Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w83 10/1 bf. 3-4
  • Ani Wɔbei Nɛɛ Yɛ Sɔrɔto Lɛlɛŋ?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Wɔbei Nɛɛ Yɛ Sɔrɔto Lɛlɛŋ?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1983
  • Saneyitsei Bibii
  • Mujiwoo
  • Gbɔmɛi Ayi Ni Faa Tsɔ
  • Tawuu Nibii
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1983
w83 10/1 bf. 3-4

Ani Wɔbei Nɛɛ Yɛ Sɔrɔto Lɛlɛŋ?

YƐ BE MLI ni etsɔɔ bɔ ni ŋmɛnɛ jeŋ shihilɛ lɛ ji lɛ mli lɛ, Amerika niiahelɛtemɔ he nilelɔ Peter F. Drucker jaje akɛ: “Ehe ehiaaa ni akɛɛ mɔ ko akɛ wɔyinɔ nɛɛ ji yinɔ ni jaramɔ babaoo yɔɔ mli. Ehe ehiaaa akɛ akɛɛ mɔ ko akɛ sane ni he hiaa fe fɛɛ ni ka wɔ fɛɛ wɔhiɛ yɛ adesa wɔsɛɛ be he lɛ jeee bɔ ni ebaatamɔ, shi moŋ kɛji akɛ ebaahi shi.”

Mɛni ji naagbai ni haa mɛi biɔ kɛji adesa yɛ wɔsɛɛ be ko lɛ ekomɛi? Mɛɛ nibii ni kɛ osharai baa haa esoroɔ wɔbei nɛɛ yɛ yinɔi ni tsɔ hiɛ lɛ ahe?

Mujiwoo

Kɔɔyɔɔ ni yɔɔ maŋtiasei wuji babaoo mli lɛ etsɔ eshara kɛha gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ. Akɛ jwɛi kɛ ebɔɔ ni jɛɔ nitsumɔhei ewo ŋshɔi, kpaakpoi kɛ fai lɛ amli muji, ni eefite loo ni wɔyeɔ lɛ. Akɛ kɔɔyɔɔ fɔŋ ni jɛɔ nitsumɔhei lɛ miifite kɔɔyɔɔ ni ebɔle shikpɔŋ lɛ he lɛ. Belɛ eji yiŋtoo ni ja mɔ akɛ mujiwoo ebafee nɔ ni ayeɔ tsui yɛ he yɛ jeŋ fɛɛ. Abɔ kpee ko ni OECD (Gbɛjianɔtoo Kɛha Niiahelɛtemɔ Mli Ekomefeemɔ kɛ Nɔyaa) kuu lɛ fee lɛ he amaniɛ yɛ French adafitswaa wolo ni ji Le Monde lɛ mli akɛ: “Kɛjɛ afi 1965 kɛbashi 1975 lɛ shihilɛhei ni ebɔle wɔhe Iɛ fite waa. Kɛji ákɛ shika ni bɛ ba nibii afeemɔ shi waa yɛ [nitsumɔhei] tete po Iɛ, adebɔɔ mli shihilɛhei ni ebɔle wɔhe lɛ baaya nɔ afite yɛ afii ni baa lɛ́ amli kɛ akɛ hiɛdɔɔ miaaa mɔdɛŋ ni abɔɔ ni akɛbaa yi lɛ mli.”

Mɛi komɛi kɛɔ akɛ mujiwoo jeee nɔ ko hee. Kɛ enɛ ji anɔkwale lɛ, mɛni hewɔ blema tsũi ni emamɔ shi afii akpei abɔ lɛ bajeɔ oshara mli trukaa nakai lɛ? “Athens kɔɔyɔɔ ni awo mli muji lɛ miiye omanye kɛmiifite nɔ ni Turk asraafoi lɛ kpataaa hiɛ yɛ afii 400 ni amɛkɛhi Greece lɛ gbi fɛɛ gbi. Tɛi lɛ ahe miikpɔlɔ fiofio.”​—Paris Le Figaro.

Gbɔmɛi Ayi Ni Faa Tsɔ

Nibii krokomɛi hu miiwo shihilɛ lɛ mli wu yɛ jeŋ fɛɛ. France daa nyɔŋ nɔ jeŋ nilee he wolo Science et Vie (Jeŋ Nilee kɛ Wala) lɛ yɛ enɛ kɛɛmɔ yɛ sane ni kɔɔ bɔ ni gbɔmɛi ayifalɛ yaa hiɛ kɛ bɔ ni shia ŋai lɛ amli lɛɛɔ lɛ he akɛ: “Je lɛŋ gbɔmɛi ayifalɛ lɛ baaya hiɛ kɛjɛ gbɔmɛi akpekpei toi akpei ejwɛ kɛyashi akpekpei toi akpei ekpaa yɛ afi 2000, yɛ be mli ni shikpɔŋ ni sa hũmɔ lɛ nɔ baagbɔ kɛ oha mlijaa 30 yɛ nakai be kome too lɛ nɔŋŋ mli, yɛ nibii babaoo ni aduɔ yɛ nɔ tsɔ̃ hewɔ . . kɛ maŋ too hewɔ. Nyɛ́ ni nibii enyɔ nɛɛ baanyɛ aba yɛ be kome mli lɛ he okadi ni yɔɔ lɛ miisaa gbɛ kɛmiiha shihilɛ ko ni anyɛŋ naa amɔ.”

Eji anɔkwale akɛ bɔ ni gbɔmɛi ayifalɛ yaa hiɛ yɛ Anaigbɛ maji kɛ Maji ni Eyako Hiɛ Tsɔ lɛ ekomɛi amli lɛ nɔ egbɔ. Shi kɛlɛ, taakɛ nilelɔi lɛ tsɔɔ lɛ, gbɔmɛi ayi ni efa tsɔ lɛ baakã he kɛyashi kɛ hoo lɛ afii oha ni baa lɛ teŋgbɛ, ejaakɛ yifalɛ lɛ miiya hiɛ moŋ yɛ maji babaoo mli ni ebaakã he eya hiɛ. Maji ni eyako hiɛ tsɔ lɛ ateŋ titri fata je lɛŋ shikpɔji ni gbɔmɛi fa babaoo yɛ nɔ lɛ ahe. Gbɔmɛi ayi ni efa tsɔ kadiɔ wɔbei nɛɛ akɛ nɔ ni yɔɔ sɔrɔto lɛlɛŋ yɛ nɔ ni eho lɛ he.

Tawuu Nibii

Ekolɛ ole jogbaŋŋ akɛ mɛi pii atsui efa yɛ tawuu nibii afeemɔ he akaŋshii ni yaa nɔ lɛ hewɔ. Europabii akpekpei abɔ ahe ejɔɔɔ amɛ akɛ amɛaahi shi yɛ he ni bɛŋkɛ tawuu nii ni yɔɔ Bokagbɛ kuu lɛ shikpɔji anɔ aloo ni amɛha akɛ tawuu nii ni Amerikabii fee lɛ abamamɔ amɛshikpɔŋ nɔ. Shi he ni oyɔɔ yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ kɔɔɔ he eko, jwɛŋmɔ yɛ mli akɛ osusuɔ lakpɛmɔ he tawuu nii, muawai ahe tawuu nii aloo osharai ni jɛɔ osaramaŋi aloo shibɔlemɔ lɛji amli lɛ he lɛ ahe. Kɛfata he lɛ, nilelɔi lɛ ekomɛi buɔ tawuu nii nɛɛ ekomɛi akɛ he ko hee ni wɔshɛ yɛ gbeyeishemɔ ni yeɔ egbɔ lɛ mli. He ni kãa kɛhaa tutuamɔ ni ekɛbaa lɛ baatsirɛ maŋ ko ni esusu akɛ ebaafee nɔ ni sɛɛnamɔ yɛ he akɛ lɛ etutua klɛŋklɛŋ.

Bi ohe akɛ: Ani yinɔi ni etsɔ hiɛ lɛ ná hewalɛ ni tamɔ nɛkɛ ni amɛbaanyɛ amɛkɛkpata shikpɔŋ nɔ bii lɛ ateŋ mɛi babaoo hiɛ yɛ hiŋmɛitswaa fioo ko pɛ mli? Aloo enɛ ji nɔ ko titri ni kɔɔ wɔgbi nɛɛ he?

Osharai ni tamɔ nɔ ni wɔtsi ta kɛtsɔ hiɛ lɛ kɛ nifeemɔi sɔrɔtoi baa, titri lɛ yɛ maji ni etee hiɛ lɛ amli. Maŋbii lɛ ateŋ mɛi komɛi feɔ kui ni amɛkɛteɔ shi amɛshiɔ mujiwoo; mɛi krokomɛi hu taoɔ shweshweeshwe shihilɛ yɛ gbɛ fɛɛ gbɛ nɔ kɛtsɔ hefamɔ nibii anɔ, teemɔhei amaamɔ aloo tete po lɛ ni amɛyahi hei ni yɔɔ banee. Yɛ be mli ni ewieɔ sɛɛkpeebii nɛɛ ahe lɛ, International Herald Tribune lɛ jaje akɛ: “Amerikabii ateŋ mɛi ni fa kɛ hefamɔ nibii miiwaje amɛhe ni amɛmiikase mɔgbee ejaakɛ amɛyiŋ etsɔ akɛ maŋshihilɛ he gbɛjianɔtoo lɛ miikumɔ kɛmiishwie shi ni akɛ ebaabi ni amɛfã amɛhe koni amɛhi shi.” Gbɔmɛi komekomei ni yɔɔ shikpɔji komɛi anɔ hu miikase hefamɔ nibii kɛ nitsumɔ​—yei kɛ hii fɛɛ.

Shi oshara kroko ko yɛ ni ewa waa akɛ aaajo naa foi aloo atsu he nii​—niiahelɛtemɔ gbɛjianɔtoo lɛ shigbeemɔ. Gbɔmɛi babaoo yɛ Anaigbɛ je lɛ mli ni amɛbɛ nitsumɔ, yɛ be mli ni Bokagbɛ maji lɛ hu yɛ niiahelɛtemɔ he naagbai krokomɛi. Ani onaaa nɔ ni ejɛ yiŋfutumɔ ni eba niiahelɛtemɔ gbɛjianɔtoo lɛ mli lɛ yɛ he ni oyɔɔ lɛ? Yɛ afi 1980 naagbee fa lɛ mli lɛ, tsutsu France maŋsɔɔlɔ nukpa Raymond Barre kɛɛ yɛ je Iɛ niiahelɛtemɔ gbɛjianɔtoo lɛ he akɛ: “Enɛ ji jeŋ tsakemɔ. Ejeee nɔ ni baahi shi be fioo aloo hiɛaŋhiɛaŋ nɔ, shi moŋ nɔ ni baaka he daa ni eka shi.” Niiahelɛtelɔ Samuel Pisar jaje akɛ: “Nibii fɛɛ maa nɔ mi ni eyeɔ anɔkwa sane nɛɛ he odase akɛ wɔshɛ fitemɔ hee ko naagbee kpaakpa. Wɔnaagbai lɛ kɛ mɛi ni hi shi aaafee afii 40 nɛ lɛ anɔ lɛ bɛ nɔ ko ni kɛ amɛhe kpaa gbee, ni enɛ kɛkɛ haa wɔgbeyeishemɔ lɛ faa.” No hewɔ lɛ, nɛgbɛ obaatsɔ ohiɛ owo yɛ bei ni yɔɔ sɔrɔto nɛɛ amli?

Be saŋŋ ko ni eho nɛ ni Yesu Kristo wie be ko ni “jeŋmaji afimɔ . . . aaaba shikpɔŋ lɛ nɔ, ni amɛaafee yeyeeye” kɛfata nibii krokomɛi ni baakadi lɛ lɛ he. (Luka 21:25) Yɛ nibii sɔrɔtoi ni jwere wɔhiɛ nɛɛ hewɔ lɛ esa akɛ wɔkpɛlɛ nɔ akɛ ewiemɔ lɛ sa wɔbei nɛɛ, bei ni esoro lɛ kwraa yɛ eko ni eba pɛŋ lɛ he. Shi kɛlɛ, kɛ Yesu miiwie wɔgbi nɛɛ he lɛlɛŋ lɛ, mɛni ji nɔ ni etsɔɔ kɛha wɔ? Ani enɛɛmɛi fɛɛ tsɔɔ yɛ anɔkwale mli akɛ trukaa tsakemɔ kpele ko ebɛŋkɛ? Sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baaye abua bo ni oha sanebimɔi nɛɛ ahetoo.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 3]

Mujiwoo

Gbɔmɛi ayi ni fa tsɔ

Tawuu nibii

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje