Sanebimɔi Ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ
Te Yehowa Odasefoi buɔ juu nii ni aheɔ lɛ amɛhaa tɛŋŋ?
Kristofoi tsiɔ amɛhe kɛjɛɔ nii ni amɛle akɛ aju lɛ hemɔ he.
Eka shi faŋŋ akɛ juu ehiii. Nyɔŋmɔ Mla ni ekɛha Israel lɛ tsɔɔ mli faŋŋ akɛ “Kaaju.” (2 Mose 15:20; 3 Mose 19:11) Kɛ amɔ julɔ lɛ, ahaa etoɔ nɔ ni eju lɛ najiaŋ toi enyɔ, toi ejwɛ, loo toi enumɔ, yɛ bɔ ni shihilɛ lɛ ba ha lɛ naa.
Kɛjɛ blema tɔŋŋ lɛ, julɔi ebɔ mɔdɛŋ amɛhɔɔ juu nibii koni amɛna sɛɛ oya koni akana amɛ akɛ amɛhiɛ nibii nɛɛ ni no bu amɛ fɔ. Yɛ enɛ hewɔ lɛ amɛhɔ̃ɔ juu nibii nɛɛ kɛ jara ni baa shi kwraa, ni ehaa mɛi heɔ oya. Ekolɛ nifeemɔ nɛɛ ji nɔ ni awie he yɛ 2 Mose 22:1 lɛ: “Kɛji mɔ ko yaju tsina loo too, ni egbe loo ehɔ̃ɔ lɛ, eŋɔ tsinai enumɔ eto tsina kome najiaŋ, ni eŋɔ tooi ejwɛ eto too kome najiaŋ.”
Akɛni anuɔ he akɛ naagbai komɛi baajɛ mlai ni tamɔ nɛkɛ mli aba hewɔ lɛ, Rabi Abraham Chill ŋma akɛ: “Agu nii ni aju lɛ hemɔ loo enɔkpɛlɛmɔ, kɛ asusuuu nii ni tamɔ nɛkɛ he akɛ nakai eji po. No hewɔ lɛ, mɔ ko akahe too ko kɛmiijɛ tookwɛlɔ ko dɛŋ, ejaakɛ ekolɛ tookwɛlɔ lɛ nuŋtsɔ leee he nɔ ko, ni ekɛ shika lɛ baato.”—The Mitzvot—The Commandments and Their Rationale.
Shi yɛ anɔkwale mli lɛ, Nyɔŋmɔ mla eguuu ‘too ni aaahe kɛaajɛ tookwɛlɔ dɛŋ,’ kɛ jwɛŋmɔ akɛ ekolɛ ekɛ enuŋtsɔ lɛ shika lɛ haŋ lɛ, ni tsɔɔ akɛ eehɔ̃ɔ too ni aju. Shi yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, esaaa akɛ Yehowa tsuji heɔ (too loo nɔ kroko) kɛ amɛle faŋŋ akɛ nii ni ahɔ̃ɔ lɛ jeee mɔ lɛ nii loo ekolɛ eji juu nii. Nyɔŋmɔ mla tsɔɔ akɛ E-kpɛlɛɔ nɔ ni mɛi ahi amɛnibii, shi julɔ shɔɔ nɔtsɛ lɛ nii kɛjɛɔ edɛŋ. Mɔ ni heɔ nii ni ele akɛ aju lɛ jeee julɔ moŋ, shi he ni eheɔ lɛ haŋ nɔtsɛ lɛ nine ashɛ enii anɔ ekoŋŋ.—Abɛi 16:19; okɛto 1 Tesalonikabii 4:6 he.
Wɔfɛɛ wɔnuɔ shishi akɛ nihelɔi—kɛ amɛji yeigbayei jio, nitsumɔ mli najiaŋdamɔlɔi ni heɔ nii jio—nɔ ni amɛtaoɔ ji ni amɛhe nii ni jara hi. Yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ yei sumɔɔ ni amɛhe nibii ni atse nɔ, ni amɛshashaoɔ shi yɛ nihemɔ mli aahu kɛyashiɔ be mli ni aaatse nibii anɔ, aloo amɛheɔ nibii yɛ hei ní ahɔɔ nibii kutuu ni akɛ nibii lɛ ahe nyɔmɔ efɔɔɔ nɔ ko nɔ ni no hewɔ lɛ amɛjara baa shi. (Abɛi 31:14) Shi esa akɛ miishɛɛ ni anaa yɛ nibii anɔtsemɔ mli lɛ ayashɛ he ko yɛ jeŋba mli. Anɔkwafoi ni hi shi yɛ Nehemia gbii lɛ amli lɛ heee nii yɛ Hejɔɔmɔ Gbi nɔ, kɛ amɛaana nibii ni atse nɔ yɛ nakai gbii lɛ anɔ po. (Nehemia 10:31; akɛto Amos 8:4-6 he.) Nakai Kristofoi hu ji. Bɔ ni amɛkpooɔ juu nibii lɛ yeɔ ebuaa amɛ koni amɛye kaa ko ni aaaha amɛhe nibii ni atse nɔ ni eka shi faŋŋ akɛ aju lɛ nɔ kunim.
Ekolɛ ale akɛ nihɔɔlɔi komɛi hɔɔ nibii ni aju. Aloo ekolɛ jara ko ni atsi ta yɛ teemɔŋ lɛ baa shi aahu akɛ ebaaha mɔ fɛɛ mɔ ni jwɛŋmɔŋ ka shi lɛ ale akɛ nine shɛɛɛ nakai nibii lɛ anɔ yɛ mla naa. Ekolɛ maŋ lɛ mla po baabi ni akɛ hiɛshikamɔ atsu enɛ he nii. Wolo ko ni wieɔ mla he nilee he lɛ kɛɛ:
“Ehe ehiaaa ni nilee ni eye fɔ lɛ ale akɛ esa akɛ mɔ ni afolɔɔ enaa lɛ ale mɔ ni nii aju lɛ kɛ mɔ ni ju, aloo be mli kɛ he ni aju yɛ, loo shihilɛ mli ni aju yɛ, shi esa akɛ ele kɛkɛ akɛ eji nii ni aju. . . . Saneyeli hei komɛi hiɛ jwɛŋmɔ lɛ akɛ fɔyeli he nilee lɛ baanyɛ afee nɔ ni ama nɔ mi, yɛ anɔkwale ni eji akɛ mɔ ni fãa ehe lɛ nine shɛ nɔ ko nɔ yɛ shihilɛi ni baaha gbɔmɔ ni yɔɔ jwɛŋmɔ ni hiɛ yɔɔ ehe nɔ lɛ ale akɛ eji juu nii lɛ shishi.”
Enɛ kɛ yiŋtoo kpakpa fataa nɔ hewɔ ni esa akɛ Kristofonyo akwa juu nii ahemɔ lɛ he. Nibii ni tamɔ nɛkɛ ni eeehe lɛ baaha efee mlakwalɔ. Mɛi pii ahenilee gbaaa amɛnaa akɛ amɛaaku mla mli kɛ amɛaanyɛ amɛŋɔ amɛhe amɛye. Enɛ jeee anɔkwale yɛ anɔkwa Kristofoi ni sumɔɔ ni ‘amɛba amɛhe shi amɛha hegbɛi ni yeɔ nɔ lɛ’ ahe. Mla nɔ yelɔi ni amɛji lɛ buɔ amɛhe kɛjɛɔ amɛnaa ni aaafolɔ akɛ efɔŋfeelɔi lɛ he, ni ehaa amɛnaa henilee kpakpa yɛ Yehowa hiɛ.—Romabii 13:1, 4, 5.
Nyɔŋmɔ shieŋtsɛ Abraham to okadi kpakpa yɛ henilee mli. Yɛ egbii lɛ amli lɛ, bokagbɛ nɔyelɔi ejwɛ ko baye maŋtsɛmɛi ni yɔɔ he ni Lot hi lɛ anɔ kunim, ni amɛloo nibii pii kɛtee tamɔ asraafoi ni miiju nii. Abraham tiu amɛ, ni eyaye henyɛlɔi lɛ anɔ kunim, ni ekɛ nibii ni aju lɛ ku sɛɛ kɛba. Ni Sodom maŋtsɛ lɛ kɛɛ Abraham akɛ: “Ŋɔɔ nii lɛ oha ohe” akɛ nyɔmɔwoo. Shi Abraham kɛ nibii lɛ fɛɛ ha mɔ ni ji nɔtsɛ yɛ mla naa lɛ, ni ekɛɛ: “Nii fɛɛ ni ji onɔ lɛ, kɛ mikɔ eko fii! Koni okakɛɛ akɛ: ‘Mi mifee Abram niiatsɛ.’”—1 Mose 14:1-24.
Kristofoi nyaaa shika mli sɛɛnamɔi ni baanyɛ aba kɛtsɔ juu nii anɔ lɛ he. Yeremia ŋma akɛ: “Mɔ ni taoɔ nii yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ, etamɔ afi ni buɔ wɔji ni jeee lɛ eŋmɛ nɔ.” (Yeremia 17:11) No hewɔ lɛ, yɛ nilee ni wɔjieɔ lɛ kpo koni wɔkaku Kaisare mla ni kɔɔ juu nibii ahe lɛ mli lɛ sɛɛ lɛ, Kristofoi miisumɔ ni amɛfi Nyɔŋmɔ jalɛsaneyeli sɛɛ kɛtsɔ juu ni ji jalɛsane ni ayeee ni amɛkɛ amɛhe kpɛtɛŋ he lɛ nɔ. Ojogbaŋŋ ni David ŋma akɛ: “Nii fioo ni jalɔ yɔɔ lɛ hi fe mɛi fɔji pii anii ni amɛna [ni] eteke nɔ lɛ.”—Lala 37:16.