9 Akɛɔ Kristofoi yɛ Efesobii 5:10 akɛ, “nɔ fɛɛ nɔ lɛ nyɛkaa nyɛkwɛa akɛ esa Nuŋtsɔ lɛ hiɛ lo.” Kɛ osusu gbɛ́i gbonyo ni rap ena kɛha ehe lɛ he lɛ, ani osusuɔ akɛ “esa Nuntsɔ lɛ hiɛ” akɛ okɛ ohe aaabɔ he? Ani Kristofonyo gbekɛ baasumɔ ni ale lɛ akɛ shihilɛ gbɛ ni esaaa mɛi ni yɔɔ je lɛ mli lɛ po ateŋ mɛi pii ahiɛ lɛ sɛɛ ediɔ? Kwɛmɔ bɔ ni woloŋmalɔ ko tsɔɔ rap kɔnsɛt ko mli eha nɛɛ: “Rap lalatsɛmɛi lɛ kɛ amɛhe shi akaŋ yɛ yakayaka-wiemɔi kɛ bɔlɛnamɔ he lalai ni yɔɔ faŋŋ mli ni aatao mɔ ni wieɔ yakayaka-wiemɔi fe enaanyo. . . . Hii kɛ yei ni jooɔ lɛ kɛ joo fee bɔlɛnamɔ he nɔkwɛmɔ nɔ yɛ kpoku lɛ nɔ.” Mɛi ni toɔ kɔnsɛt feemɔ he gbɛjianɔ lɛ ateŋ mɔ ko wie saneyitso ko he akɛ: “Wiemɔ fɛɛ wiemɔ ni jɛɔ amɛdaaŋ lɛ ji (yakayaka-wiemɔ).”

10 Kɛ nakai enɛ ji po lɛ, abuuu lalai ni anu nakai gbɛkɛ lɛ akɛ esoro no yɛ rap lalai ni afɔɔ numɔ lɛ he. Onukpa ni kwɛɔ kɔnsɛt asa lɛ nɔ lɛ kɛɛ: “Nɔ ni nyɛnuɔ lɛ ji rap lalai ni afɔɔ lamɔ daa lɛ eko​—nɔ ni amɛheɔ yɛ shwapoi amli lɛ nɔŋŋ eko.” Kwɛ awerɛho sane ni eji akɛ aaabɔ amaniɛ akɛ, mɛi ni fata obalaŋtai fe 4,000 ni ba kɔnsɛt lɛ shishi lɛ ahe ji mɛi ni tsɛɔ amɛhe akɛ Yehowa Odasefoi! Eka shi faŋŋ akɛ amɛteŋ mɛi komɛi ebuuu anɔkwale ni eji akɛ Satan ji “kɔɔyɔɔ mli hewalɛ lɛ nɔ lumɔ lɛ.” Lɛ ji mɔ ni yeɔ “mumɔ [loo subaŋ titri] ni tsuɔ nii ŋmɛnɛŋmɛnɛ yɛ toigbele bii amli lɛ” nɔ. (Efesobii 2:⁠2) Namɔ suɔmɔnaa nifeemɔ he nii obaatsu kɛ okɛ ohe wo rap lalai atoiboo amli loo ohi shi tamɔ amɛ lɛ? Wɔkpɛlɛ nɔ po akɛ rap lalai nɛɛ ekomɛi amli wiemɔi jeee nɔ ni jeɔ fu tsɔ po. Shi ani jwɛŋmɔ yɛ mli akɛ ooofee mɔ ni sumɔɔ lala fɛɛ lala ni esaaa Kristofoi ashihilɛ?

Lalai ni Naa Wa Waa​—Bɔlɛnamɔ, Awuiyeli, kɛ Satan Jamɔ

11, 12. Mɛni ji heavy metal lalai lɛ, ni mɛni ji nibii komɛi ni yɔɔ he ni ehiii lɛ?

11 Lala kroko ni ehe gbɛi ji heavy metal lalai ni naa wa waa ni tsimɔɔ toi lɛ. Heavy metal lala nɛɛ fe rɔk lala ni naa wa ni tsimɔɔ mɔ toi kɛkɛ. Amaniɛbɔɔ ko ni je kpo yɛ The Journal of the American Medical Association lɛ mli lɛ kɛɔ akɛ: “Heavy metal lala ni naa wa waa lɛ . . . shiɔ gbi-gbi-gbi-gbi kɛ gbɛɛmɔ ni naa wa, ni eyi obɔ kɛ wiemɔi ni kɔɔ hetsɛ̃, jɛmɔ, bɔlɛnamɔ ni anyaŋeɔ, kɛ Satan jamɔ ni akɛwoɔ bei komɛi lɛ he.” Ejaakɛ lalatsɛmɛi akui ni ehe gbɛi lɛ ekomɛi agbɛi yeɔ bɔ ni nɛkɛ rɔk lalai nɛɛ yɔɔ nyaŋemɔ yɛ jeŋba mli lɛ he odase. Lalai akui nɛɛ ekomɛi agbɛi ji “ebɔɔ,” “tũi,” kɛ “gbele.” Ni kɛlɛ, heavy metal lalai ni naa wa waa nɛɛ feɔ bibioo kwraa kɛ akɛto ekrokomɛi ni ji thrash metal kɛ death metal​—ni jɛ heavy metal lalai lɛ amli ba lɛ ahe lɛ. Lala kui nɛɛ agbɛi kɛ wiemɔi tamɔ “gbɔmɔ-loo-yelɔ” kɛ “gbele-he-adfitswaa” tsuɔ nii yɛ gbɛ gbonyo nɔ. Obalaŋtai ni yɔɔ maji pii anɔ lɛ nyɛŋ ayoo bɔ ni gbɛi ni tamɔ nɛkɛ yɔɔ nyaŋemɔ ha lɛ ejaakɛ amɛyɛ Ŋleshi Blɔfo wiemɔ loo maŋsɛɛ wiemɔ kroko mli.

12 Awie shii abɔ akɛ lalai ni yɔɔ hoo ni naa wa waa lɛ kɛ obalaŋtai ni gbeɔ amɛhe, nɔnyɛɛ, kɛ tsofai fɔji kɛ nitsumɔ baa. Bɔ ni ehaa mɛi feɔ basabasa waa lɛ ha mɔ ko ni tsuɔ redio he nii tsɛ lɛ “lalai ni okɛbaagbe ofɔlɔi.” Bɔ ni ekɛ Satan jamɔ yɔɔ tsakpaa ehaa lɛ ji nɔ ni haa fɔlɔi​—kɛ polisifoi atsui faa waa lɛ. Mɔ ko ni pɛiɔ saji nɛɛ amli lɛ kɛɛ akɛ, atsɔ lala ni tamɔ nɛkɛ nɔ aŋɔ obalaŋtai komɛi awo Satan jamɔ mli. Emu sane lɛ naa akɛ: “Amɛleee nɔ ni amɛkɛ amɛhe woɔ mli lɛ.”

13. Mɛɛ oshara yɔɔ heavy metal lalai nɛɛ ni akɛ he woɔ mli lɛ mli?

13 Shi, esaaa akɛ obalaŋtai Kristofoi feɔ mɛi ni ‘aŋɔ Satan jwɛŋmɔi lɛ etee amɛ.’ (2 Korintobii 2:11) Ejaakɛ “wɔkɛ . . . hegbɛi kɛ je nɛŋ lumɛi ni yɔɔ benɛ-be duŋ lɛ mli lɛ, kɛ mumɔi fɔji asafo” lɛ ena nɔmɔ. (Efesobii 6:12) Kwɛ buului asane ni eeeji akɛ mɔ ko aaatsɔ lalai ni ehalaa lɛ anɔ efɔ nine etsɛ daimonioi lɛ kɛba eshihilɛ mli! (1 Korintobii 10:​20, 21) Ni kɛlɛ, eyɛ faŋŋ akɛ obalaŋtai Kristofoi saŋŋ nyaa lalai ni tamɔ nɛkɛ he. Amɛteŋ mɛi komɛi po tswaa lalai ni tamɔ nɛkɛ yɛ teemɔŋ amɛboɔ toí. Gbekɛ yoo ko jaje etsɔɔ akɛ: “Tsutsu lɛ miboɔ lalai ni naa wa waa nɛɛ toi, yɛ bei komɛi amli lɛ jenamɔ fɛɛ. Mikɛ shika heɔ lalai nɛɛ ahe woji tɛtrɛbii ni ahɔ̃ɔ ahaa mɛi ni diɔ sɛɛ lɛ, ni mikɛtoɔ aspaatre adekai amli koni mifɔlɔi akana. Mimaleɔ mitsɔɔ mifɔlɔi. Mile akɛ nɔ ni mifeɔ lɛ esaaa Yehowa hiɛ.” Sane ko ni aŋma yɛ Awake! wolo tɛtrɛɛ lɛ mli lɛ ji nɔ ni hɛle lɛ shi. Obalaŋtai enyiɛ yɔɔ lolo ni amɛgbee tsɔnei ní lalai ni tamɔ nɛkɛ etsɔ lɛ amli?

Obaakpa nɔ ni Oduɔ Lɛ

14, 15. Mɛni hewɔ wɔyɔɔ nɔmimaa akɛ lalai ni ehiii ni aboɔ toi lɛ baanyɛ ana mɔ ko nɔ hewalɛ yɛ gbɛ fɔŋ nɔ lɛ? Tsɔɔmɔ mli.

14 Kaaba awui ni lalai ni tamɔ nɛkɛ baanyɛ aye lɛ shi. Eji anɔkwale akɛ ebɛ ojwɛŋmɔ mli akɛ ooogbe mɔ ko, aloo okɛ ohe baawo bɔlɛnamɔ mli jeŋba shara mli akɛni obo lala ko toi lɛ hewɔ. Ni kɛlɛ, Galatabii 6:8 kɛɔ akɛ: “Mɔ ni duɔ nii yɛ lɛ diɛŋtsɛ eheloo mli lɛ, eheloo lɛ mli ebaakpa fitemɔ kɛjɛ.” Lalai ni ji jeŋbii anɔ, kooloi anɔ, kɛ daimonioi anɔ po toi ni ooobo lɛ baanyɛ ana onɔ hewalɛ yɛ gbɛ fɔŋ nɔ. (Okɛto Yakobo 3:15 he.) Atsɛ lalai ahe nilelɔ kpanaa, Joseph Stuessy wiemɔ ko sɛɛ akɛ: “Lala fɛɛ lala saa wɔsubaŋ, henumɔ, sui kɛ subaŋi ni jɛɔ mli baa lɛ ahe . . Mɔ fɛɛ mɔ ni kɛɔ akɛ, ‘Minyɛɔ miboɔ lalai ni naa wa waa lɛ atoi, shi enyɛɛɛ efee mi nɔ ko’ lɛ miimale. Enaa gbɔmɛi sɔrɔtoi anɔ hewalɛ kɛyashɛɔ hei sɔrɔtoi yɛ gbɛi sɔrɔtoi anɔ.”

15 Obalanyo Kristofonyo ko kpɛlɛ nɔ akɛ: “Mikɛ mihe wo lalai ni naa wa waa fe nine nɛɛ amli kɛyashɛ shɔŋŋ akɛ etsake misu-kɛ-baŋ fɛɛ.” Etsɛɛɛ ni daimonioi lɛ bɔi lɛ haomɔ. “Yɛ no sɛɛ lɛ mishɛrɛ mikasɛt lalai lɛ fɛɛ mishwie ni daimonioi lɛ ŋmɛɛ mihe kwraa.” Obalanyo kroko hu jaje akɛ: “Lalai ni tsutsu lɛ miboɔ toi lɛ kɔɔ mumɔi atsɛmɔ, tsofai fɔji kɛ nitsumɔ loo bɔlɛnamɔ he. Obalaŋtai pii kɛɔ akɛ eyeee amɛ awui, shi eyeɔ mɔ awui diɛŋtsɛ. Eha mishi anɔkwale lɛ kwraa.” Abɛbua ko biɔ akɛ: “Aso mɔ ko aaaje la ashwie emiinaa, ni etadei eshaŋ?”​—Abɛi 6:⁠27.

Nyɛhiɛ Ahia Nyɛhe Nɔ

16. Mɛni abaanyɛ awie yɛ mɛi ni foɔ lalai kɛ mɛi ni tswaa lalai nɛɛ ŋmɛnɛ lɛ ateŋ mɛi pii ahe?

16 Paulo ŋma wolo eyaha Kristofoi ni yɔɔ blema Efeso lɛ akɛ: “No hewɔ lɛ miikɛɛ ni miina nɔ mi yɛ Nuŋtsɔ lɛ mli, akɛ, nyɛkanyiɛ tamɔ bɔ ni jeŋmajiaŋbii krokomɛi lɛ hu nyiɛɔ yɛ amɛyaka jwɛŋmɔ lɛ mli lɛ dɔŋŋ, ejaakɛ amɛjwɛŋmɔ mli ewo duŋ, ni mɛi kpɔji ji amɛ yɛ Nyɔŋmɔ wala gbɛfaŋ, akɛni nilee ekaaa amɛ, ni amɛtsuii hu ekpiliŋ lɛ.” (Efesobii 4:​17, 18) Ani anyɛŋ awie enɛ yɛ mɛi ni ŋmalaa kɛ mɛi ní laa ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lalai lɛ babaoo he? Lalai sɔrɔtoi lɛ fɛɛ jieɔ hewalɛ ni “je nɛŋ nyɔŋmɔ” ni ji Satan Abonsam ena yɛ amɛnɔ lɛ kpo babaoo.​—2 Korintobii 4:⁠4.

17. Te obalaŋtai aaafee tɛŋŋ akojo loo aka lala ko akwɛ?

17 Biblia lɛ gba yɛ “naagbee gbii” lɛ ahe akɛ: “Gbɔmɛi fɔji kɛ shishiulɔi aaawo wu yɛ efɔŋ mli.” (2 Timoteo 3:​1, 13) No hewɔ lɛ ehe miihia ni oha ohiɛ ahi lalai ni ohalaa lɛ anɔ fe be fɛɛ ni eho. Bei pii lɛ, lala lɛ gbɛi ni yɔɔ taŋ lɛ baaha okahe lala lɛ po. Hiob 12:11 bi akɛ: “Nto toi kaa wiemɔi ekwɛɔ, tamɔ bɔ ni daa hu saa niyenii anaa lɛ.” Nakai gbɛ nɔ nɔŋŋ obaanyɛ oka lala lɛ okwɛ kɛtsɔ etoiboo jogbaŋŋ nɔ. Mɛɛ henumɔi nɛkɛ lala lɛ teeɔ lɛ shi yɛ omli? Ani ehaa subaŋ ni yɔɔ basabasa ni efite teɔ shi yɛ omli​—sakasaka-feemɔ mumɔ lɛ‘? (Galatabii 5:​19-21) Ni emli wiemɔi lɛ hu? Ani amɛteeɔ bɔlɛnamɔ mli jeŋba shara, tsofai fɔji kɛ nitsumɔ, loo nibii fɔji krokomɛi ni “yɛ hiɛgbele akɛ atsĩɔ tã tete” shi? (Efesobii 5:12) Biblia kɛɔ akɛ “akatsĩ tã tete” yɛ Nyɔŋmɔ webii ateŋ, aahu ni akɛaafee lalai ni ati mli atswa shii abɔ. (Efesobii 5:⁠3) Ni mfoniri ni yɔɔ wolo ni gramafon plɛte lɛ hɔ mli lɛ sɛɛ ni atsɛɔ lɛ album lɛ hu? Ani aŋmala mumɔi atsɛmɔi awiemɔi loo mfoniri ni kanyaa bɔlɛnamɔ yɛ sɛɛ?

18. (a) Mɛɛ tsakemɔi komɛi esa akɛ obalaŋtai komɛi afee yɛ lalai agbɛfaŋ? (b) Te obalaŋtai aaafee tɛŋŋ afee mɛi ni sumɔɔ lalai kpakpai?

18 Ekolɛ ehe miihia ni ofee tsakemɔi komɛi yɛ lalai ni ohalaa lɛ mli. Kɛ oyɛ gramafon plɛtei, kasɛt, video kasɛt, ni jeŋba shara kɛ daimonioi ahe saji yɔɔ mli lɛ, fitemɔ fɛɛ amrɔ nɔŋŋ. (Okɛto Bɔfoi lɛ Asaji 19:19 he.) Enɛ etsɔɔɔ akɛ onyɛŋ ona lalai amli ŋɔɔmɔ; jeee lalai ni ehe gbɛi lɛ fɛɛ ehiii. Obalaŋtai komɛi eha lalai ni amɛnyaa he lɛ efa ni amrɔ nɛɛ amɛnaa nɔ ni akɛ saŋkui sɔŋŋ tswaa loo klasikal, blema lalai, jazz ni bɛ hoo kɛ ekrokomɛi ahe. Kingdom Melodies ni ji Maŋtsɛyeli lalai lɛ eye ebua obalaŋtai pii ni amɛna suɔmɔ amɛha saŋkutswaa lalai ni haa mɔ yaa ehiɛ yɛ mumɔŋ.

19 Mɛni hewɔ ni ehe hiaa ni aha lalai ahi egbɛhe lɛ.

19 Lala ji nikeenii ni jɛ ŋwɛi. Shi etsɔ nii ni mɛi pii kɛ amɛhe woɔ mli yɛ gbɛ ni ehiii nɔ. Mɛnɛɛmɛi tamɔ blema lsraelbii ni “hiɛɔ saŋku kɛ obɛnta, kɛ milɛ kɛ bɛlɛ, . . . shi Yehowa nifeemɔ lɛ, amɛkwɛɛɛ” lɛ. (Yesaia 5:12) Ha efee oti ni ma ohiɛ akɛ oooha lalai ahi egbɛhe, ni oha Yehowa nitsumɔi afee oti ni ma ohiɛ. Kwɛmɔ jogbaŋŋ ni ohala lalai ni osumɔɔ lɛ mli. Enɛ aaaha onyɛ okɛ ŋwɛi nikeenii nɛɛ atsu nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ​—shi jeee yɛ gbɛ fɔŋ nɔ.

[Shishigbɛ niŋmai]

a Eka shi faŋŋ akɛ Israel maŋ lɛ he esa waa yɛ lalai kɛ lalafoo mli. Ashur nibii ni agbɔ loo ashɔ̃ jieɔ lɛ kpo akɛ Maŋtsɛ Sanherib bi ni Maŋtsɛ Hezekia kɛ Israel lalatsɛmɛi aha lɛ akɛ oniatsumɔ ni jɛ edɛŋ. Grove’s Dictionary of Music and Musicians wolo lɛ wie akɛ: “Ni aaabi lalatsɛmɛi akɛ oniatsumɔ nii . . . lɛ yɛ sɔrɔto kɛ naakpɛɛ diɛŋtsɛ.”

Ani Okaiɔ?

◻ Mɛni hewɔ abaanyɛ atsɛ lala akɛ ŋwɛi nikeenii lɛ?

◻ Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ akɛ lalai tsu nii yɛ gbɛ ni yɔɔ faŋŋ nɔ yɛ blema bei amli?

◻ Mɛɛ oshara yɔɔ rap lalai kɛ nɔ ni atswaa ni gbɛɔ waa lɛ mli kɛha obalaŋtai Kristofoi?

◻ Te obalaŋtai Kristofoi aaafee tɛŋŋ akwɛ jogbaŋŋ yɛ lalai ni amɛhalaa lɛ mli?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Akɛ lalai tsu nii yɛ Biblia bei amli shii abɔ akɛ nɔ ni atsɔɔ nɔ akɛ yijiemɔ haa Yehowa

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje