Wɔ Jaramɔ Bei Nɛɛ—Mɛni Hewɔ Yiwalɛ Babaoo Yɔɔ Mli Nɛkɛ?
YESU gba akɛ yiwalɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ, baaba naagbee; ákɛ: “Ni bɔ ni ba mli yɛ Noa gbii lɛ amli lɛ, nakai nɔŋŋ baaba yɛ gbɔmɔ bi lɛ gbii lɛ amli hu.” (Luka 17: 26) Ani nɔ ni baafata enɛ he hu ji yiwalɛ babaoo ni jɛ ŋwɛibɔfoi yiwalɔi lɛ ayisɛɛtsirɛmɔ hewɔ? Hɛɛ, ejaakɛ jeee akɛ Yesu gba mlakwamɔ babaoo ni baaba he fɛɛ he yɛ wɔsɛɛ be mli kɛkɛ efɔ shi, shi moŋ etsɔɔ ejɛɛhe hu yɛ Kpojiemɔ wolo lɛ mli. Etsɔɔ akɛ abaashwie shishijee atuatselɔ lɛ, Satan diɛŋtsɛ, kɛjɛ ŋwɛi, ni ákɛ “ashɛrɛ ebɔfoi lɛ hu ashwie afata ehe.” Kɛba nɛgbɛ? Ninaa ni jɛ ŋwɛi lɛ haa hetoo: “Kpoo ha shikpɔŋ lɛ . . . ejaakɛ Abonsam lɛ [shishijee yiwalɔ lɛ], ekpeleke shi kɛba nyɛŋɔɔ, ni emli efu naakpaa.” No hewɔ lɛ, shikome ekoŋŋ lɛ, yɛ gbɛjianɔtoo ni gboɔ nɛɛ naagbee mli nɛɛ, yiwalɛ—ni mumɔi fɔji asafoi kanyaa enɛ—edũ adesai!—Kpojiemɔ 12:7-12; 6:4; Mateo 24:12.
Nɔ ni esaaa akɛ akuɔ hiɛ ashwieɔ nɔ, ákɛ yiŋtoo hewɔ ni awuyeli efa babaoo yɛ wɔjaramɔ bei nɛɛ amli lɛ ji hewalɛ ni daimonioi naa yɛ wɔnɔ lɛ. Ekome ni anaa ji bɔ ni gbɔmɛi pii nyãa amɛhe ni amɛkɛaawo ŋkunyaayeli kɛ mumɔi atsɛmɔ nifeemɔi amli ŋmɛnɛ lɛ he lɛ. Kɛji akɛ okane adafitswaa woji ni miitsɔɔ bɔ ni weku lɛ mlibii gbeɔ weku lɛ nɔŋŋ mlibii krokomɛi ni jwɛŋmɔ bɛ mli, aloo bɔ ni nanemɛi kɛɔ akɛ amɛnuɔ “gbee” ko ni miifa amɛ ni amɛfee nakai, aloo kɛ́ mɛi ni ji hiɛnyiɛlɔi yɛ mumɔi atsɛmɔ nifeemɔi amli nɛɛ fã akɛ agbe mɔ ko ni efɔŋ ko bɛ ehe lɛ, esaaa akɛ efeɔ wɔ naakpɛɛ kwraa akɛ nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ miija Satan, aloo amɛkɛ amɛhe ewo mumɔi atsɛmɔ nifeemɔi amli vii.—5 Mose 18:10-13; Galatabii 5:19-21.
No hewɔ lɛ nibii pɔtɛɛ komɛi yɛ ni tsɔɔ nɔ hewɔ ni nɛkɛ nibii gbohii nɛɛ yaa nɔ yɛ wɔ jaramɔ bei nɛɛ amli lɛ. Nifeemɔi nɛɛ fɛɛ eko ni aaatsi ta lɛ ji nii ni kuɔ Nyɔŋmɔ mlai ni ja lɛ amli yɛ gbɛ ko nɔ. Shishijee atuatsemɔ lɛ etɛo dumɔwui. Awerɛho nibii ni jɛɔ mli baa lɛ tsɔɔ eyibii ni ewo ni aakpa agbɛnɛ. Nyɔŋmɔ lɛ aliii lɛ yaka. (Galatabii 6:7) Yɛ anɔkwale mli lɛ, nɛkɛ yinɔ ni yiwalɛ nifeemɔi ni yaa nɔ yɛ mli lɛ fá ni eko hu kɛ lɛ yeee egbɔ lɛ ji yinɔ ni bɔfo Paulo gba he sane efɔ shi yɛ 2 Timoteo 3:1-5 lɛ. Ni etsɔɔ nɔ ni kɛ enɛɛmɛi hu ba, akɛ: “Naagbee gbii lɛ anɔ lɛ, jaramɔ bei baaba. [Mɛni hewɔ?] Ejaakɛ gbɔmɛi aaatsɔmɔ hesuɔlɔi, shikasuɔlɔi, . . . mɛi ni nyɛɛɛ amɛhenɔ amɛye [aloo, “yiwalɔi,” Today’s English Version], mɛi ni hiɛ yɔɔ la, . . . yiwalɔi.” Ani enɛ jeee nii ni ebɔle wɔhe ni wɔnaa? Hɛɛ, “naagbee gbii” lɛ amli diɛŋtsɛ wɔyɔɔ lɛ!
Yinɔ muu lɛ fɛɛ kɛ oyaiyeli ebatsɔ “mɛi ni sumɔɔ amɛ pɛ amɛhe” (Phillips) , yɛ be babaoo mli lɛ, “mɛi ni eye shika he sɛkɛ” (The Bible in Living English) , “Mɛi ni sumɔɔ bɔlɛnamɔ mli shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ kɛ yakayaka miishɛjemɔ babaoo moŋ fe mɛi ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ.” (The Amplified Bible) Nɛkɛ mɔ diɛŋtsɛ he ni ejaa nɛɛ jeee nɔ ko nɔ ko fe maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ ni akpoo yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ. Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, nɛkɛ yinɔ nɛɛ yiwalɛ su lɛ ekadi lɛ kɛha jiemɔ koni akɛ ekroko ato najiaŋ.—1 Yohane 2:15-17.
Wo Yiwalɛ Je Lɛ Ba Naagbee!
Kɛ oná jwɛŋmɔ ni Biblia lɛ yɔɔ lɛ, akɛ, yiwalɛ na eshishijee kɛ atua ni atse ashi Nyɔŋmɔ nɔyeli lɛ, belɛ ewaŋ akɛ ooona akɛ yiwalɛ baŋ naagbee ni asaŋ hu toiŋjɔlɛ hu baŋ akɛ ja Nyɔŋmɔ ejie ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ atuatselɔi lɛ fɛɛ kɛtee kwraa kɛmiiya naanɔ yɛ gbɛ ni ja nɔ da. Ni no pɛpɛɛpɛ eto eyiŋ akɛ ebaafee. “Shi etsɛŋ ni hejɔlɛ Nyɔŋmɔ lɛ aaanaanaa Satan nɔ kwraa yɛ nyɛnaji ashishi.” (Romabii 16:20) Esa akɛ Satan yiwalɛ “seshi” lɛ fɛɛ alaaje. Ni nakai hu Satan baalaaje.—1 Mose 3:15; Mateo 25:41.
Mɛɛ miishɛɛ sane ji enɛ akɛ wɔɔhi shi ni wɔna be mli ni ajieɔ Satan lɛ. Kɛkɛ lɛ, “Toiŋjɔlɛ Lumɔ” lɛ, Yesu, baakwɛ koni ‘toiŋjɔlɛ ahi shi kɛya naanɔ.’ (Yesaia 2:2-4; 9:6, 7) Ebaafee gbɛjianɔtoo hee kwraa, “jalɛsaneyeli shia.” (2 Petro 3:13, The New English Bible) Shikpɔŋ lɛ nɔyelɔ hee lɛ baajie yiwalɛ nifeemɔi fɛɛ ni piŋmɔ kɛ gbele fata he kɛya kwraa. Ekɛɔ akɛ: “Ni gbele baaba naagbee, ni awerɛho kɛ yaafo kɛ piŋmɔ hu baaba naagbee; ejaakɛ gbɛjianɔtoo momo lɛ eho etee!”—Kpojiemɔ 21:1-4, NE.
Taakɛ eji yɛ Noa gbii lɛ amli lɛ, Yehowa ejɛ esuɔmɔ mli eto gbɛjianɔ kɛha jiemɔ kɛmiijɛ yiwalɛ je nɛɛ mli. (Zefania 2:2, 3) Dani nakai kpɔmɔ lɛ aaaba lɛ, esa akɛ wɔya nɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ afee ŋmaa ni wɔyeɔ koni etswa hemɔkɛyeli ni hiɛ yɔɔ ehe nɔ ema shi. “Ni mɛni ji hemɔkɛyelii Hemɔkɛyeli ka nɔ ni wɔbaanyɛ wɔdamɔ nɔ wɔna hiɛnɔkamɔ haa. Ehaa wɔnaa nɔmimaa yɛ nibii ni yɔɔ ni wɔnaaa lɛ ahe. . . . Ejaakɛ esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ni baa Nyɔŋmɔ ŋɔɔ lɛ ahe aye akɛ eyɛ, ni akɛ ewoɔ mɛi ni taoɔ esɛɛgbɛ lɛ nyɔmɔ.”—Hebribii 11:1, 6, NE.
Kɛ oyɛ hemɔkɛyeli ni mli wa lɛ, obaanyɛ okpoo yiwalɛ fɛɛ. (Mateo 26:52) Obaanyɛ ona nɔmimaa akɛ jalɛsaneyeli baahi shi. (5 Mose 32:4) Obaanyɛ odamɔ gbekɛbii ni sumɔɔ ni aŋmɛ amɛ gbɛ ni amɛfee nɔ fɛɛ nɔ lɛ naa kɛtsɔ ‘Yehowa tsɔsemɔ kɛ ŋaawoo ni akɛaalɛ amɛ yɛ mli lɛ naa. Kaimɔ akɛ, Biblia lɛ ji wolo ni tsɔɔ gbekɛbii anii ni amɛkɛ bulɛ aha amɛfɔlɔi. (Efesobii 6:1-4) Akɛ weku lɛ, nyɛbaanyɛ nyɛkpoo bɔlɛnamɔ he mfoniri ni nyɛha nyɛjwɛŋmɔ ahi saji kpakpai anɔ. (Filipibii 4:8) Enɛ hu baaye ebua nyɛ ni ebu nyɛhe kɛjɛ “mumɔi fɔji asafoi” ahe—Efesobii 6:10-18.
Yɛ miishɛɛ mli lɛ, akɛni wɔle akɛ nɔ ni yɔɔ bianɛ lɛ sɛɛ etsɛŋ, etsɛŋ ni ebaaba naagbee, ni akɛ gbɛ yɛ ni aaanyɛ atsɔ nɔ aje mli hewɔ lɛ, enɛ baaha wɔna hewalɛ ni wɔto wɔtsui shi. Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɛi pii yeɔ enɛ he odase. Bo hu ‘obaanyɛ ojo nibii ni baaba nɛɛ fɛɛ naa foi.’ Yesu kɛɛ yɛ nɛkɛ haomɔi ni baaba yɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ nɔŋŋ he akɛ: “Shi beni nibii nɛɛ aaatsɔ naa shi lɛ, no lɛ nyɛkwɛa ŋwɛi ni nyɛholea nyɛyitsei, anɔ, ejaakɛ nyɛkpɔmɔ lɛ miibɛŋkɛ.” No hewɔ lɛ, nyɛtsuii anyɔa nyɛmli! Etsɛŋ ni Yesu baajie adesai fɛɛ kɛjɛ nɔnyɛɛ kɛ yiwalɛ mli.—Luka 21:28, 36; Lala 72:1, 2, 12, 14.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 4]
“Shi beni nibii nɛɛ aaatsɔ naa shi lɛ, no lɛ nyɛkwɛa ŋwɛi ni nyɛholea nyɛyitsei, anɔ, ejaakɛ nyɛkpɔmɔ lɛ miibɛŋkɛ.”—Luka 21:28.