Aprann konman pour byen kominike!
1 Pour kapab akonplir nou travay ki nou’n gannyen pour prese e fer disip, nou bezwen transmet lenformasyon avek lezot. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Kominikasyon i kapab en defi menm parmi zanmi. Kwa ki kapab ed nou pour kominik sa bon nouvel dan en fason efikas avek bann dimoun ki nou pa konnen?
2 Ed sa Dimoun pour vwar ou konman en Zanmi: Esey met ou dan plas sa bann dimoun ki ou al koz avek dan minister. Dan sa lemonn ozordi, nou kapab konpran akoz serten dimoun i kapab pa fye, oubyen menm per bann dimoun ki zot pa konnen. Sa i kapab dekouraz zot pour koz avek lezot. Konman ou kapab sirmont sa premye lenkyetid ki sa bann ki ou zwenn i annan? Avan menm ki nou dir en mo, en fason ki nou kominike se par nou laparans respektab. Nou lenz byen annord ek nou fason koze i ede pour redwir lafreyer.—1 Tim. 2:9, 10.
3 Letan nou relaks e amikal, sa i osi ed nou pour kominik byen. I ede pour fer lezot santi zot alez e fer zot pli anvi ekoute. Bon preparasyon i neseser dan sa domenn. Kan sa ki nou pe al dir i kler dan nou lespri, nou annan klerman dan nou lespri sa ki nou pe al dir, nou tant pour vin pli relaks. E sa leta lespri kalm lo nou par i kapab atir lezot anver nou mesaz. En madanm ti dir sa konsernan vizit en Temwen: “Sa ki mon rapel vwar lo son figir souriyan ti sa lape lespri. Mon ti enpresyonnen.” Sa ti ouver semen pour sa madanm ekout sa bon nouvel.
4 Bann Kalite ki ankouraz Dimoun pour ekoute: Nou bezwen pran en lentere senser dan lezot. (Fili. 2:4) En fason pour fer sa se ler nou pa domin konversasyon. Apre tou, kominikasyon i osi enplik ekoute. Kan nou envit bann ki pe ekout nou pour eksprim zot lekor e nou ekout zot komanter avek lentere, zot santi ki nou enterese avek zot. Alors kan sa bann ki pe ekout nou i koze, pa bezwen prese pour retourn lo ou prezantasyon ki ou’n prepare. Felisit zot senserman, e esey adapte ou komanter avek sa ki zot dir. Si zot komanter i revel en keksoz ki zot konsernen avek, adapte ou prezantasyon pour adres zot konsern.
5 Modesti ek limilite i fer kominikasyon deroul dan en fason pli fasil. (Prov. 11:2; Akt 20:19) Dimoun ti ganny atire anver Zezi akoz i ti ‘dou e annan limilite dan son leker.’ (Mat. 11:29) Lo lot kote, en latitid siperyer i repous dimoun. Alors, menm si nou antyerman konvenki ki nou annan laverite, nou bezwen evite koz dan en fason sever.
6 Me si en dimoun i dir bann keksoz ki reflekte bann krwayans ki pa an armoni avek sa ki Labib i ansennyen? Eski nou oblize koriz li? Wi, ofiramezir, me pa fodre ki nou esey fer li lo nou premye vizit. Parfwa i pli bon pour konmans avek bann lide ki nou annan an komen avek sa bann ki ekout nou avan ki nou konmans partaz lansennyman Labib ki i kapab vwar pli difisil pour aksepte. Sa i demann pasyans ek bon zizman. Pol in kit en bon legzanp dan sa laspe kan i ti pe rann temwannyaz avek bann ziz an Lareopaz.—Akt 17:18, 22-31.
7 Lanmour dezenterese i keksoz pli enportan ki pou ed nou vin en kominikater efikas. Parey Zezi, nou bezwen annan pitye pour bann dimoun ki “fatige e dekouraze parey bann mouton ki napa berze.” (Mat. 9:36) Sa i pous nou pour anmenn sa bon nouvel kot zot e pour ed zot vin lo semen lavi. Nou mesaz i en mesaz lanmour, alor annou kontinyen anons li avek lanmour. Si nou fer sa, nou pe imit Zeova Bondye ek Zezi Kri—sa de Kominikater prensipal dan liniver.