Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • w25 Sektemba pot 26-30
  • Jehovah Okonyowa me Bedo ki Yomcwiny ka Mo Keken ma Kicwalowa Iye

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Jehovah Okonyowa me Bedo ki Yomcwiny ka Mo Keken ma Kicwalowa Iye
  • Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2025
  • Pwony macok rom
  • Jehovah Omina Mot Madwong ma Onongo Pe Abyeko
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2019
  • Jehovah ‘Otiro Yona Oweko Tye Atir’
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2021
  • Kit me Nongo Yomcwiny i Nge Weko Tic pi Kare Malac
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2019
  • Wanongo Pwony ma Pigi Tego ki bot Lapwonywa Madit
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2025
Nen Mukene
Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2025
w25 Sektemba pot 26-30
Mats ki Ann-Catrin gucung i nget mutokagi i wang tic mo ma tye i caro.

GIN MUTIMME I KWO

Jehovah Okonyowa me Bedo ki Yomcwiny ka Mo Keken ma Kicwalowa Iye

LOK PA MATS KI ANN-CATRIN KASSHOLM

Lok man ni “bed ki yomcwiny ka mo keken ma kicwalli iye,” twero winnye calo tam ma lubone tek adada. Ento Jehovah okonyo Mats gin ki Ann-Catrin, luot mo ma gia ki i Sweden, i kare ma kibedo ka kobogi tyen mapol. Kong dong wanenu gin mutimme ki kit ma tam meno okonyogi kwede.

Luot man gucito i Cukul me Gilead i mwaka 1979 dok pi mwaki mapol, kibedo ka cwalogi i lobe mapatpat calo Iran, Mauritius, Myanmar, Tanzania, Uganda, ki Zaire. Ki i Gilead, luot man guwinyo ka Omego Jack Redford, ma obedo lapwony me Gilead miyo tira ma okonyogi i kare ducu ma kiminigi tic manyen. Wek kong dong gutitiwa kore ki kore.

Omego Mats, kong itittiwa kit ma inongo kwede ada.

Mats: Babana okwo i lobo Poland i kare me Lweny me Aryo me Wi Lobo, dok en oneno tim maraco mapol ma obedo ka timme i dini me Katoli. Kadi bed kit meno, en onongo pol kare waco ni, “Angeyo ni dini me ada tye!” Lacen, aniang ni lok meno obedo lok ada. Onongo amaro wilo bukke me akwana. Buk mo acel ma awilo onongo kalane bulu dok kicoyo i ngeye ni The Truth That Leads to Eternal Life. Lok ma i nge buk man oywayo tamma cutcut, ma oweko akwano buk man atyeko woko i dyewor ma anongo iye kikome. Ma atyeko kwano buk man, aniang ni dong anongo dini me ada!

Cakke i Dwe me Angwen mwaka 1972, akwano bukke mukene pa Lucaden pa Jehovah dok anongo lagam pi lapenya madok i kom Baibul. Awinyo calo lacatwil ma i carolok pa Yecu, ma i nge nongo tiko acel me wel, ocito ocato jamine ducu wek ewil tiko meno. Ajalo woko yubba me cito i univaciti me doko daktar wek awil “tiko me wel” ma en aye ada ma anongo. (Mat. 13:​45, 46) Anongo batija i nino dwe 10 me Decemba mwaka 1972.

I kine me mwaka acel keken, lunyodona ki omera matidi bene gukwano Baibul ci gunongo batija. I Julai mwaka 1973, acako tic macalo painia marii. I kin lupainia ma i kacokkewa, onongo tye iye lamego mo ma nen mwonya ma nyinge Ann-Catrin ma maro Jehovah adada. Wacako winnye ci wanyomme i mwaka 1975. I nge meno, wabedo i taun me Strömsund pi mwaki angwen. Man obedo kabedo mo maleng i lobo Sweden dok jo mapol ma gibedo kunnu onongo gimito ngeyo lok ada me Baibul.

Ann-Catrin: Babana opwonyo lok ada i kare ma onongo tye ka kwan i univaciti i boma me Stockholm. I kare meno, onongo pud atye dwe adek keken, ento en onongo tera i cokke dok cito kweda i tic me pwony. Meno pe oyomo cwiny Mamana dok en obedo ka tute me nyuto ni Lucaden pe gubedo dini me ada. Ento meno pe olarre, pi meno en bene onongo batija. Anongo batija ma atye ki mwaka 13, ci acako tic macalo painia marii i kare ma atye ki mwaka 16. Lacen, kicima me tic macalo painia keken i Umeå, ka ma onongo gitye ki can lutit kwena.

I ngeye ma anyomme ki Mats, wabedo ki yomcwiny me konyo jo mapol me pwony lok ada. I kin jo magi onongo tye iye anyaka mo ma nyinge Maivor, ma okwero medde ki bedo latuko wek eti pi Jehovah. Lacen, en otiyo macalo painia kacel ki lamera matidi. Gucito i Cukul me Gilead i mwaka 1984 dok pud gitye ka tic macalo lumiconari i lobo Ecuador.

Gin ango ma okonyowu me timo alokaloka ki me medde ki bedo ki yomcwiny i ticwu?

Mats: Kibedo ka kobowa me cito ka tic i kabedo mapatpat. Ento gin acel ma okonyowa me jolo alokaloka obedo lubo lanen pa Yecu, tutwalle mwolone. (Kol. 2:​6, 7) Me labolle, me ka bedo ki miti ni omege ki lumege gutim jami kit ma wangi timone kwede, watute me niang pingo gitimo jami i yo mapat. Onongo wamito niang tamgi kacel ki tekwarogi. Ma wabedo ka lubo lanen pa Yecu, obedo yot botwa me jolo alokaloka ki me bedo ki yomcwiny i ticwa.—Jab. 1:​2, 3.

Mats ki Ann-Catrin gutingo yecgi kacel ki ginacama mo.

Wot me limo kacokke mapatpat onongo obedo but ticwa me nino ducu

Ann-Catrin: Ka wakobo i kabedo manyen, wabedo calo yat ma pud kipito apita ma mito lyeto ceng wek odong maber. Jehovah kare ducu obedo “ceng mewa.” (Jab. 84:11) En ominiwa omege ki lumege mapol ma gimarowa. Me labolle, i kacokkewa ma i Tehran, i lobo Iran, omege ki lumege onongo gijolo dano dok cinggi yot adada. Man opoyo wiwa i kom jo mogo ma kiloko i komgi i Baibul. Onongo pud wamito medde ki bedo i lobo Iran, ento i Julai mwaka 1980, gamente me lobo meno oketo kigeng i kom ticwa dok kiwacciwa ni omyero waa woko ki kunnu i kine ka wang cawa 48 keken. Kiminiwa tic manyen i Zaire (ma dong i kare-ni kilwongo ni Congo).

Ot ma rwomme lapiny ma tye i caro mo i Zaire.

Wabedo ki yomcwiny i ticwa i Zaire, 1982

I kare ma awinyo ni wabicito ka tic i Afrika, akok matek. Gin ma onongo awinyo madok i kom twol ki two mapatpat ma tye i Afrika omiya lworo. Ento luot mo ma gitye luremwa ma onongo gutiyo i Afrika pi mwaki mapol guwacciwa ni: “Pe wubed ki lworo. Peya wuo kunnu, ento wangeyo ni wubimaro!” Onongo guloko lok ada! Omege ki lumege ma kunnu gitye ki mar matek. Ma wabedo i Zaire pi mwaki abicel, onongo mitte ni waa woko pien kiketo kigeng i kom ticwa. Abwunyo kekena pien tamma onongo dong olokke woko kwicikwici dok onongo atye ka lega bot Jehovah ni, “Jehovah, wek wamedde ki bedo i Afrika.”

Mot ango ma wunongo i ticwu pi Jehovah?

Ann-Catrin obedo i wi kom i nget mutokagi.

Mutoka ma onongo wabuto iye i Tanzania, 1988

Mats: Pi ticwa i kabedo mapatpat, omiyo wamako lurem ki lumiconari mapol ma gia ki i lobe mapatpat. I kabedo mukene, an ki Ann-Catrin wabedo ki lutino kwan me Baibul ma romo 20 dok meno okeliwa yomcwiny madwong adada! Ki bene, wiya pe twero wil i kom mar ki cwiny me gwoko welo ma omege ki lumege ma i Afrika gunyutiwa. I kare ma wabedo i tic me limo adwol i Tanzania, onongo wabuto i mutokawa dok omege ki lumege mapol gujolowa ki yomcwiny dok gutute me miniwa jami ducu kadi bed ni onongo gubedo lucan adada. (2 Kor. 8:3) Gin ma onongo yomo cwinywa loyo aye ka watye ka boko lok i otyeno ducu, onongo waloko i kom jami ma otimme i dyeceng dok wapwoyo Jehovah pi gwokowa.

Ann-Catrin: Ki tung bota, gin ma okella yomcwiny madwong aye me bedo ki mot me ngeyo omege ki lumege ma i twok lobe mapatpat. Wapwonyo leb mukene manyen. Me labolle, leb Farsi, French, Luganda, ki Swahili dok wapwonyo jami mapol ma lubbe ki tekwaro mapatpat. Wakonyo me pwonyo omege ki lumege ma onongo pud ginyen i ada, wamako lurem mabeco, dok wanongo mit pa tic pi Jehovah kacel kwedgi.—Jep. 3:9.

Wabedo ki kare me neno cwec pa Jehovah mapatpat ma ginen mwonya adada. Kare ducu ka wajolo tic manyen ma kiminiwa, bedo calo Jehovah tye ka nyutiwa yo me aluba. En opwonyowa jami mapol ma onongo pe wabingeyone piwa kenwa.

Cal ma kiribogi kacel: 1. Mats ki Ann-Catrin gitye ka tito kwena bot mego mo ki lutinone. 2. Ann-Catrin tye ka tito kwena bot awobi Maasai mo.

Tito kwena i wang tic mapatpat i Tanzania

Pekki ango ma wukato ki iye dok gin ango ma okonyowu me kanyone?

Mats: Two mapatpat obedo ka yelowa i kare meno, kadi wa two maleria. Dok Ann-Catrin okemme ki two mogo ma bino atura ma onongo mito ayango. Wabedo bene ka paro lunyodowa pien onongo dong guteggi woko. Ento wabedo ki pwoc pi tic matek ma jo me pacciwa gutimo me gwoko lunyodowa i kare ma onongo watye i ticwa. Gin gudiyo cwinygi ka gwoko lunyodowa ki mar kacel ki yomcwiny. (1 Tem. 5:4) Kadi bed onongo watute me minigi kony, cwinywa onongo pud pidowa i kare mogo ma miyo wabedo ki par pien onongo pe watwero minigi kony muromo.

Ann-Catrin: I mwaka 1983, ma watye ka tic i Zaire, koma obedo lit adada pi two kolera ma omaka. Daktar owaco ki Mats ni, “Omyero ikwany dakoni woko oyotoyot ki i lobo man!” Orwone cutcut, waa woko me cito i Sweden dok watiyo ki dege ma tingo yec pien meno aye onongo gin wot ma tye.

Mats: Wakok matek adada pien onongo watamo ni pe dong wabimedde ki tic macalo lumiconari. Kadi bed daktar otamo ni Ann-Catrin onongo pe bicang, ento alokaloka obedo tye. Ma pe orii, wadok cen i Zaire dok i wang-ngi kicwalowa i kacokke mo matidi ma kiloko iye leb Swahili ma tye i Lubumbashi.

Ann-Catrin: I kare ma onongo watye i Lubumbashi, agamo ic ento oony woko. Kadi bed onongo pe watye ki yub me nywalo lutino, cwinya otur adada i kare ma latinwa oto. I kare meno ma onongo cwinya otur adada-ni, Jehovah ominiwa mot mo ma onongo pe wabyeko. Wacako kwano Baibul ki dano mapol makato kare mo keken. I kine ka mwaka acel keken, wel lutit kwena ma i kacokkewa omedde me a ki i 35 me o 70, dok wel dano ma gibino i cokkewa omedde me a ki i 40 me o 220 kulu. Walungo wiwa adada i tic me pwony, dok Jehovah ogoyo laane i kom ticwa ma meno okweyo cwinya adada. Pud watamo pi latinwa ma oto-ni dok waloko pire. Watye ka kuro neno kit ma Jehovah bicango kwede cwinywa i lobo manyen.

Mats: Lacen, Ann-Catrin ocako winyo olo mukato kare woko. I kare meno bene kinongo ni two kanca omako cin iya madit dok onongo mitte ni kiyanga. Ento i kare-ni dong atye maber dok Ann-Catrin bene pud tye ka tute matek me tic pi Jehovah.

Waniang ni pe wan keken aye watye ki pekki. I nge nek malit ma otimme i Rwanda i mwaka 1994, walimo omege ki lumege mapol ma onongo gitye i kam pa luring ayela. I kare ma waneno niyegi, diyo cwinygi, ki yot cinggi kadi bed onongo gitye ka kato ki i kwo matek, meno opwonyowa ni Jehovah tye ki teko me gwoko jo ma mege i peko mo keken ma gikato ki iye.—Jab. 55:22.

Ann-Catrin: Peko mukene dok obino i kare ma wacito i yub me dyero jang gang kal me Uganda i mwaka 2007. I nge tyeko yub man, wawoto kacel wan dano 25 ma onongo tye iye lumiconari ki Lubetel me cito i Nairobi. Ma peya wao i wang lobo me Uganda ki Kenya, lori mo ma onongo tye ka bino ki i nyimwa wiye otang ci obino oyoko wi mutokawa atir. Deribwawa kacel ki omege adek ki lumege aryo guto cutcut; laminwa acel oto lacen ki i ot yat. Pud dong watye ki miti madit ya me nenogi doki!—Yubu 14:​13-15.

I nge kare mo, ret ma anongo ocang woko. Ento wan ki Mats kacel ki luwot mogo ma gubwot wabedo ka yelle ki two par pi gin ma otimme-ni. Ki tung bota, par onongo nura matek i dyewor dok weko apo woko ki i wang nino ma nongo awinyo calo adununa mito cot woko. Onongo abedo ki lworo matek. Ento bedo ka lega matek bot Jehovah kacel ki kwano ki dong lwodo wang ginacoya mogo ma wamaro okonyowa me bedo ma wiwa opye mot. Wanongo bene kony ki bot ludaktari ma gin ludiro i cango two par dok meno okonyowa adada. I kare-ni dong pe wawinyo marac tutwal dok pud wamedde ki lego Jehovah ni okonywa me kweyo cwiny jo mukene ma giyelle ki two par.

Ma ibedo ka tito kit ma wukanyo kwede pekki madongo, iwaco ni Jehovah otingowu calo “tong gweno ma numu.” Gin ango ma onongo itye ka lok iye?

Mats: Lok meno obedo carolok me leb Swahili ma waco ni, “Tumebebwa kama mayai mabichi,” nyo ni, “Kitingowa calo tong gweno ma numu.” Kit macalo dano tingo kwede tong gweno ma numu ki diro wek pe gutyer, Jehovah bene ogwokowa ki mar i ticwa ducu. Kare ducu wabedo ki jami ma mitte, ki makato bene. Yo acel ma waneno kwede ki mar kacel ki cwak pa Jehovah aye ki i kica ma Lukiko Madit onyutiwa.

Ann-Catrin: Wek kong atittiwu labol acel ma nyuto kit ma Jehovah ogwokowa kwede ki mar. I nino mo acel, kigona cim ki i Sweden ni kom babana lit matek dok kigenge i ot yat. Mats onongo pud tye ma goro pien oa ka twoyo maleria. Onongo pe watye ki cente ma romo tuk ki dege me cito gang. Pi meno, wamoko tamwa me cato mutokawa. Ci cutcut, jo aryo mukene dok gugoniwa cim; gubedo luot mo ma guwinyo pi pekowa dok onongo gimito culo pi wot pa ngat acel. I nge meno, laminwa mo muteggi bene ogoyo cim, en onongo obedo ka gwoko cente i canduk mo ma ocoyo i kome ni “Pi ngat mo ma tye ki peko.” I kine ka dakika mo manok keken, Jehovah okonyowa me nongo cente ma romiwa wot!—Ibru 13:6.

Ka wutamo i kom mwaki makato 50 ma wubedo kwede i tic pi kare malac, gin ango ma wupwonyo?

Mats ki Ann-Catrin gucung atena ma cwinygi yom.

I ticwa manyen i lobo Myanmar

Ann-Catrin: Apwonyo ni ‘ka wabedo mot ki gen, wabinongo teko.’ Ka wageno Jehovah, ci en bilweny piwa. (Ic. 30:15; 2 Tekwaro 20:​15, 17) Kit macalo watiyo pi Jehovah ki kerowa ducu i tic mo keken ma kimiyo botwa, wanongo mot mapol ma onongo pe wabinongo kono onongo pe wamoko tamwa me tic pi Jehovah.

Mats: Pwony ma pire tek loyo ma anongo aye ni omyero ajenge i kom Jehovah i kare ducu ci abineno kit ma en bikonya kwede. (Jab. 37:5) En konya i kare ducu, ma lubbe ki cikkene. Dok pud watye ka neno kit ma Jehovah konyowa kwede i ticwa i Betel ma i lobo Myanmar.

Watye ki gen ni jo matino ma gitye ki miti me medo ticgi pi Jehovah gibiwinyo kodi mar ma Jehovah onyutiwa-ni. Watye ki tekcwiny ni gibiwinyo kit meno ka guye ni Jehovah okonygi me jolo alokaloka ki me bedo ki yomcwiny ka mo keken ma kicwalogi iye.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2026)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki