Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w84 9/1 bf. 5-8
  • Ani Ekomefeemɔ Baanyɛ Ajɛ Je Nɛɛ Mli Aba?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Ekomefeemɔ Baanyɛ Ajɛ Je Nɛɛ Mli Aba?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Nɔ Ni Aŋma Yɛ Maŋkwramɔ He
  • Niiahelɛtemɔ Ni Efee Basaa Lɛ
  • Shihilɛ Mli Naagbai Miifa
  • Nɛgbɛ Wɔɔna Ekomefeemɔ Yɛ, Yɛ Je Ni Bei Egbala Mli Nɛɛ Mli?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
  • Adesai Ni AFee Amɛ Ekome​—Nɔ Ni Ebaatsɔɔ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
  • Maŋtsɛyeli Ekomefeemɔ Yɛ Diɛŋtsɛ Ŋmɛnɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
  • Ani Adesa Naakpɛɛ Nitsumɔi Baanyɛ Atsi Oshara Naa?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1985
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
w84 9/1 bf. 5-8

Ani Ekomefeemɔ Baanyɛ Ajɛ Je Nɛɛ Mli Aba?

ANI nine baanyɛ ashɛ jeŋ ekomefeemɔ he lamɔ lɛ nɔ kɛtsɔ je lɛ mɔdɛŋbɔɔi anɔ? Ani eeenyɛ eba akɛ nibii titrii ni yɔɔ jeŋ saji amli lɛ ateŋ ekome baakudɔ adesai kɛyashɛ nakai oti lɛ he?

Je nɛɛ ena afii akpei babaoo ni ekɛka nɔyelii sɔrɔtoi, kɛ niiahelɛtemɔ kɛ agwaseaŋ shihilɛ he gbɛjianɔtooi hu, ekwɛ. Ani enɛɛmɛi ateŋ ekome efee hewalɛ ni kɛ ekomefeemɔ baa pɛŋ. Ani amɛteŋ ekome baanyɛ atsake mligbalamɔ shihilɛ ni yɔɔ oshara ni adesa weku lɛ naa ehe yɛ mli lɛ? Kɛ amɛnyɛɛɛ lɛ, mɛni baanyɛ afee mɔ?

Nɔ Ni Aŋma Yɛ Maŋkwramɔ He

Hewalɛ ko ni mli wa waa yɛ adesai asaji amli ji hiɛnyiɛmɔ ni maŋkwramɔ kɛhaa lɛ. Shi nɔ ni yɔɔ awerɛho ji akɛ yinɔsane tsɔɔ faŋŋ akɛ enɛ efeko hewalɛ ko ni feɔ gbɔmɛi ekome. Nɔ ni tamɔɔɔ enɛ lɛ, yɛ afii akpei abɔ ni akɛka maŋkwramɔŋ susumɔi sɔrɔtoi ni aaahi Iɛ fɛɛ akwɛ sɛɛ lɛ, je lɛ mli egbala babaoo moŋ fe be fɛɛ. Maji ni eyeye amɛhe kɛ maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtooi sɔrɔtoi babaoo yɛ amrɔ nɛɛ fe be fɛɛ yɛ yinɔsane mli.

Kɛji akɛ adesa nɔyelii lɛ baanyɛ afee hewalɛ ko ni feɔ je lɛ ekome lɛ, yɛ anɔkwale mli lɛ esa akɛ kulɛ amɛjie enɛ kpo amɛtsɔɔ momo kɛbashi amrɔ nɛɛ. Yɛ no najiaŋ moŋ lɛ, akɛ lá ekpa afii oha fɛɛ oha he yɛ ta ni eko tsa eko nɔ lɛ mli​—akpei abɔ diɛŋtsɛ. Ni aaaya hiɛ fiofio kɛyashi ekomefeemɔ he yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ, wɔ afii ohai 20 lɛ efee nɔ ni mli egbala ni oshara yɔɔ mli fe be fɛɛ. Awuu jeŋ tai gbeyeigbeyei enyɔ, ni afolɔ mɛi akpekpei 70 awala nɔ kuku. Ni tamɔ nɔ ni enɛ faaa lɛ, nyɛsɛɛ nɛɛ wolo, War in Peace lɛ jaje akɛ kɛjɛ Jeŋ Ta II sɛɛ nɛɛ tai 130 ni awuu yɛ maji ni fe oha nɔ lɛ egbe mɛi aaashɛ akpekpei 35. Susuma enɛ he! Yɛ be ni akɛɛ atsɛɔ lɛ toiŋjɔlɛ be lɛ mli!

Yiŋtoo titri ko ni hɔ nɛkɛ awerɛho shihilɛ nɛɛ sɛɛ ji adesa he ni ekɛkpɛtɛɔ anɔkwa ni eeeye eha maŋkwramɔ kɛ emaŋ lɛ he lɛ. Enɛ eha adesa weku lɛ mli egbala kwraa ni amɛtsuɔ nii kɛshiɔ amɛhe. No hewɔ ni yinɔsane, ŋmalɔ Arnold Toynbee kɛɛ akɛ maŋhedɔɔ “efee jamɔ otu yɛ anɔkwale mli,” akɛni mɛi babaoo kɛ jamɔ kɛ toiboo haa no lɛ hewɔ. Toynbee jaje akɛ nɛkɛ jamɔ ni akɛhaa maji ni hiɛ amɛhe nɛɛ haa amɛmlibii lɛ teɔ shi shiɔ amɛhe “ejaakɛ nɛkɛ jamɔ nɛɛ ji suɔmɔ ni ayɔɔ kɛha he pɛ lɛ kpojiemɔ.” Ni enu he akɛ nɛkɛ “hesuɔmɔ nɛɛ ji béi fɛɛ ajɛɛhe.”

Mligbalamɔi ni eba yɛ maŋkwramɔ mli lɛ yɛ oshara waa bianɛ ejaakɛ adesa ebote nuklea yinɔ lɛ mli vii. Asheɔ nuklea ta gbeyei yɛ maŋ fɛɛ maŋ mli, titri lɛ kɛ aasusu hewalɛ abɔ ni nuklea tawuu nii nɛɛ hiɛ ŋmɛnɛ lɛ he lɛ. Jonathan Schell ŋma yɛ The Fate of the Earth lɛ mli akɛ: “Nɔ ni ba yɛ Hiroshima lɛ shɛɛɛ akpeiakpe mlijaa fa mli ekome yɛ nii ahiɛkpatamɔ gbɛfaŋ kɛ akɛaato he ni ŋmɛnɛ je nuklea tawuu nii eyashɛ lɛ he lɛ.”

Schell kɛfata he akɛ: “Yɛ enɛ hewɔ lɛ, maŋkwramɔŋ saji amli eyi obɔ kɛ nifeemɔ ni jwɛŋmɔ bɛ mli ni anaa faŋŋ ákɛ ekɛ nine kome maa kɛhaa wɔsɛɛ be ni ákɛ ekɛ nine kroko lɛ saa ehe ni ekpata nii ahiɛ. Be fɛɛ be ni maŋkwralɔ ko aaawo egbee nɔ akɛ eeeha je ko ni hi aba aha wɔbii kɛ wɔnabii lɛ . . . oshara akɛ aaabule adesa shishi lɛ yɛ ni eteɔ shi eshiɔ lɛ ni ehaa anaa lɛ akɛ amalelɔ agbo, akɛ: Shi bii loo nabii komɛi ehiŋ shi kwraa.”

Yesu Kristo gbalɛ wiemɔi ni yɔɔ Luka 21:​25, 26 lɛ ji nɔ ni gbaa shihilɛ diɛŋtsɛ ni wɔgbii nɛɛ yɔɔ mli Iɛ: “Ni jeŋmaji afimɔ lɛ aaaba shikpɔŋ lɛ nɔ, ni amɛaafee yeyeeye, yɛ ŋshɔ kɛ ŋshɔkei agbɛɛmɔ hewɔ; ni nɔ̃ aaanyɔnyɔɔ gbɔmɛi anɔ yɛ gbeyei kɛ nibii ni baa je lɛŋ lɛ agbɛkwɛmɔ hewɔ.” Mɛɛ niiamlitsɔɔmɔ ni sa po enɛ ji yɛ ŋmɛnɛ adesa shihilɛ ni mli egbala lɛ he nɛkɛ!

No hewɔ lɛ yɛ gbɛkpamɔi ni yɔɔ gbeyei ni kamɔ wɔhiɛ lɛ hewɔ lɛ, abaanyɛ abi sane lɛ akɛ: Akɛni maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoo kome ko bɛ ni baanyɛ afee adesa weku lɛ ekome hewɔ lɛ, ani Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ baafee nakai? Esa akɛ hetoo lɛ afee dabi. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ, yɛ anɔkwale mli lɛ, Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ jieɔ je ni béi egbala emli nɛɛ su kɛkɛ kpo etsɔɔ. Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ woloŋmalɔ nukpa lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ: “Yɛ anɔkwale mli lɛ wɔtsi wɔhe kwraa kɛjɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ Mla ni kudɔɔ lɛ lɛ he.” Eyɔse akɛ “mɛi ni nuɔ he akɛ amɛyɛ hewalɛ ni fa ni amɛbuuu loo amɛkuɔ amɛhiɛ amɛshwieɔ” kuu lɛ yiŋkpɛɛi anɔ lɛ “miifa babaoo.” Yɛ no hewɔ lɛ emu sane naa akɛ: “Wɔbɛŋkɛ nɔ hee ko yɛ sakasakafeemɔ jeŋ ko ni oshara yɔɔ mli lɛ he.” No hewɔ lɛ, yɛ ehe saji ni aŋmala ashwie shi lɛ naa lɛ, Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ nɔ onukpai lɛ po miije hé ni aheɔ ayeɔ akɛ eji nɔ̃ ni feɔ adesai ekome lɛ he ŋwane.

Kɛ wɔkɛ anɔkwayeli aaakpɛlɛ anɔkwasaji lɛ anɔ lɛ, belɛ esa akɛ wɔkpɛlɛ nɔ akɛ nibii ni aŋmala afɔ shi yɛ yinɔsane mli lɛ tsɔɔ akɛ adesai ni yeee emuu lɛ amaŋkwramɔ gbɛjianɔtoo ko bɛ ni baanyɛ afee adesai ekome, ekɔɔɔ bɔ ni ehiɛnyiɛlɔi lɛ yeɔ anɔkwale ha lɛ he eko. Belɛ esa jogbaŋŋ akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ naa Wiemɔ lɛ aaawo ŋaa yɛ Lala 146:​3, akɛ: “Nyɛkaŋɔa nyɛhiɛ nyɛfoa lumɛi loo gbɔmɔ bi ko ni yelikɛbuamɔ ko bɛ edɛŋ lɛ nɔ.”

Niiahelɛtemɔ Ni Efee Basaa Lɛ

Ani wɔbaanyɛ wɔkwɛ je nɛɛ niiahelɛtemɔ gbɛjianɔtoo ko gbɛ akɛ hewalɛ ni feɔ mɛi ekome, koni adesa weku muu lɛ fɛɛ ana shikpɔŋ lɛ nyɛmɔ ni ekɛbaa nii babaoo lɛ he sɛɛ? Nɔ ni aŋma afɔ shi yɛ yinɔsane mli lɛ haa hetoo ekoŋŋ akɛ, dabi. Adesai aniiahelɛtemɔ gbɛjianɔtoo kome folo ko bɛ ni eha ána nɔ ni aaakwɛ nɔ afee mɛi ekome koni atsɔ nɔ atsu adesai fɛɛ ahiamɔ nii ni hi fe fɛɛ lɛ ahe nii. Niiahelɛtemɔ gbɛjianɔtooi lɛ eko fɛɛ eko kɛ awerɛho kpele kɛ piŋmɔ eba mɛi akpekpei abɔ nɔ.

Yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli lɛ, ana tsakemɔ ni eko tsa eko nɔ yɛ jeŋ fɛɛ niiahelɛtemɔ mli. Nyɔji ni maji ni eyako hiɛ tsɔ lɛ hiɛ lɛ etee ŋwɛi waa, shi nyɛmɔ ni amɛyɔɔ ni amɛkɛaawo lɛ efeko nakai. Ni nyɔji ni maji ni etee hiɛ Iɛ babaoo po hiɛ lɛ eda waa. Ohiayeli efa yɛ he fɛɛ he. Mɛi akpekpei abɔ yɛ ni amɛbɛ nitsumɔ. Mɛi akpekpei abɔ ka he miigboi yɛ afi fɛɛ afi mli yɛ hɔmɔ loo hela ni niyenii kpakpai ni anaaa aye kɛbaa hewɔ. Kɛha ohiafoi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ he fɛɛ he lɛ, anɔkwale ni yɔɔ Nyɔŋmɔ gbalɛ wiemɔ ni yɔɔ Kpojiemɔ 6:6 lɛ mli lɛ eba mli: “Ŋmaa susumɔ nɔ kome kɛha gbi muu fɛɛ nyɔmɔwoo.” (The New English Bible) Hɛɛ, yɛ hei babaoo lɛ gbi muu nyɔmɔwoo nyɛɛɛ ahe bodobodo akwaabɔ kome.

Yɛ shweremɔi ni hiɔ shi be kukuoo yɛ be mli ni nitsumɔ loo jarayeli eba shi loo etee sɛɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, shihilɛ ni niiahelɛtemɔ gbɛjianɔtoo lɛ ka he eyɔɔ mli lɛ tamɔ bɔ ni The New York Times lɛ bɔ he amaniɛ lɛ nɔŋŋ: “Je lɛ niiahelɛtemɔ lɛ kɛ nɔ ni woɔ ekome ni efee ni eshwere lɛ he gbeyei fe fɛɛ lɛ ekpe. Nibii ajara ni waa, shigbeemɔ yɛ jarayeli mli, mɛi ni bɛ nitsumɔ ni faa kɛ dujiaŋshi jarayeli kɛ naagbai ni eba yɛ shika saji amli lɛ kɛ shishitoo mlai kɛ majimaji ateŋ nitsumɔ hei ni yeɔ fuaa yɛ niiahelɛtemɔ saji amli lɛ miiwo nɔnyɛɛ ni da waa shishi.” Ni Franse adafitswaa wolo ŋmalɔ, André Fontaine jaje akɛ: “Minaaa je lɛŋ Nɔyeli ko ŋmɛnɛ ni miijie ehe kpo akɛ eenyɛ eetsu wɔbe nɛɛ mli niiahelɛtemɔ he naagbai wuji lɛ ahe nii. Nɔ hewɔ ji akɛ amɛji je lɛ naagbai diɛŋtsɛ, ni maŋ ko nyɛŋ ekome too etsu amɛhe nii.”

No ji sane lɛ mli nɔ oti. Je Iɛ niiahelɛtemɔ he naagbai lɛ biɔ ekomefeemɔ, jeŋ fɛɛ nifeemɔ. Shi pɛsɛmkunya nibii sɔrɔtoi pii yɛ mli tsɔ fe bɔ ni eeeha ana tsabaa ko ni tsɛɔ kɛtsɔ je nɛɛ hiɛnyiɛlɔi lɛ anɔ.

Shihilɛ Mli Naagbai Miifa

Shihilɛ mli naagbai hu tsɔɔ mligbalamɔ ni faa babaoo ni yɔɔ adesai ateŋ. Hetsɛ̃ kɛ mɛi ahe jwɛŋmɔ fɔŋ namɔ, efɔŋfeemɔ kɛ awuyeli, maŋbii awuyeli kɛ amɛhegbeyeiwoo kɛ tawuu​—ni yɔɔ shikpɔji wuji fɛɛ nɔ lɛ​—ji okadii ni miitsɔɔ je ni he miiye. Shihilɛ yɛ maŋtiase wuji amli ebatsɔ nɔ ni oshara waa yɔɔ he. No hewɔ lɛ, beni polisi onukpa ko ni yɔɔ Italia lɛ kɛɛ mɔ ko ni awo lɛ tsuŋ akɛ etsɛŋ ni abaaŋmɛɛ ehe ni ekɛbɔ mɔdɛŋ ni ekɛwo lɛ hewalɛ lɛ, mɔ ni awo lɛ tsuŋ nɛɛ nifeemɔ ni yɔɔ naakpɛɛ taakɛ La Nazione bɔ he amaniɛ lɛ ji: “Egbaaa minaa akɛ abaajie mi. Bei ni mli wawai nɛ. Miisumɔ ni mahi tsu lɛ mli. Ewaaa akɛ aaagbe bo yɛ biɛ nɛɛ sɛɛ.”

Agbɛnɛ hu, adesa gbɔjɔmɔi ni gbalaa wekui amli ni gbɔjɔɔ bɔ ni wala jara wa ha lɛ yɛ ni ejeɔ kpo yɛ maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoo lɛ eko fɛɛ eko mli. Gbalamlitsemɔi miifa kɛ hoo kwraa Iɛ yɛ he fɛɛ he; ni yɛ hei komɛi lɛ gbalashihilɛi heei lɛ ateŋ nɔ ni miihe ashɛ fa baa naagbee yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ. Shihilɛ mli naagbai anaa foi ni ajoɔ tamɔ yɛ daanumɔ shɛii mli hu miisa Bokagbɛ kɛ Anaigbɛ je lɛ fɛɛ he. Nɔ kome ni ejɛ mli eba ji akɛ gbi fɛɛ gbi lɛ gbɔmɛi ni etɔ daa ni kudɔɔ tsɔnei lɛ kɛ gbelei ni naa shɛɔ 300,000 fataa mɛi ni agbeɔ yɛ je lɛŋ lɛ ahe daa afi.

Tsɛŋemɔ hela ni ji tsofai fɔji ni akɛtsuɔ nii ni eka mɛi anɔ lɛ kɛ tsuiyeli eba mɛi akpekpei abɔ nɔ. Bɔlɛnamɔ mli heyeli ni aŋmɛ gbɛ yɛ he fɛɛ he lɛ eha aakpa babaso helai ni ahiɔ he yibii babaoo diɛŋtsɛ, ni ekomɛi ehii tsamɔ po. Ni nɔ ni fata enɛ he ji hɔi ni ataooo kɛ musũi ni ajieɔ ashwie ni faa babaoo.

Shihilɛ lɛ etamɔ bɔ pɛ ni Biblia gbalɛ gba fɔ shi yɛ yinɔ nɛɛ he beni ekɛɛ akɛ: “Naagbee gbii lɛ anɔ lɛ jaramɔ bei baaba” lɛ. Gbalɛ nɛɛ tsɔɔ shihilɛi ni ato amɛnaa ni eko tsa eko nɔ ni gbɛ́ɔ tamɔ nɔ ni ookane kɛmiijɛ daa gbi adafitswaa wolo mli. Ekadi akɛ gbɔmɛi baafee ‘hesuɔlɔi, shikasuɔlɔi, fɔlɔi anɔ toigbolɔi, trumui, hewolɔi, kpaŋmɔ mlikulɔi, mɛi ni edɔɔɔ mɔhe, mɛi ni yeee anɔkwale, mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye, mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ-kɛ-ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ.’​—2 Timoteo 3:​1-5.

Nɔ ni woɔ shihilɛ he naagbai Iɛ mli wu ji Amerika shika dɔlai akpekpei to akpekpei 800 ni afiteɔ daa afi yɛ tawuu nii afeemɔ he bianɛ lɛ. Ni ji akɛ enɛ fe dɔlai akpekpei toi akpekpei enyɔ gbi kome! Ni kɛlɛ, gbekɛbii akpekpei abɔ gboiɔ daa afi yɛ niyenii kpakpai ni amɛnaaa amɛye hewɔ, ni nakai eji yɛ onukpai lɛ hu agbɛfaŋ. No hewɔ lɛ wɔnyɛŋ wɔjo anɔkwale ni yɔɔ sane nɛɛ mli lɛ naa foi: Shihilɛ he naagbai kɛ sɔrɔtofeemɔi ni anaa yɛ nibii amli lɛ miifa. Mɛi akpekpei ohai abɔ ni niji enyɛ shi ni atswiatswiaa amɛ shi lɛ naa amɛhe akɛ mɛi ni bɛ hiɛnɔkamɔ. Ni shihilɛ he gbɛjianɔtoo ko bɛ je nɛŋ ni baanyɛ amɔ naagbai nɛɛ anaa akɛni ekomefeemɔ ni akɛaatsu amɛhe nii Iɛ bɛ hewɔ.

Yɛ nɔmimaa mli lɛ, eka shi faŋŋ kɛbashi amrɔ nɛɛ akɛ je nɛŋ maŋkwramɔŋ, niiahelɛtemɔ loo agwaseaŋ shihilɛ he gbɛjianɔtoo ko bɛ ni baatsu nii akɛ hewalɛ ni feɔ adesai ekome. Shi je lɛŋ jamɔi lɛ hu? Ani wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhiɛ afɔ amɛ nɔ akɛ hewalɛ ni feɔ mɛi ekome? Yɛ anɔkwale mli lɛ, mɛni po wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhe afɔ nɔ akɛ hewalɛ ni feɔ adesai aweku ni mli egbala ni yɔɔ mɔbɔ nɛɛ ekome? Saji ejwɛ ni aŋmala ni nyiɛ sɛɛ lɛ baasusu sanebimɔi nɛɛ ahe.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Adesa yɛ nyɛmɔ bianɛ ni ekɛbaakpata wala fɛɛ hiɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 8]

Hɔmɔ miiye mɛi akpekpei ohai obɔ

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje