Kristofoia Yookpeemɔi Ni Kɛ Nyamɔ Baa
1, 2. Te mɛi pii feɔ amɛnii yɛ wiemɔ “yookpeemɔ” he amɛhaa tɛŋŋ, ni mɛni hewɔ? (Mateo 19:4-6)
1 BƆFO Yohane, mɔ ni kɛ ehiŋmɛi na sane lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Akpee yoo yɛ Kana yɛ Galilea; ni Yesu yɛ jɛmɛ. Ni akpee Yesu kɛ ekaselɔi lɛ hu kɛtee yookpeemɔ lɛ.” (Niŋmaa ni atsɔmɔ lɛ ji wɔ nɔ̃.)—Yohane 2:1, 2.
2 Te ofeɔ onii yɛ nakai wiemɔi ni yɔɔ Yohane 2:1, 2 lɛ he ohaa tɛŋŋ? Efeŋ naakpɛɛ akɛ okɛ miishɛɛ aaakpɛlɛ nɔ, ejaakɛ wiemɔ “yookpeemɔ” lɛ hiɛ nyamɔ su ko. Gbɔmɛi nyaa yookpeemɔi ahe. Kɛ wɔkane 1 Mose 2:18-24 lɛ, klɛŋklɛŋ yookpeemɔ lɛ ba yɛ Paradeiso, beni adesai bɛ esha lɛ. Wɔ Bɔlɔ lɛ ji mɔ ni to nakai nuu kɛ yoo ni yeɔ emuu lɛ kpeemɔ lɛ shishi. Eji nɔ ko ni nɔ kwɔ ni eto miishɛɛ okadi ko efɔ shi eha wɔsɛɛ be mli yookpeemɔi.
3. Mɛɛ su Ŋmalɛi lɛ tsɔɔ akɛ anaa yɛ yookpeemɔi ashishi, shi mɛɛ naagba ete shi? (Yeremia 7:34)
3 Bɔ ni onyaa yookpeemɔi ahe lɛ kɛ nɔ ni wɔkaneɔ yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ kpaa gbee. Yɛ be mli ni atsɔɔ bɔ ni mɛi ni ba odehei ayookpeemɔ ko shishi lɛ yɔɔ ha lɛ, Lala 45:16 kɛɛ akɛ: “Akɛ amɛ foɔ shi kɛ nyamɔ kɛ mlifilimɔ, ni amɛbaa maŋtsɛ mɔɔ lɛ mli.” Nyamɔ hu jeɔ kpo yɛ bɔ ni Biblia lɛ wieɔ gbalashihilɛ mlibotemɔ he lɛ hewɔ. (Mateo 22:2-4; 25:1-10; Kpojiemɔ 19:6-9) Hɛɛ, eyɛ mli akɛ aatsɔ gbɛ ko ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli nɔ moŋ—hefatalɔi ni miibote gbalashihilɛ gbɛjianɔtoo ni yɔɔ krɔŋkrɔŋ mli—shi esa akɛ akai akɛ yookpeemɔi lɛ nyamɔ be kɛ be ni sa woo ni. Shi amaniɛbɔɔi ni baa kɛjɛɔ je lɛŋ fɛɛ lɛ tsɔɔ akɛ yookpeemɔi pii tamɔɔɔ nakai, nɔ ni jɛɔ mli baa ji naagbai kɛ awerɛho kɛha hefatalɔi lɛ kɛ ŋkɔmɔyeli kɛha mɛi ni yaa shishi lɛ. Enɛ efee anɔkwale po yɛ Yehowa tsuji lɛ ateŋ mɛi komɛi ayookpeemɔi ashishi. Mɛni hewɔ?
4. (a) Mɛni hewɔ yookpeemɔi pii ji maŋ saji loo nifeemɔi lɛ? (b) Mɛni Yesu wie yɛ gbalashihilɛ mlibotemɔ ni kɔɔ wɔbe nɛɛ he lɛ he?
4 Maji pii yɛ ni gbalashihilɛ mli hefatalɔi lɛ boteɔ mli yɛ mla naa yɛ teemɔŋ ni hoofeemɔ ko fataaa he. Kɛji akɛ hefatalɔi lɛ hala akɛ amɛaafee amɛ nii yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, esaaa akɛ mɛi krokomɛi wieɔ shiɔ amɛ aloo amɛsusuɔ akɛ esa akɛ amɛhiɛ agbo yɛ nɔ ko he. Eji nɔ ni amɛsumɔɔ kɛkɛ, ni ekolɛ sɛɛnamɔi diɛŋtsɛ po yɛ he, ákɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, bɔni afee amɛna shika bɔ ni sa ni amɛkɛaahi shi ni amɛnyɛ amɛkɛ amɛhe awo Yehowa sɔɔmɔ mli kwraa. (Luka 12:29-31) Shi kpeemɔi pii yaa nɔ yɛ gbɔmɛi pii ahiɛ, kɛ nanemɛi kɛ wekumɛi babaoo ni eba. No hewɔ lɛ aleɔ tsakemɔ ni eba yɛ hefatalɔi lɛ ashihilɛ mli lɛ yɛ akutsoŋ he ni amɛyɔɔ lɛ. Kɛji akɛ jamɔ nifeemɔ ko loo Biblia mli wiemɔ ko ba mli lɛ, belɛ no tsɔɔ ákɛ akɛ mumɔŋ nɔ ko efata he. Mɛi krokomɛi baanyɛ ana gbalashihilɛ mli hefatalɔi lɛ anyamɔ lɛ mli gbɛfaŋnɔ. Enɛɛmɛi ji nibii ni sɛɛnamɔ yɔɔ he. Shi yookpeemɔi wuji kɛ naagbai baa, titri lɛ akɛni nɔ ni je lɛ kɛ ehe ewo mli ŋmɛnɛ ji ‘gbalashihilɛ mlibotemɔ kɛ gbala ni ahaa’ ni ‘amɛleee’ akɛ etsɛŋ ni yiwalɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ baaba naagbee.—Mateo 24:37-39.
5. Namɛi esa akɛ amɛnya Nyɔŋmɔ ŋaawoo ni kɔɔ yookpeemɔ he lɛ he?
5 Kɛji akɛ oosusu Kristofoi ayookpeemɔ ko ni yɔɔ miishɛɛ he kɛmiiha bo diɛŋtsɛ ohe yɛ wɔsɛɛ be mli lɛ, belɛ saji komɛi yɛ ni esa akɛ osusu he. Shi wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ ni aaafɔ nine atsɛ lɛ kɛya yookpeemɔ shishi lɛ hu baanyɛ ana Biblia ŋaawoo ni akɛhaa yɛ enɛ he lɛ he sɛɛ.
Naagba Ni Yɔɔ Bɔ Ni Afeɔ Kɛtekeɔ Nɔ Lɛ He
6. Mɛɛ naagbai yookpeemɔi wuji baanyɛ ekɛba?
6 Kɛha je lɛŋ bii babaoo lɛ, yookpeemɔ ni da tsɔɔ akɛ amɛnɔ kwɔlɔ, okadi ni tsɔɔ akɛ amɛyɛ shika loo ale amɛ yɛ je lɛŋ. Nɔ ni yɔɔ mɔbɔ ji akɛ, abaanyɛ adũ Kristofoi po yɛ mɔdɛŋ ni amɛbɔɔ koni amɛsa mɛi ahiɛ kɛ atadei loo gbɛjianɔtoo wuji lɛ hewɔ. (Galatabii 5:26) Kristofoi onukpai komɛi ni yɔɔ Afrika Anaigbɛ te shi wo bɔ ni asumɔɔ waa akɛ ‘aaakase je lɛ kusumii, feemɔ-kɛ-tsɔɔmɔ kɛ hiɛtserɛjiemɔ ni husu bɛ he’ yɛ yookpeemɔi ashishi lɛ waa nyɛsɛɛ nɛɛ. Enɛ jieɔ jwɛŋmɔ kɛjɛɔ bulɛ kɛ nyamɔ ni sa akɛ anaa yɛ mɛi ni agbɛnɛ ‘amɛbaaa amɛjeŋ yɛ heloo naa ni amɛfeee nɔ ni heloo lɛ sumɔɔɔ dɔŋŋ’ lɛ ashihilɛ mli lɛ nɔ. (Efesobii 2:3) Ni nyamɔ aaahi shi ni akai nibii kpakpai ni kɔɔ enɛ he lɛ, nɔ ni yookpeemɔi ni tamɔ nɛkɛ fɔɔ kɛbaa ji ‘jeŋba shara, nyɛ̃ɛ, awuŋayelii, bei, hetsɛ, daatɔɔi’—heloo lɛ nitsumɔi.—Galatabii 5:19-21.
7. Mɛni baanyɛ atsirɛ mɛi ni amɛsumɔ yookpeemɔi wuji?
7 Yinɔsane kɛɔ wɔ akɛ, beni Ptolemy VI Philometor kɛ ebiyoo ha Aleksanda Balas ni jɛ Siria lɛ gbala lɛ, “amɛye obalayoo lɛ kpeemɔ he gbijurɔ ko yɛ Ptolemais kɛ agbojee babaoo, taakɛ maŋtsɛmɛi feɔ.” (Maccabees 10:58. The Oxford Annotated Bible) Ŋmɛnɛ, mɛi pii ni bɛ shika tsɔ lɛ po nuɔ he akɛ esa akɛ amɛ (aloo amɛbii) hu abote gbalashihilɛ mli “kɛ agbojee babaoo, taakɛ maŋtsɛmɛi feɔ.” Ekolɛ nɔ ni tsirɛ amɛ wo lakamɔ nɛɛ mli ji adafitswaa. Nitsumɔtsɛmɛi ni tsɔɔ yookpeemɔi wuji anɔ amɛnaa shika lɛ haa anaa ayemforo ko ni tsɔɔ “maŋnyɛ gbi kome” he ninaa, tamɔ nɔ ni woji ni akalaa akɛfɔɔ nine, mfonirii ni ashaa, fɔfɔii loo gai ni awoɔ maa nɔ aduatsɔ akɛ obaaná yookpeemɔ ni yeɔ emuu. Amɛmiisumɔ ni onu he akɛ, ‘Enɛ lɛ shikome pɛ, no hewɔ lɛ miisumɔ ni maná nɔ ni hi fe fɛɛ’—kɛji akɛ obaanyɛ aloo onyɛɛɛ hu. Nɛkɛ “shihilɛ mli-hewoo” nɛɛ jɛ jeŋ ni hoɔ eyaa lɛ mli. (1 Yohane 2:15-17) Kristofoi onukpai komɛi wie akɛ: “Ána akaŋshii mumɔ ko. [Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ,] akɛni je lɛŋ kusum nifeemɔ ena amɛnɔ hewalɛ hewɔ lɛ ayemforo lɛ kɛ mɛi ni nyiɛ esɛɛ lɛ baasumɔ ni amɛtsake atadei ejwɛ loo enumɔ ni jara wawai yɛ yookpeemɔ lɛ shishi.”
8. (a) Mɛni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ Biblia lɛ kukuji amli ni kɔɔ yookpeemɔ atadewoo he? (b) Mɛni hewɔ Kristofoi komɛi hala yookpeemɔ atadei ni amɛwoɔ lɛ?
8 Biblia lɛ wooo ŋaa akɛ esa akɛ yookpeemɔi afee keketee ni aleee nii ni yɔɔ fɛo. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, wɔkaneɔ bɔ ni “Ayemforowu wulaa ehe kɛ osɔfo fai loo bɔ ni ayemforo woɔ jwinei lɛ” ahe sane. (Yesaia 61:10; Lala 45:14, 15; Yesaia 49:18; Yeremia 2:32; Ezekiel 16:9-13; Kpojiemɔ 21:2) Átsɔɔ akɛ aha Kristo okadi ayemforo lɛ, “klala yɛŋ ni he tse koni ewo.” No hewɔ lɛ esa akɛ ayemforo lɛ kɛ ewu lɛ (kɛ mɛi ni fata amɛhe lɛ) awo atadei ni he tse ni yɔɔ fɛo, shi atade ko ni yɔɔ sɔrɔto ni kɛ nyɔmɔbɔɔ baa he ehiaaa amɛ. Gbalashihilɛ mli hefatalɔi nɛɛ ateŋ mɛi komɛi eje gbɛ ehala atadei ni jara waaa tsɔ ni amɛaanyɛ amɛhé. Mɛni hewɔ? Ni amɛkwa atade ko ni yɔɔ gbeyei kɛ naakpɛɛ ni amɛaawo, nɔ ni eeehao gbɔi ni afɔ nine átsɛ amɛ lɛ ni baanyɛ ajie jwɛŋmɔ kɛjɛ yookpeemɔ kuku, ni bulɛ, nyamɔ kɛ mumɔŋ nibii asɛɛdii yɔɔ mli kɛya lɛ.—Kpojiemɔ 19:8; Abɛi 11:2; 1 Timoteo 2:9.
9. Te esa akɛ wɔnu kusum nifeemɔi loo blemasaji ni kɔɔ yookpeemɔ he lɛ he wɔha tɛŋŋ?
9 Nɔ kroko ni afeɔ kɛtekeɔ nɔ yɛ yookpeemɔi ashishi ji bɔ ni amaa kpeemɔ lɛ he nifeemɔi anɔ mi bɔ ni esaaa lɛ—kusum nifeemɔi ni kɔɔ nɔ ni “mɛi ni yɔɔ agwaseaŋ nifeemɔi ahe nilee” lɛ kɛɔ akɛ esa akɛ anyiɛ sɛɛ lɛ. Enɛ etsɔɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ tsuji kpooɔ nɔ fɛɛ nɔ ni afeɔ yɛ kusum naa ni kɔɔ yookpeemɔi ahe yɛ akutsoŋ he ni amɛyɔɔ lɛ.a Biblia lɛ gbaa yɛ gbalashihilɛ ko he akɛ, ‘Ni Samson ŋmɛ okpɔlɔ yɛ jɛi, ejaakɛ nakai obalahii lɛ fɔɔ feemɔ.’ (Kojolɔi 14:10) Shi kwasafoŋ nifeemɔi babaoo ni akɛ he aaakpɛtɛ he lɛ baanyɛ aha yookpeemɔ lɛ afee basaa, ni eha shishinumɔ diɛŋtsɛ ni yɔɔ nifeemɔ lɛ he lɛ nɔ, ni ebaafite miishɛɛ ni esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ anu he yɛ he lɛ.
Gbalashihilɛ Yɛ Mla Naa—Bibilia Bei Amli Kɛ Ŋmɛnɛ
10. Te yookpeemɔi yɔɔ tɛŋŋ yɛ Biblia bei amli?
10 Wɔbaanyɛ wɔna nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ yookpeemɔi ahe lɛ he sɛɛ, kɛji akɛ nifeemɔ lɛ yɛ sɔrɔto yɛ wɔbe nɛɛ mli kɛ he ni wɔyɔɔ lɛ nɔ̃ he po. Yɛ Biblia bei amli lɛ, mla naa loo jamɔ nifeemɔ pɔtɛɛ ko he ehiaaa. Ayemforowu Iɛ baaya mɔ ni etsɛ ehe baa nɛɛ shĩa ni ebaaŋɔ lɛ kɛtsɔ mɛi fɛɛ hiɛ kɛya lɛ diɛŋtsɛ eshĩa. Gbalashihilɛ mli hefatalɔi nɛɛ feɔ enɛ kɛ nyamɔ, ni amɛnanemɛi ni bɛŋkɛ amɛ kpaakpa kɛ mɛi ni kwɛɔ nɔ ni yaa nɔ lɛ hu jieɔ miishɛɛ kpo yɛ be nɛɛ mli. Nɔ ni afɔɔ feemɔ ji, ayemforo lɛ kɛ ewu lɛ woɔ atade fɛfɛo ni amɛsaa amɛhe, ni amɛŋmɛɔ yookpeemɔ okpɔlɔ amɛhaa mɛi ni amɛfɔ nine amɛtsɛ amɛ lɛ.—1 Mose 24:65-67; Mateo 1:24; 25:1-10; okɛto 1 Maccabees 9:37, 39 he.
11. Te gbalashihilɛ he woji ni ataoɔ yɛ blema bei amli lɛ hu yɔɔ tɛŋŋ?
11 Jeŋmaji ni ebɔle Hebribii lɛ ahe lɛ yɛ mlai ni biɔ ni afee gbalashihilɛ lɛ he kpaŋmɔ yɛ wolo nɔ afɔ shi. Yɛ be mli ni Biblia lɛ ewieee woji ni tamɔ nɛkɛ he lɛ, ewieɔ gbalashihilɛ lɛ he akɛ “kpaŋmɔ.” (Maleaki 2:14) Biblia lɛ mli fɔmɔi ahe woji lɛ tsɔɔ akɛ aŋmala gbalashihilɛ he saji afɔ shi yɛ gbɛ ko nɔ, nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ, Yosef kɛ Maria bo gbɛi ŋmalamɔ he akpɔ ko toi ni amɛtsu he nii. (Luka 2:1-5; 3:23-38) Ana papyrus loo gãlãi ni akɛfee woji ni aŋmala nɔ ni jɛ afii ohai enumɔ D.Ŋ.B. lɛ mli yɛ Yudafoi ashihemɔhe ko yɛ Elephantine (Mizraim) ni gbalashihilɛ mlibotemɔ he kpaŋmɔ yɔɔ nɔ, ni ekome kaneɔ akɛ:
‘. . . Miba oshia koni okɛ ebiyoo Miftahia aha mi yɛ gbalashihilɛ mli. Lɛ ji miŋa ni miji ewu kɛjɛ ŋmɛnɛ gbi nɛɛ nɔ kɛmiiya naanɔ. Mikɛ obiyoo Miftahia gbala nii ni shɛɔ shekeli 5 eha bo . . . ’
12. (a) Te Yehowa Odasefoi nuɔ gbalashihilɛ mlibote yɛ mla naa lɛ he amɛhaa tɛŋŋ? (b) Mɛni awoɔ he ŋaa kɛ akɛ gbalashihilɛ lɛ wo mla shishi ni akɛ jamɔ nifeemɔ ko hu fata he?
12 Yehowa Odasefoi le akɛ esa akɛ yookpeemɔ kɛ maŋ lɛ mli mla akpa gbee, koni ‘akɛ Kaisare nii aha Kaisare.’ (Marko 12:17; Romabii 13:1, 7) Mla lɛ baabi ni gbalashihilɛ mli hefatalɔi lɛ akwɛ amɛlá mli, amɛná gbalashihilɛ mlibotemɔ gbɛŋmɛɛ wolo ni amɛka kita yɛ mɔ ni aha lɛ hegbɛ akɛ ekwɛ ni amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ hiɛ. Yɛ maji komɛi amli lɛ, maŋ lɛ mli onukpai, tamɔ maŋkralo loo kojolɔ pɛ nyɛɔ amɛtsuɔ gbalashihilɛ mlibotemɔ he nii. Shi, Kristendom sɔlemɔ lɛ mlibii nuɔ he yɛ bei komɛi amli akɛ kɛ akpeeɔ yoo lɛ yɛ sɔlemɔ lɛ mli lɛ belɛ amɛboteko gbalashihilɛ mli. Anɔkwale Kristofoi le akɛ gbalashihilɛ yɛ mla naa lɛ sa, shi mɛi komɛi miisumɔ lolo (aloo taakɛ akutsoŋ he ni amɛyɔɔ lɛ ji lɛ) ni akɛ Ŋmalɛ mli wiemɔ anyiɛ nɔyeli lɛ gbɛjianɔtoo lɛ sɛɛ. Kɛ amɛbaafee nakai lɛ, belɛ ehi jogbaŋŋ ákɛ enɛ aaanyiɛ gbalashihilɛ lɛ mlibotemɔ yɛ mla naab lɛ sɛɛ nɔŋŋ.
13. Kɛ Kristofonyo onukpa ko baakwɛ nɔ lɛ, mɛni eláa heni faŋŋ akɛ ebaafee dani yookpeemɔ lɛ aje shishi?
13 Maji komɛi yɛ ni amɛŋmɛɔ sɔɔlɔi ni ji Yehowa Odasefoi agbɛ ni amɛkwɛ gbalashihilɛ mlibote nɔ. Mɛi ni fɔɔ enɛ feemɔ ji asafoŋ onukpai, mɛi ni yɔɔ niiashikpamɔ, sɛɛyoomɔ, mumɔŋ dalɛ kɛ Wiemɔ Nyɔŋmɔ lɛ he nilee. Onukpa ni abiɔ ni ekwɛ gbalashihilɛ mlibote ni tamɔ nɛkɛ nɔ lɛ baatsɔ hiɛ ni ekɛ ayemforowu kɛ ayemforo lɛ akpe. Amɛbaasumɔ ni amɛha enu shishi akɛ nɔ ko etsiii amɛ gbalashihilɛ lɛ naa yɛ jeŋba mli loo yɛ mla naa. Ekɛ Ŋmalɛ mli ŋaawoo kɛ wiemɔ-kɛ-tsɔɔmɔ tamɔ tsɛ ko nɔ̃ baaha. Eka shi faŋŋ akɛ ekɛ amɛ baasusu gbɛjianɔtoo ni baanyiɛ sɛɛ lɛ kɛ hiɛtserɛjiemɔi komɛi lɛ hu he akɛni ebaasumɔ ni ená henilee ni mli tse yɛ nɔ ni abiɔ ni etsu nɔ titri ko yɛ mli nɛɛ he.—Abɛi 1:1-4; 2:1; 3:1; 5:15-21; Hebribii 13:17, 18.
14. Mɛɛ yookpeemɔ he wiemɔi nɛkɛ sa?
14 Kɛji akɛ mla naa nifeemɔ ko tsɔ hiɛ aloo akɛtsɔɔɔ hiɛ hu lɛ, yookpeemɔ he wiemɔ ni sɔɔlɔ ko ni ji Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ ko kɛbaaha lɛ baanyɛ aye abua ni ema nɔ mi akɛ esa akɛ ato shishi yɛ mumɔŋ. Wiemɔi ni tamɔ nɛkɛ lɛ asɛɛ kɛlɛɛɛ tsɔ, tamɔ nɔ ni Biblia lɛ yɔɔ kɛɛmɔ yɛ gbalashihilɛ he lɛ fɛɛ ewieɔ lɛ, ni asaŋ esaaa ákɛ akɛ naaŋmɔlɔwoo aloo mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ ayijiemɔ babaoo woɔ mli. Bɔ ni wiemɔ lɛ damɔ Ŋmalɛ lɛ nɔ, ni eŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ ni miishɛɛ yɔɔ mli lɛ he baanyɛ aba sɛɛnamɔ aha mɛi ni boteɔ gbalashihilɛ mli lɛ kɛ mɛi fɛɛ hu ni yɔɔ jɛmɛ lɛ.c—2 Timoteo 3:16.
15. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ kitai ni Yehowa Odasefoi kãa lɛhj yɔɔ sɔrɔto yɛ kitai komɛi ni akɛtsuɔ nii ŋmɛnɛ lɛ he lɛ?
15 Shiwooi loo kitai ni akãa lɛ fata yookpeemɔi pii ahe. Nɔ ni akɛtsuɔ nii yɛ “ŋmɛnɛ beaŋ” je lɛŋ yookpeemɔi komɛi ashishi lɛ mli wiemɔi lɛ jɛ lalafoo mli wiemɔi ni sɛɛnamɔ bɛ he lɛ amli, aloo eji wiemɔi ni kɔɔ bɔ ni mɛi susuɔ shihilɛ he amɛhaa lɛ he. Time wolo tɛtrɛɛ ko wie “Naagbai ni Yɔɔ Kitai ni Hefatalɔi lɛ Diɛŋtsɛ Efee ni Amɛkaa” lɛ he, ni egba bɔ ni osɔfo ko bi akɛ: “Gina, ani okpɛlɛɔ akɛ obaasumɔ Peter babaoo fe bɔ ni osumɔɔ Chocolate?” Kɛkɛ ni ebi Peter akɛ: “Ani okpɛlɛɔ nɔ akɛ obaasumɔ Gina babaoo fe leebi adafitswaa wolo lɛ?” Ni sane ni aŋma nɛɛ ma nɔ mi akɛ, “yookpeemɔ ji maŋ bii anitsumɔ” ni esa ákɛ akɛ bulɛ aha kwasafoŋ nifeemɔ ni he hiaa ni atoɔ he gbɛjianɔ lɛ. Yɛ Yehowa Odasefoi ayookpeemɔi ashishi lɛ amɛbaaha amɛkitai ni amɛkãa lɛ kɛ bɔ ni maŋ lɛ mla tsɔɔ Iɛ akpa gbee. He ni aŋmɛɔ gbɛ yɛ lɛ, kitakamɔi ni woɔ Nyɔŋmɔ ni ji Gbalashihilɛ Shishitolɔ lɛ hiɛ nyam nɛɛ ji nɔ ni akɛtsuɔ nii:
“Mi—miiŋɔ bo—akɛ mikpeemɔ ŋa, ni masumɔ bo ni mashɛje omii, taakɛ eji yɛ Nyɔŋmɔ mla ni yɔɔ Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ lɛ mli kɛha wumɛi ni ji Kristofoi bei abɔ ni wɔyi enyɔ lɛ fɛɛ wɔkɛaahi shi yɛ he kome yɛ shikpɔŋ nɔ taakɛ Nyɔŋmɔ gbalashihilɛ he gbɛjianɔtoo lɛ ji.”
“Mi—miiŋɔ bo—akɛ mikpeemɔ wu, ni masumɔ bo, ni mashɛje omii, ni mikɛ bulɛ ni mli kwɔ aha bo, taakɛ eji yɛ Nyɔŋmɔ mla ni yɔɔ Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ lɛ mli kɛha ŋamɛi ni ji Kristofoi, bei abɔ ni wɔyi enyɔ lɛ fɛɛ wɔkɛaahi shi yɛ he kome yɛ shikpɔŋ nɔ taakɛ Nyɔŋmɔ gbalashihilɛ he gbɛjianɔtoo lɛ ji.”
Esaaa akɛ etsakeɔ nɛkɛ kitai nɛɛ aloo akɛ eko ni gbalashihilɛ mli botelɔi lɛ sumɔɔ aloo efeɔ amɛ fɛɔ toɔ najiaŋ.d
Yookpeemɔi Yɛ Maŋtsɛyeli Asa Lɛ Nɔ
16, 17. (a) Yookpeemɔi ni yaa nɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ kɔɔ onukpai akuu lɛ he yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (Yakobo 3:17) (b) Mɛni hewɔ he ni akɛwoɔ mli nɛkɛ lɛ sa lɛ?
16 Akɛɔ Kristofoi akɛ amɛbote gbalashihilɛ mli yɛ “Nuŋtsɔ lɛ mli.” (1 Korintobii 7:39) Kɛ̀ Kristofoi enyɔ ni yɔɔ shidaamɔ kpakpa yɛ asafo lɛ mli miisumɔ ni akpee amɛ (aloo, aha amɛkpeemɔ he wiemɔ) yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ, esa akɛ amɛbi gbɛ kɛjɛ onukpai akuu lɛ dɛŋ.e Nɛkɛ hii nɛɛ etsɔɔŋ nɔ ni amɛsumɔɔ ni kɔɔ gbalashihilɛ gbɛjianɔtoo lɛ he, shi moŋ amɛbaabi nɔ ni hefatalɔi lɛ toɔ he gbɛjianɔ lɛ mli koni akafee nɔ ko yɛ Asa lɛ nɔ ni baagba asafo lɛ naa.—Okɛto 1 Korintobii 14:26-33 he.
17 Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, ábɔ amaniɛi komɛi ni gbaa jwɛŋmɔ naa ni kɔɔ yookpeemɔi komɛi ni afee yɛ Maŋtsɛyeli Asa nɔ lɛ ahe. Dani aaaje eko shishi lɛ, atswa lalai ni naa wa, kɛkɛ ni ayemforo lɛ kɛ ewu lɛ kɛ mɛi ni nyiɛ amɛsɛɛ lɛ pue ni amɛmiijo kɛmiibote asa agbo ni amɛyabi koni amɛkpee amɛhe yɛ nɔ lɛ mli. Mɛi ni afɔ nine atsɛ amɛ lɛ kɛ amɛhe wo joo nɛɛ mli kɛyashi be mli ni sɛinɔtalɔ lɛ te shi wo koni anyɛ asɔle ni yookpeemɔ he wiemɔ lɛ anyɛ aje shishi. Eka shi faŋŋ akɛ enɛ jeee Kristofoi ayookpeemɔ nifeemɔ. Etsɔɔ nɔ hewɔ ni esa akɛ onukpai lɛ akwɛ jogbaŋŋ yɛ yookpeemɔi ni yaa nɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ mli lɛ. Kɛ aba Asa lɛ nɔ lɛ, lalai ni tswaa mɔ maa shi pɛ esa akɛ anuɔ he yɛ jɛmɛ, tamɔ nɔ ni anaa yɛ Yehowa Odasefoi alala wolo lɛ mli lɛ nɛkɛ. Nakai nɔŋŋ hu esa akɛ bɔ ni asaa jɛmɛ, kɛ fɔfɔii ni akɛbaa jɛmɛ lɛ afee nɔ ni sa, ni nakai ji bɔ ni esa akɛ mɛi ni kpeeɔ amɛhe lɛ abote Asa lɛ nɔ, kɛ mfonirii sɔrɔtoi ni ashaa yɛ jɛmɛ lɛ hu.—Filipibii 4:5.
18. Namɛi baanyɛ afata ayemforo lɛ kɛ ayemforowu lɛ he yɛ amɛ kpeemɔ be lɛ mli? (1 Korintobii 5:13; Yakobo 2:1-4)
18 Yɛ Biblia bei amli lɛ, ayɛ “ayemforowu lɛ shieŋtsɛ” kɛ ayemforo lɛ hefatalɔ ni ji yoo. (Yohane 3:29; Lala 45:15) Nakai ji bɔ ni ebaa yɛ yookpeemɔi ni yaa nɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asai lɛ nɔ lɛ hu he. Hiɛshikamɔ he miihia yɛ mɛi abɔ ni afɔɔ nine atsɛɔ amɛ kɛbaa jɛmɛ lɛ mli, kɛ agbɛnɛ bɔ ni amɛsaa amɛhe ni amɛfeɔ amɛnii amɛhaa lɛ hu. Ebafeŋ nɔ ni sa akɛ mɛi ni ashwie amɛ kɛjɛ asafo lɛ mli aloo mɛi ni amɛshihilɛ teɔ shi woɔ Biblia mli shishitoo mlai aaafata nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ ahe. (2 Korintobii 6:14-16) Ni aaahala gbɔmɛi ni ehe gbɛi, aloo ni gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ ni baa jɛmɛ lɛ aaaha amɛbɔ nyɔmɔ lɛ, Kristofoi ni boteɔ gbalashihilɛ mli (kɛ wielɔi) lɛ sumɔɔ ni amɛna mɛi ni bɛŋkɛ amɛ yɛ Yehowa sɔɔmɔ mli lɛ yɛ yookpeemɔi nɛɛ ashishi.
19. Mɛni nibii krokomɛi hu ni abaasusu he baaye abua ni yookpeemɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ afee nɔ ni miishɛɛ yɔɔ mli?
19 Kɛ akɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ baatsu nii lɛ, abaanyɛ atswa enɛ he adafi kuku kɛ be lɛ hu. Enɛ baaha asafo lɛ ale akɛ nɔ ko baaya nɔ yɛ Asa lɛ nɔ ni amɛbaanyɛ amɛba kɛ amɛmiisumɔ. Akɛni Maŋtsɛyeli Asa lɛ yɛ titri kɛha Kristofoi akpeei hewɔ lɛ, esa akɛ yookpeemɔ lɛ aba yɛ be ni gbaŋ enɛɛmɛi anaa lɛ mli. Kɛ ato be lɛ, suɔmɔ baatsirɛ mɛi ni baa lɛ ni amɛba yɛ be lɛ naa pɛpɛɛpɛ. Yesu bu abɛ ko ni kɔɔ yookpeemɔ he, “ni ayɛmforowu lɛ tsɛ,” ni enɛ kɛ naagbai ba mɛi komɛi anɔ.—Mateo 25:1-12.
20. Mɛɛ nɔ kroko ni fata yookpeemɔi ahe esa akɛ wɔgbala wɔjwɛŋmɔ kɛba nɔ?
20 Gbalɔ Yesaia ŋma bɔ ni “ayemforowu nyaa eyemforo he” lɛ he. (Yesaia 62:5) Ayemforo lɛ hu mli filiɔ lɛ yɛ ekpeemɔ gbi lɛ nɔ. Mɛi ni sumɔɔ amɛsane lɛ hu ‘nyaa babaoo’ yɛ Kristofoia yookpeemɔ lɛ shishi. (Yohane 3:29) Yɛ be babaoo mli lɛ ajieɔ nakai nyamɔ lɛ kpo ni akɛ eko fataa he kɛtsɔɔ henaabuamɔ kɛha hiɛtserɛjiemɔ yɛ yookpeemɔ lɛ sɛɛ lɛ nɔ. Mɛɛ ŋaawoo Yehowa kɛhaa yɛ e-Wiemɔ lɛ mli ni haa miishɛɛ baa moŋ fe naagbai yɛ henaabuamɔi ni tamɔ nɛkɛ shishi? Nyɛhaa wɔkwɛa.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kɛha yookpeemɔ he kusum nifeemɔi lɛ, kwɛmɔ Blɔfo Buu-Mɔɔ ni ji January 15, 1969 nɔ lɛ baafai 58 kɛ 59.
Kɛ enɛ sɛɛ tsɛ lɛ, gbalashihilɛ mli hefatalɔi lɛ anifeemɔ lɛ baatɔtɔ mɛi ni yɔɔ akutso lɛ mli lɛ anane, kɛ amɛhi shi akɛ wu kɛ ŋa aloo amɛkpa nakai feemɔ.—2 Korintobii 6:3.
b Abaanyɛ ana Ŋmalɛ mli wiemɔ ni abaadamɔ nɔ asaa wiemɔi ni tamɔ nɛkɛ lɛ yɛ Blɔfo Buu-Mɔɔ ni ji March 15, 1959, baafai 174-9; May 1, 1974, baafai 274-7; March 15, 1977, baafai 172-85.
c Kɛ ato gbalashihilɛ lɛ he gbɛjianɔ yɛ maŋ lɛ mla naa ni akɛ Kristofoi ayookpeemɔ wiemɔ miinyiɛ sɛɛ lɛ, sɔɔlɔ lɛ baanyɛ atsi ta akɛ ato he gbɛjianɔ yɛ mla naa momo. Gbalashihilɛ mli hefatalɔi komɛi sumɔɔ ni amɛti nɛkɛ kitai nɛɛ amli yɛ Nyɔŋmɔ kɛ asafo lɛ hiɛ.
d Be ko shɛɔ ni mɛi enyɔ ni miisɔmɔ Nyɔŋmɔ ni miimɛ kpee ko koni abaptisi amɛ yɛ shishi lɛ naa hegbɛ akɛ aaakpee amɛ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ.
e Ajie kɛjɛ April 15, 1984 Watchtower lɛ mli.
Ani Okai Otii Nɛɛ?
□ Esa akɛ Kristofoi ahiɛ ahi amɛhe nɔ yɛ mɛɛ osharai ni kɔɔ yookpeemɔi wuji ahe lɛ he?
□ Mɛni ji Yehowa Odasefoi ashidaamɔ yɛ mla naa loo yookpeemɔ yɛ jamɔ mli nifeemɔi ahe?
□ Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ hefatalɔi lɛ ayiŋtoo yɛ amɛ kpeemɔ mli nifeemɔi ahe lɛ baaha Kristofoi amiishɛɛ lɛ afa yɛ be nɛɛ mli?
□ Mɛɛ yookpeemɔi nɛkɛ abaanyɛ aha eya nɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 17]
Hebrinyo ayemforowu lɛ kɛ eyemforo lɛ baaba shia yɛ nyamɔ kɛ woo mli