GIN MUTIMME I KWO
Wanongo “Tiko mo Acel me Wel”
WINSTON gin ki Pamela (Pam) Payne gitiyo i jang gang kal me Australasia. Gubedo ki kwo me yomcwiny ento bene gukato ki i ariya mogo. Guyelle me ngiyo ki tekwaro mapatpat dok bene guciro arem me rwenyo latingi i kare ma i Pamela opoto. Kadi bed kit meno, gin gumedde ki gwoko margi pi Jehovah ki pi jone, kun bene ginongo yomcwiny i ticgi me pwony. Wapenyogi lapeny mogo ci gunywako kwedwa jami mutimme i kwogi.
Winston, kong itittiwa kit ma ibedo ka yenyo kwede Lubanga.
Adongo i fam mo ma tye kakene i Queensland, lobo Australia. Jo gangwa onongo pe gitye ludini. Kit macalo famwa onongo tye kakene-ni, oweko onongo warwatte ki jo mukene kicel kicel. Acako yenyo Lubanga i kare ma atye ki mwaka 12. Alego bote, kun apenye ni okonya me ngeyo lok ada i kome. I nge kare mo aa woko ki i famwa ci anongo tic i boma me Adelaide, ma tye Tung Kupiny me Australia. I kare ma atye ki mwaka 21, arwatte ki Pam ma onongo acito ka yweyo i boma me Sydney, dok en otitta pi dini pa British-Israel. Dini man gitamo ni jo Biritic gua ki i kom rok pa jo Icrael ma gurwenyo. Giwaco ni rok magi gin aye rok apar ma i ker ma tung kumalo me Icrael ma gucito i opii i cencwari me aboro K.M.P. Pi meno i kare ma adok cen i Adelaide, acako nyamo lok meno ki latic lawota mo ma onongo ocako kwano Baibul ki Lucaden pa Jehovah. I nge lok kwede pi cawa manok keken—kun waloko tutwalle i kom niye pa Lucaden pa Jehovah—aniang ni kara Lubanga tye ka gamo legana ma alego i kare ma pud atidi. Onongo atye ka pwonyo lok ada madok i kom Lacwecwa ki Kerre! Anongo “tiko mo acel me wel.”—Mat. 13:45, 46.
Pam, in bene icako yenyo tiko me wel meno i kare ma pud itidi. Inongo nining?
Adongo i paco ma danone ludini mada i taun me Coffs Harbour, i New South Wales. Lunywalla kacel ki lunywal pa mamana gujolo pwony pa gurup me British-Israel. An, omera matidi, lamera madit, kacel ki lutino pa nera ki pa lamin mamana, kipwonyowa cakke ma watino ni Lubanga cwako jo ma kwarigi tye Biritic. Ento an pe aye pwony meno dok onongo pe awinyo ni atye cok ki Lubanga. I kare ma atye ki mwaka 14, abedo ka limo kanica mapatpat calo kanica pa Purutanti, Baptist, ki Seventh-day Adventist. Ento pe gukonya me ngeyo Lubanga.
Lacen jo gangwa gudak i boma me Sydney, ka ma arwatte kwede ki Winston, ma onongo obino ka yweyo kunnu. Kit ma en otito kwede con, nyamo lokwa i kom dini oweko en lacen ocako kwan ki Lucaden pa Jehovah. Lacen, waraga ma en obedo ka coyo bota i kare ma watye ka winnye onongo opong ki tyeng me Baibul! Ki lok ada, i acakkine abedo ki par—dok ki kiniga. Ento motmot acako niang ni jami ma en coyo-ni obedo lok ada i kom Lubanga.
I mwaka 1962, akobo i Adelaide wek abed cok ki Winston. En oyubo wek abed ki luot mo ma Lucaden pa Jehovah—Thomas gin ki Janice Sloman—ma onongo con gutiyo macalo lumiconari i lobo Papua New Guinea. Gunyuta kica ma pe nen atata; onongo pud atye ki mwaka 18 keken, dok gukonya matek me ngeyo Jehovah. Pi meno an bene acako kwano Lok pa Lubanga, dok ma pe orii aniang ni anongo ada. Cutcut i nge nyomwa wan ki Winston, wacako tic pi kare malac. Kadi bed wakato ki i pekki mapol, ticwa pi Lubanga okeliwa mot mapol dok odongo pwocwa pi tiko me wel ma wanongo.
Winston, tittiwa kong kit ma jami obedo kwede i kare ma icako tic nyen pi Jehovah.
A. Mep ma nyuto kabedo ma wawoto iye i kare ma wabedo ka limo adwol
B. Citam me posta ma nyuto cula nam mapatpat. Kiribati ki Tuvalu yam kilwongogi ni Gilbert Island ki Ellice Island
C. Cula nam maleng adada ma kilwongo ni Funafuti ma tye i lobo Tuvalu. Man tye i kin cula nam mapol ma walimo ma peya kicako cwalo lumiconari kunnu
I nge nyomwa wan ki Pam, pe ocwalo kare ci Jehovah ocako yabo botwa ‘doggola malac’ mapol me medo ticwa. (1 Kor. 16:9) Doggola mukwongo me tic Omego Jack Porter aye ocuko cwinywa me donyo iye. En onongo tye laneno me adwolwa i kare meno. (Kombeddi watiyo kacel kwede macalo lumemba me Jang Gang Kal me Australasia.) Jack gin ki dakone, Roslyn, gucuko cwinywa me tic macalo painia marii—dok wabedo ki mot me tic man pi mwaki abic. I kare ma atye ki mwaka 29, kilwonga me tic macalo laneno me adwol i cula nam me South Pacific, ma lacen kiribogi i te jang gang kal me lobo Fiji. Cula nam magi gin aye American Samoa, Samoa, Kiribati, Nauru, Niue, Tokelau, Tonga, Tuvalu, kacel ki Vanuatu.
I kare ca, jo ma gibedo i cula nam mogo ma gitye ka kengi onongo gilworo Lucaden pa Jehovah, dong onongo mitte ni wati ki ryeko kun wagwokke. (Mat. 10:16) Dano me kacokke onongo ginok, dok kacokke mogo onongo pe gitwero miyowa kabuto. Pi meno, onongo wapenyo pi kabuto ki bot lukin gang ma kunnu, dok gunyutiwa kica kare ducu.
Winston, wangeyo ni itye ki miti madwong i tic me gonyo leb. Icako dongo miti meno nining?
I Samoa, Winston tye ka doro cukul pa luelda
I kare ca, omege ma i cula nam me Tonga onongo gitye ki trak ki bukke manok keken i leb Tonga—ma obedo leb pa jo Polynesia. I tic me pwony, onongo gikwano ki dano kun gitiyo ki buk me The Truth That Leads to Eternal Life i leb Muno. Dong i kare ma wabedo ki cukul pa luelda ma otero cabit angwen, luelda adek ma pe gingeyo leb Muno maber guye gonyo buk me Truth i leb Tonga. Pam ogoyo buk ma gugonyo-ni i typewriter, ci wacwalo i gang kal me United States wek kigo i printa. Tic man ducu otero cabit ma romo aboro. Kadi bed ni pe kigonyo buk man maber, ento okonyo jo mapol ma giloko leb Tonga me pwonyo ada. An wan ki Pam pe wabedo lugony leb, ento gin mutimme-ni otugo mitiwa i tic man.
Pam, kwo i cula nam ka iporo ki kwo i lobo Australia onongo tye nining?
Mutoka ma onongo wabedo iye i kare ma watye ka limo adwol
Kwo onongo pat adada! I kabedo mogo, onongo mitte ni wakany jami calo ober, lyeto, oyo, two ki i kine mukene cam obedo nok. Ki tungcel, otyeno ducu onongo wanongo mit pa neno kit ma nam mwonya kwede kun nongo wabedo i fale ma mewa—meno aye kit ma jo me Polynesia gilwongo kwede ot ma kiyubo wiye ki lum dok kore pe. I dyewor ma dwe tar, onongo wabedo ka neno kit ma tipo pa otit ma kilwongo ni coconut cung maleng kwede, kun dwe ryeny i wi nam. Jami mamwonya magi otugo cwinywa me lwodo lok ki lega, dok okonyowa me tam i kom jami mabeco ento pe jami maraco.
Onongo wamaro lutino tutwal, pien bedo kwedgi mit dok ginyuto miti i kom wan otara. I kare mo ma watye ka limo cula nam me Niue, latin awobi mo obedo ka yweyo bad Winston ci owaco ni, “Amaro yec komi.” Latin-ni onongo ma naka peya oneno ngat ma bade opong ki yer kit meno dok kit me lwongone ocungo wiye woko!
Ocwero cwinywa mada me neno kit ma dano onongo lucan ki kit ma kwogi onongo tek kwede. Onongo gibedo i kabedo mamwonya adada ento gipe ki odi yadi dok pii amata tye manok. Kadi bed kit meno, omegiwa onongo pe giparo. Meno obedo kwo ma gungiyo kwede. Onongo cwinygi yom me bedo kacel ki jo gangigi, ki me bedo ki ka ma giromo cokke iye, ki dong mot me woro Jehovah. Lanengi okonyowa me keto cwinywa i kom gin ma pire tek kun wabedo ki kwo ma pe mito jami mapol.
Pam, i kine mukene onongo mitte ni itwom pii ki i kulu dok ited dek i yo ma pe ingi kwede. Tittiwa kong kit ma onongo itimo man kwede.
I Tonga, Pam tye ka lwoko bongiwa
Omyero apwo babana matek. En opwonya jami mapol calo kit me moko mac, ki tedo ki yen ki bene kit me kwo ki jami manok keken. I kare mo acel ma walimo cula nam me Kiribati, wabedo i ot lum ma pe kipuyo dyere dok kore kiyubo ki koo. Me tedo oyotoyot, atongo bur i dye ot wek ayub keno ci atiyo ki pok nge coconut mutwo macalo yen. Me gamo pii, acito i kulu kacel ki mon me caro meno. Me twomo pii ki i te ngom, onongo gitiyo ki yat ma borre romo futi abicel dok kitweyo tol mo i agikkine, oweko bedo calo goli me mako rec. Ento, me ka tweyo lak goli i agikki me tol-li, onongo gitweyo iye debe. Ka oo i kom dako moni, en bolo tal man i pii ci wiro oyotoyot wek debe man opot i pii ci pii opikke iye. Onongo nen calo gin ma yot ata—nio ka oo i koma. Abolo tal tyen mapol, ento debe obedo ka goyo mere wi pii ma pe twomo gin mo! Ma dong dano ducu gunyera guol woko, dako mo acel ojalle me konya twomo pii. Jo me kabedo meno onongo kare ducu ginyuto kica dok gidyere me konyowa.
Wun weng wumaro ticwu i cula nam magi mada. Tika wuromo nywako kwedwa jami mogo ma wiwu po iye?
Winston: Oteriwa kare me niang tekwaro mogo. Me labolle, ka omege guminiwa cam, onongo pol kare gitokiwa cam ducu ma gitye kwede. I acakkine, pe onongo wangeyo ni omyero wawek cam mogo odong pigi. Dong onongo wacamo jami ducu ma kiketo i nyimwa watyeko woko! Ngene kene ni, lacen ma waniang tekwarogi, wacako weko cam pigi. Kadi bed wabedo ka timo jami mogo ma pe rwatte ki tekwarogi, omegiwa gubedo ka terowa ki niango. Dok onongo gibedo ki yomcwiny me jolowa i nge dwe abicel abicel ka wadwogo ka limogi. Mapat ki an wan ki Pam, omege magi onongo pe girwatte ki Lucaden mukene.
I cula nam me Niue, Winston tye ka telo wi gurup ma gicito ka tito kwena
Limwa bene onongo miyo caden magwar i caro magi. Pol pa dano ma i caro magi onongo gitamo ni Lucaden pa Jehovah gucako dinigi ki wigi. Ento ka wan ma waa ki i lobo mukene wabino ka lim, onongo konyogi me niang ni man kara obedo dul madit ma jone tye i wi lobo ducu dok meno onongo gudo cwinygi.
Pam: Gin acel ma wiya po iye tutwal otimme i Kiribati, ka ma onongo gitye ki kacokke ma tye ki omege ki lumege manok. Laelda acel keken ma tye kunu ma nyinge Itinikai Matera onongo yelle matek me gwokowa. I nino mo acel en obino ki adita ma tye iye tong gweno acel keken. En owacciwa ni, “Akelo piwu.” Tong gweno obedo gin ma onongo nongone tek adada i kare meno. Gin matidi meno ma onyuto yot cinge-ni ogudo cwinywa adada.
I nge mwaki mogo lacen, Pam, irwenyo latin i kare ma ii opoto. Ngo ma okonyi me ciro?
Agamo ic i mwaka 1973 i kare ma wan ki Winston onongo watye ka tic i cula nam me South Pacific. Wamoko tamwa me dok cen i Australia, ento i nge dwe angwen warwenyo latinwa i kare ma iya opoto. Cwiny Winston ocwer matek pien meno onongo latinne bene. Arem cwiny ma abedo kwede owoto ki dok motmot, ento pe okwe kwicikwici nio ma wanongo Watchtower me April 15, 2009. “Lapeny pa Lukwan Bukkewa” openyo ni: “Tika gen me cer tye pi latin ma oto ki i mine?” Pwony meno ocuko cwinywa ni omyero wawek lok man i cing Jehovah, pien en kare ducu timo jami ma tye atir. En bikweyo arem ducu ma wakato ki iye pi kwo i lobo man marac-ci i kare ma en bitic ki Wode me “turo tic pa Catan woko.” (1 Jon 3:8) Pwony man bene okonyowa me bedo ki pwoc pi “tiko” me wel ma watye kwede macalo jo pa Jehovah! Kwowa onongo bibedo nining ka onongo wape ki gen i kom Ker-ri?
I nge to pa latinwa, wadok cen i tic pi kare malac. Watiyo pi dwe mogo i Betel me lobo Australia dok lacen wadok cen i tic me limo adwol. I mwaka 1981, i nge tic pi mwaki angwen i caro me New South Wales ki Sydney, kilwongowa me tic i jang gang kal me Australia, kit ma onongo kilwongo kwede i kare meno, dok pud watye kany wa tin.
Winston, tika ngec ma inongo i ticci i cula nam me South Pacific okonyi i ticci macalo lamemba me Komitti me Jang Gang Kal me Australasia?
Ee, okonya i yo mapol adada. Mukwongo, kipenyo jang gang kal me Australia me neno wi tic pi cula nam me American Samoa ki Samoa. I ngeye kiribo jang gang kal me New Zealand kacel ki Australia. Kombeddi dong jang gang kal me Australasia neno wi tic i Australia, American Samoa ki Samoa, Cook Islands, New Zealand, Niue, Timor-Leste, Tokelau, ki Tonga—dok pol pa kabedo magi dong abedo ki mot me limogi macalo lacungo pi jang gang kal. Ngec ma anongo i tic ki omege ki lumege ma i cula nam magi okonya adada me tic pigi ki i jang gang kal.
Winston gin ki Pam i jang gang kal me Australasia
Me giko lokka, amito waco ni pi mwaki mapol wan ki Pam waniang ni pe ludito keken aye giyenyo Lubanga. Waneno man ki i gin mutimme i komwa. Jo matino bene gimito “tiko mo acel me wel”—kadi bed lupacogi mukene gipe ki miti. (2 Luker 5:2, 3; 2 Tekwaro 34:1-3) Ki lok ada, Jehovah obedo Lubanga ma lamar ma mito ni jo ducu, ludito kacel ki lutino, gunong kwo!
I kare ma an wan ki Pam wacako yenyo Lubanga mwaki makato 50 angec, onongo pe wangeyo ka ma man biterowa iye. Labongo akalakala mo, lok ada madok i kom Ker-ri obedo tiko me wel ma pe porre! Wamoko tamwa me gwoko tiko meno ki tekowa ducu!