Ani Abaasha Bo Kɛya Ŋwɛi?
MƐI pii heɔ yeɔ akɛ kɛ amɛgboi lɛ amɛ baaya ŋwɛi. Shi mɛi komɛi susuɔ akɛ abaasha amɛ kɛya ŋwɛi yɛ nɔ ni atsɛɔ lɛ rapture lɛ mli. Ani nɔ ni okpaa gbɛ nɛ?
Rapture lɛ ji “gbɔmɛi akpekpei toi akpekpei abɔ ni laajeɔ trukaa ni aleee he ni amɛtee!” Nakai ji bɔ ni Protestant sanekpakpa jajelɔ ko kɛɛ. Ni taakɛ Evangelical Dictionary of Theology lɛ tsɔɔ lɛ, wiemɔ “rapture” lɛ kɔɔ “sɔlemɔ lɛ ni yafataa Kristo he amɛkɛ lɛ feɔ ekome yɛ ebaa ni ji enyɔ lɛ mli” lɛ he.
Mɛi komɛi naa akɛ kɛ amɛsusu amɛnanemɛi kɛ weku mli bii ni amɛaashi amɛ yɛ sɛɛ ni amɛkɛ Yesu Kristo ayakpe lɛ he lɛ, egbaa amɛ jwɛŋmɔ naa waa. Ni kɛlɛ, mɛi pii heɔ yeɔ akɛ esa akɛ rapture lɛ aba. Ani ebaaba mli? Kɛji nakai ni lɛ, mɛɛ be?
Susumɔi Sɔrɔtoi ni Kɔɔ Rapture le He
Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, dani Kristo Afii Akpe Nɔyeli ni awo shi yɛ he lɛ aaaje shishi lɛ, be ko baaba ni atsɛɔ lɛ “amanehulu babaoo (kpeteŋkpele).” Yesu kɛɛ: “Ejaakɛ no be lɛ mli lɛ amanehulu babaoo aaaba, ni anako nɔ da kɛjɛ je lɛŋ shishijee mli kɛbashi ŋmɛnɛŋmɛnɛ, ni asaŋ anaŋ enɔ gbi ko gbi ko dɔŋŋ.” (Mateo 24:21; Kpojiemɔ 20:6) Mɛi komɛi kɛ rapture nɛɛ yeɔ amanehulu kpeteŋkpele lɛ hiɛ. Mɛi komɛi kpaa enɛ gbɛ yɛ amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli. Ni mɛi krokomɛi hu susuɔ akɛ rapture lɛ baaba yɛ amanehulu ni eko bako ni tamɔ nakai da lɛ sɛɛ.
Ahe jwɛŋmɔ ni ahiɛ akɛ rapture lɛ baaba yɛ amanehulu babaoo lɛ sɛɛ lɛ aye waa yɛ afii ohai 19 lɛ shishijee mli. Kɛkɛ ni kuu ko ni tsutsu Ireland Sɔlemɔ lɛ osɔfo John Nelson Darby nyiɛ hiɛ lɛ je shishi yɛ England. Abale lɛ kɛ Anglikan asafo lɛ mli bii ni hiɛ nakai jwɛŋmɔ lɛ akɛ Brethren [Nyɛmimɛi]. Darby jɛ he ni eje esɔlemɔ lɛ shishi yɛ Plymouth lɛ efa gbɛ koni eyashiɛ yɛ Switzerland kɛ hei krokomɛi yɛ Europa. Ekɛɛ Kristo sɛɛkuu lɛ baaba yɛ gbɛi sɔrɔtoi enyɔ nɔ. Ebaaje shishi kɛ teemɔŋ rapture, ni abaasha “krɔŋkrɔŋ bii” lɛ kɛya dani afii kpawo amanehulu kpeteŋkpele ni baafite shikpɔŋ lɛ fɛɛ aba. Kɛkɛ lɛ Kristo baapue ni ana lɛ, ni nɛkɛ “krɔŋkrɔŋ bii” nɛɛ fata ehe, ni amɛkɛ lɛ fɛɛ baaye shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛ afii akpe.
Darby ma bɔ ni ehe hiaa ni atsi he kɛjɛ je lɛ he lɛ nɔ mi, ni yɛ naagbee lɛ abale mɛi ni kɛ lɛ hiɛ jwɛŋmɔ kome lɛ akɛ Nyɛmimɛi ni Etse Amɛhe. B. W. Newton hu nyiɛ kuu kroko ni heɔ rapture lɛ amɛyeɔ shi jeee nɔ ni tsɔɔ amanehulu kpeteŋkpele lɛ hiɛ lɛ hiɛ. Alexander Reese ni heɔ nɔ ni baaba yɛ amanehulu kpeteŋkpele lɛ sɛɛ lɛ eyeɔ lɛ ma nɔ mi akɛ, “yiŋ ni akaa awieɔ Teemɔŋ-Rapture he lɛ gbaa Kristo Sɛɛkuu he hiɛnɔkamɔ lɛ naa.”
Mɛi ni heɔ nɔ ni baatsɔ amanehulu kpeteŋkpele lɛ hiɛ lɛ amɛyeɔ lɛ kɛɔ akɛ hiɛdɔɔ yɛ sɔrɔtofeemɔ ni yɔɔ susumɔ mli nɛɛ mli aahu akɛ eeenyɛ esa “bɔ ni amɛ hiɛnɔkamɔ yɔɔ ha kɛ akɛto Kristo sɛɛkuu lɛ he” lɛ he. Mɛi krokomɛi hu kɛ amɛhiɛ fɔɔ “rapture ni baa fa kɛ fa” nɔ, ni amɛheɔ amɛyeɔ akɛ, abaasha mɛi ni yeɔ Kristo anɔkwa waa lɛ klɛŋklɛŋ, ni mɛi ni diɔ je lɛŋ nibii asɛɛ babaoo lɛ anɔ baaba yɛ sɛɛ mli.
Sɔlemɔi akui pii jajeɔ bɔ ni anɔkwafoi Kristofoi ni aaasha amɛ kɛaaya ŋwɛi trukaa lɛ ebɛŋkɛ lɛ amɛtsɔɔ. Shi akɛni gbɔmɛi hiɛ jwɛŋmɔi sɔrɔtoi yɛ he hewɔ lɛ, wolo bibioo ko ni Britania Elim Pentekost Sɔlemɔ lɛ ŋma lɛ kɛɔ akɛ: “Yɛ be mli ni wɔheɔ wɔyeɔ akɛ, nibii pii yɛ ni kɔɔ Nuŋtsɔ Yesu sɛɛkuu lɛ he lɛ . . . , aŋmɛɔ heyeli gbɛ yɛ gbalɛi lɛ ashishitsɔɔmɔ mli yɛ mɔ aŋkro lɛ hemɔkɛyeli naa. Mɛi pii kɔɔ shidaamɔ ni bɛ keketee, amɛkɛ tsuishitoo mɛɔ koni nibii ni baa lɛ diɛŋtsɛ aha gbalɛ he gbɛjianɔtoo lɛ aje kpo.”
Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ, ni ji Biblia lɛ ji susumɔ kpaa ni esa akɛ wɔdamɔ nɔ wɔkɛsusu anɔkwale ni hemɔkɛyelii lɛ fɛɛ ji. (2 Timoteo 1:13; 3:16, 17) No hewɔ lɛ mɛni ekɛɔ yɛ rapture loo sha ni aaasha mɔ ko trukaa kɛya ŋwɛi lɛ he?