Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • w20 Mai pot 8-11
  • Luker Aryo ma Gipyem i Kingi i Kare me Agikki

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Luker Aryo ma Gipyem i Kingi i Kare me Agikki
  • Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2020
  • Pwony macok rom
  • ‘Kabaka ma Tung Kumalo’ i Kare me Agikki
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2020
  • Jehovah Tito “Gin Ma Myero Otimme Oyotoyot I Kare Me Anyim”
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah—2012
  • Anga ma Obedo ‘Kabaka ma Tung Kumalo’ i Kare-ni?
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2020
  • Niyabo—Tyen Lokke pi Lumone pa Lubanga
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2022
Nen Mukene
Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2020
w20 Mai pot 8-11

Luker Aryo ma Gipyem i Kingi i Kare me Agikki

Lok pa lunebi mogo ma kiketo i chart man tito pi jami ma gutimme i kare marom. Gin ducu ginyutu ni watye ka kwo i ‘kare me agikki.’​—Dan. 12:4.

Chart ma nyuto lok pa lunebi kacel ki kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny nicakke i mwaka 1870 me o wa i kare-ni.
  • Chart me 1 i kin 4, nyuto lok pa lunebi mogo ma gucobbe lawang acel i kare me agikki nicakke i mwaka 1870 me o i mwaka 1918. Mwaka 1914 cito kwede anyim aye kilwongo ni kare me agikki. Lok pa lanebi me 1: Lee ma wiye tye abiro-ni ocako loc con ma peya mwaka 1870 oromo dok medde ameda. I kare me Lweny me Wi Lobo me I, wiye me abirone onongo ret. Cakke i mwaka 1917 cito kwede anyim, wiye me abirone ocang woko dok lee man odoko tek odoco. Lok pa lanebi me 2: Cakke i mwaka 1870, watwero ngeyo anga ma kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny gubedo. Germany odoko kabaka ma tung kumalo i mwaka 1871. Britain aye kong obedo kabaka ma tung kupiny, ento i mwaka 1917, Amerika oribbe ki Britain ci gudoko kabaka ma tung kupiny. Lok pa lanebi me 3: Nicakke i mwaka 1870, Charles T. Russell ki luwote aye gutiyo macalo ‘lakwena.’ I mwaka 1881, ‘Zion’s Watch Tower’ ocuko cwiny jo ma kwano me tito kwena maber. Lok pa lanebi me 4: Kare me kac ocakke i mwaka 1914. Kipoko doo ki i kom kal. Lok pa lanebi me 5: Nicakke i mwaka 1917 cito kwede anyim, tyen cal ma kiyubo ki nyonyo ma orubbe ki lobo onen. Kinyuto bene: Jami mutimme i lobo nicakke i mwaka 1914 me o i mwaka 1918, i kare me Lweny me Wi Lobo me I. Jami ma otimme i kom jo pa Jehovah: Cakke i mwaka 1914 me o i mwaka 1918, kitweyo Lutino Kwan me Baibul i lobo Britain ki Germany. I mwaka 1918, kitweyo lumemba me gang kal madit i lobo Amerika.
    Lok pa lanebi me 1.

    Ginacoya Yabo 11:7; 12:13, 17; 13:1-8, 12

    Lok pa lanebi ‘Lee mager-ri’ oloyo wi dano ma i lobo-ni pi mwaki makato 3,000. I kare me agikki, wiye me abirone tye ki ret. Lacen, ret meno ocang woko dok “lobo ducu olubo” lee man. Catan tiyo ki lee-ni me “lweny i kom likwayo pa dako.”

    Cobbene I nge Pii Aluka, gamente ma gidag Jehovah gucako loc. Mwaki makato alip adek i nge meno, i kare me Lweny me Wi Lobo me Acel, Ker me Britain odoko goro. Odoko tek odoco i kare ma oribbe ki Amerika. Tutwalle i kare me agikki-ni, Catan tye ka tic ki gamente ducu ma i wi lobo me uno jo pa Lubanga.

  • Lok pa lanebi me 2.

    Ginacoya Dan. 11:25-45

    Lok pa lanebi I kare me agikki, kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny pud gimedde ki pyem i kingi.

    Cobbene Germany olwenyo i kom Britain ki Amerika. I mwaka 1945, Soviet Union ki lobe ma gicwake gudoko kabaka ma tung kumalo. I mwaka 1991, lobe ma gitye i te Soviet Union gupokke woko, dok lacen Russia ki lobe ma gicwake gudoko kabaka ma tung kumalo.

  • Lok pa lanebi me 3.

    Ginacoya Ic. 61:1; Mal. 3:1; Luka 4:18

    Lok pa lanebi Jehovah ocwalo ‘lakwenane’ me “yubo yo” ma peya Ker pa Meciya ocako loc. Gurup man ocako tero “lok me kwena maber bot jo ma giunogi [jo ma mwol].”

    Cobbene Nicakke i mwaka 1870, C. T. Russell ki luwote gukwano ki mit kom lok ma i Baibul wek gitit lok ada ma Baibul pwonyo. I mwaka 1881, guniang ni pire tek adada pi lutic pa Lubanga me tito kwena. Gucwalo woko pwony ma wiye tye ni “Kimito Lutit Kwena 1,000” ki “Kiwirogi me Tito Kwena”

  • Lok pa lanebi me 4.

    Ginacoya Mat. 13:24-30, 36-43

    Lok pa lanebi Laco mo ocoyo kal i potone. I ngeye, lamonene ocoyo doo i poto meno. Doo odongo obwoyo kal woko. I kare me kac, kipoko doo woko ki i kom kal.

    Cobbene Cakke i mwaka 1870, apokapoka i kin Lukricitayo me ada ki Lukricitayo gobagoba ocako nen ka maleng. I kare me agikki, kicoko Lukricitayo me ada i kacokke ci kipokogi woko ki i kin Lukricitayo gobagoba.

  • Lok pa lanebi me 5.

    Ginacoya Dan. 2:31-33, 41-43

    Lok pa lanebi Cal ma kiyubo kome ki nyonyo mapatpat-ti tyene kicweyo ki nyonyo ma orubbe ki lobo.

    Cobbene Lobo cung pi lutedero ma gitye i te loc pa Britain ki Amerika ma gijemo i kom gamente magi. Jo magi giweko gamentegi pe twero tic ki tekogi ducu.

  • Chart me 2 i kin 4, nyuto lok pa lunebi mogo ma gucobbe lawang acel i kare me agikki nicakke i mwaka 1919 me o i mwaka 1945. Germany aye obedo kabaka ma tung kumalo me o i mwaka 1945. Britain ki Amerika aye gubedo kabaka ma tung kupiny. Lok pa lanebi me 6: I mwaka 1919, kicoko Lukricitayo ma kiwirogi i kacokke. Cakke i mwaka 1919 cito kwede anyim, tic me tito kwena omedde matek. Lok pa lanebi me 7: I mwaka 1920, kicako dul me League of Nations dok dul man omedde ki tic nio wa i acakki me Lweny me Wi Lobo me II. Kinyuto bene: Lok pa lanebi me 1, lee ma wiye tye abiro-ni pud medde ki loc. Lok pa lanebi me 5, tyen cal ma kiyubo ki nyonyo ma orubbe ki lobo pud medde ki loc. Jami mutimme i wi lobo nicakke i mwaka 1939 me o i mwaka 1945, Lweny me Wi Lobo me II. Jami mutimme i kom jo pa Jehovah: I Germany, nicakke i mwaka 1939 me o i mwaka 1945, kitweyo Lucaden makato 11,000. I Britain, nicakke i mwaka 1939 me o i mwaka 1945, cokcok Lucaden 1,600 kitweyogi i buc. I Amerika, nicakke i mwaka 1940 me o i mwaka 1944, jo mager gumonyo Lucaden tyen makato 2,500 kulu.
    Lok pa lanebi me 6.

    Ginacoya Mat. 13:30; 24:14, 45; 28:19, 20

    Lok pa lanebi Kikayo “kal” ci kicoko i ‘dero’ dok Yecu ocimo “lagwok ot ma lagen dok maryek” me loyo wi “dano ducu ma bedo i ode.” Tic me tito “kwena maber me ker” ocako nya “i wi lobo ducu.”

    Cobbene I mwaka 1919, kicimo lagwok ot ma lagen me doro wi tic pa jo pa Lubanga. Cakke ki i kare meno, Lutino Kwan me Baibul guilo rwomgi me tito kwena. I kare-ni, Lucaden pa Jehovah gitito kwena i lobe makato 200 dok gigoyo bukke ma jenge i Baibul i leb makato 1,000.

  • Lok pa lanebi me 7.

    Ginacoya Dan. 12:11; Yabo 13:11, 14, 15

    Lok pa lanebi Lee ma tye ki tunge aryo-ni otelo dano me lobo i yubo ‘cal mo wek obed me kaka lee mager-ri,’ dok en bene “miyo yweyo i cal lee ma giyubo ca.”

    Cobbene Britain ki Amerika gutelo wi lobe mukene me cako dul me League of Nations. Lobe mukene mapol bene gudoko lumemba me dul man. Lacen, kabaka ma tung kumalo bene odoko lamemba me dul man—ento i kine ka mwaka 1926 me o i 1933 keken. Dano gutamo ni League of Nations dong bikelo kuc i wi lobo ducu, kun meno gin ma Ker pa Lubanga keken aye twero timone. Dano bene gitye ki tam acel meno i kom United Nations (UN).

  • Chart me 3 i kin 4, nyuto lok pa lunebi mogo ma gucobbe lawang acel i kare me agikki nicakke i mwaka 1945 me i mwaka 1991. Nio wa i mwaka 1991 Soviet Union ki lobe ma gicwake aye gubedo kabaka ma tung kumalo, i nge meno, Russia ki lobe ma gicwake aye gubedo kabaka ma tung kumalo. Kabaka ma tung kupiny obedo ker me Britain ki Amerika. Lok pa lanebi me 8: Mwoc pa bom, man nyuto kit ma ker me Britain ki Amerika guneko kwede dano dok gubalo piny adada. Lok pa lanebi me 9: Kicako dul me United Nations i mwaka 1945, dok oleyo kaka League of Nations. Kinyuto bene: Lok pa lanebi me 1, lee ma wiye tye abiro-ni pud medde ki loc. Lok pa lanebi me 5, tyen cal ma kiyubo ki nyonyo ma orubbe ki lobo pud medde ki loc. Lok pa lanebi me 6, i mwaka 1945 wel lutit kwena kato 156,000. I mwaka 1991, wel lutit kwena kato 4,278,000. Jami mutimme i kom jo pa Jehovah: I Soviet Union, cakke i 1945 me o i mwaka 1950 ki wiye, kitweyo Lucaden alip mapol i lobo Siberia.
    Lok pa lanebi me 8.

    Ginacoya Dan. 8:23, 24

    Lok pa lanebi Kabaka mo ma mager otiyo “gin ma tyeko piny woko ma miyo lworo.”

    Cobbene Britain ki Amerika guneko dano mapol dok gubalo piny adada. Me labolle i kare me Lweny me Wi Lobo me II, Amerika obolo atomic bom aryo i kom lobo mo ma obedo lamone pa Britain ki Amerika. Bom magi oneko dano dok obalo piny makato jami lweny mo keken ma naka yang kitiyo kwede.

  • Lok pa lanebi me 9.

    Ginacoya Dan. 11:31; Yabo 17:3, 7-11

    Lok pa lanebi “Lee mo makwar” ma tunge tye apar oa ki i bur ma tere pe gik dok en aye kabaka me aborone. Buk pa Daniel lwongo kabaka man ni ‘gin me kwer malik ma balo piny.’

    Cobbene I kare me Lweny me Wi Lobo me II, kiketo woko te dul me League of Nations. I nge lweny, ‘kiketo’ UN me ka kare. Calo dul me League of Nations, UN bene kimiyo bote deyo ma omyero kimi ki Ker pa Lubanga. UN bilweny i kom dini.

  • Chart me 4 i kin 4, nyuto lok pa lunebi mogo ma gucobbe lawang acel i kare me agikki me o wa i Armagedon. Russia ki lobe ma gicwake aye gubedo kabaka ma tung kumalo. Britain ki Amerika aye gubedo kabaka ma tung kupiny. Lok pa lanebi me 10: Luloc lobo gibimiyo lok angeya ni ‘kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe.’ I nge meno, twon can madit atika bicakke. Lok pa lanebi me 11: Gamente me lobo-ni gibioto lweny i kom dul ducu ma gitye i te dini. Lok pa lanebi me 12: Gamente me lobo-ni gibioto lweny i kom jo pa Lubanga. Udong jo ma kiwirogi kibicokogi i polo. Lok pa lanebi me 13: Armagedon. Ngat ma ngweco ki aguragura matar biloyo lweny i yo ducu. Kibineko lee mager ma wiye tye abiro-ni; dok got mo bicelo cal madit ca ki i tyene ma kiyubo ki nyonyo ma orubbe ki lobo. Kinyuto bene: Lok pa lanebi me 1, lee ma wiye tye abiro-ni pud medde ki loc nio wa i Armagedon. Lok pa lanebi me 5, tyen cal ma kiyubo ki nyonyo ma orubbe ki lobo pud medde ki loc nio wa i Armagedon. Lok pa lanebi me 6, i kare-ni wel lutit kwena kato 8,580,000 kulu. Jami mutimme i kom jo pa Jehovah: I mwaka 2017, gamente me Russia otweyo Lucaden i buc dok gumayo gedo pa dulwa.
    Lok pa lunebi me 10 ki 11.

    Ginacoya 1 Tec. 5:3; Yabo 17:16

    Lok pa lanebi Gamente me wi lobo gibimiyo lok angeya ni “kuc tye, piny okwe mot, gin mo marac pe,” dok “tung lee apar” kacel ki ‘lee mager-ri’ gibilweny i kom ‘dako ma lakwele-ni,’ dok gineke woko. I nge meno, kibijwero gamente pa dano ducu.

    Cobbene Lobe gibiwaco ni dong gikelo kuc ki piny ma okwe mot i wi lobo. I nge meno lobe ma gitye lumemba me UN gibijwero dul ducu ma gitye i te dini goba. Man bibedo acakki me twon can madit atika. Twon can madit atika bigik i kare ma Yecu bijwero bute me lobo pa Catan ma odong-ngi i lweny me Armagedon.

  • Lok pa lanebi me 12.

    Ginacoya Ejek. 38:11, 14-17; Mat. 24:31

    Lok pa lanebi Gog bioto lweny i kom jo pa Lubanga. I nge meno, lumalaika pa Lubanga “gibicoko jone ma en oyero.”

    Cobbene Kabaka ma tung kumalo kacel ki gamente mukene me lobo-ni gibioto lweny i kom jo pa Lubanga. I nge cakke pa lweny man, udong jo ma kiwirogi kibicokogi i polo.

  • Lok pa lanebi me 13.

    Ginacoya Ejek. 38:18-23; Dan. 2:34, 35, 44, 45; Yabo 6:2; 16:14, 16; 17:14; 19:20

    Lok pa lanebi “Ngat ma ngweco” ki “aguragura matar” biloyo “lweny” i yo ducu kun jwero Gog kacel ki monnye. Gibibolo ‘lee mager-ri’ woko “i nam me mac” dok got mo bicelo cal madit ca ci ngido woko matinotino.

    Cobbene Yecu, Kabaka ma tye ka loc i Ker pa Lubanga, bibino ka laro jo pa Lubanga. En kacel ki luloc luwote 144,000 ki dong lumony ma lumalaika, gibijwero lobe ma guribbe, dok meno aye bibedo agikki me te lobo pa Catan.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2026)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki