A sa Vwọ Dia Ọvwata A Guọnọ Esegbuyota Kugbe Iruo

1. E de roro kpahen esegbuyota ri Ebraham, onọ vọ yen avwanre sa nọ?

DEDE nẹ ihwo buebun nyo kpahen ikuegbe ri Ebraham, jẹ ayen ghwa riẹn emu buebun kpahọ-ọn. Ẹkẹvuọvo, wọ riẹn erọnvwọn buebun kpahen Ebraham. Kerẹ udje, wọ riẹnre nẹ e se Ebraham “ọsẹ vwọ kẹ ihwo eje ri vwo esegbuyota.” (Ro 4:11) Wo se roro, ‘Me sa vwẹrokere udje ri Ebraham ji vwo oka rẹ esegbuyota ro vwori?’ E, wo se ruo.

2. Diesorọ ọ vwọ dia obo re ghanre re vwo yono kpahen udje ri Ebraham? (Jems 2:​22, 23)

² Idjerhe ọvo avwanre se vwo vwo esegbuyota kerẹ Ebraham, ọyen avwanre vwo yono kpahan udje rọyen. Vwo nene oborẹ Ọghẹnẹ vuẹrẹ, Ebraham yan kpo asan oshesheri, dia ebọkpọ vwẹ ikpe buebun, o ji dino reyọ ọmọ rọyen Aizik ro vwo ẹguọnọ kpahen mamọ vwo ze izobo. Enana ro ruru na djerephia nẹ esegbuyota rọyen ganre. Esegbuyota kugbe iruo ri Ebraham nẹrhẹ ọ vẹ Ọghẹnẹ dia ugbeyan je nẹrhẹ Ọghẹnẹ rhiabọreyọ. (Se Jems 2:​22, 23.) Jihova guọnọre nẹ avwanre eje ọtiọyen ji te we vwo oka rẹ ebruphiyọ ri Ebraham vwori. Fikirẹ ọnana, ọ da reyọ ẹwẹn ọfuanfon rọyen vwo mu Pọl kugbe Jems ri si vwẹ Baibol na vwọ ta ota kpahen udje ri Ebraham. Jẹ a ta ota kpahen udje ri Ebraham vwo nene obo re si phiyọ Rom uyovwin 4 kugbe Jems uyovwin 2. Ẹdia ri Baibol ivẹ nana ta eta re vwerhoma mamọ kpahen Ebraham.

3. Ẹkpo ri Baibol vọ yen Pọl kugbe Jems rionbọ ra?

³ Pọl kugbe Jems rionbọ kpo eta re si phiyọ Jẹnẹsis 15:6 rọ tare nẹ: “[Ebraham] de se Ọrovwohwo gbuyota, o de kere vwọ kẹ nẹ ọvwata o ruẹ.” A vwọ dia ọvwata mudiaphiyọ nẹ Ọghẹnẹ rhiabọreyọ ohwo ji no nẹ o vwo abe-e. Mavọ yen o yovwin te rẹ Ọghẹnẹ vwọ reyọ ẹro ri jẹ abe evwo vwo ni emọ rẹ ihworakpọ re gbare-e re je dia irumwemwu! Aphro herọ-ọ nẹ wọ guọnọre nẹ Ọghẹnẹ vwẹ oka rẹ ẹro ọtiọyen vwo ni we, ọ ghene sa phia. A vwọ riẹn obo re sa nẹrhẹ Ọghẹnẹ se avwanre evwata, ofori nẹ e vwo ẹruọ rẹ oboresorọ Ọghẹnẹ vwo se Ebraham ọvwata.

A GUỌNỌ ESEGBUYOTA A SA VWỌ DIA ỌVWATA

4. Diesorọ ihworakpọ vwo jẹ evwata ẹdia?

⁴ Vwẹ ileta ro si rhe iniọvo rehẹ Rom, Pọl tare nẹ ihwo eje irumwemwu. (Ro 3:23) Kẹ, mavọ yen ohwo sa vwọ dia ọvwata yẹrẹ dia ohwo ro vwo upe-e je mrẹ aroesiri rẹ Ọghẹnẹ? Pọl vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi rẹ uyota vwọ mrẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ onọ nana womarẹ udje ri Ebraham.

5. Die yen nẹrhẹ Jihova se Ebraham ọvwata? (Rom 4:​2-4)

⁵ Jihova se Ebraham ọvwata ọke rọ vwọ hẹ otọ ri Kenan. Diesorọ Jihova vwo se Ebraham ọvwata? Kidie nẹ o nene odjekẹ rehẹ Urhi ri Mosis? Ẹjo. (Ro 4:13) Ọghẹnẹ se Ebraham ọvwata ikpe re vrẹ 400 tavwen ọ ke rhe vwẹ Urhi na kẹ ẹgborho rẹ Izrẹl. Ọ vwọ dia ọtiọyena, diesorọ Ọghẹnẹ vwo se Ebraham ọvwata? Fikirẹ ẹse ri Jihova re muwan rọye-en, O de se Ebraham ọvwata kidie o vwo esegbuyota.​—Se Rom 4:​2-4.

6. Idjerhe vọ yen Jihova vwo se orumwemwu ọvwata?

⁶ Pọl tare nẹ ohwo de vwo esegbuyota kpahen Ọghẹnẹ, “ke kere esegbuyota rọyen phiyọ ophiọnphiọn.” (Ro 4:5) Ọ je tanẹ: “Ọtiọyen Devid je ta ota kpahen omavwerhovwẹn ro rhe ohwo rẹ Ọghẹnẹ kere phiyọ ọvwata ababọ rẹ iruo: ‘Ebruba kẹ ohwo ra vwẹ ogbeku rọyen rhovwo, re rhurhu imwemwu rọyen kẹ. Ebruba kẹ ohwo rẹ Ọrovwohwo keri orukuruku ba obọ-ọ, rẹ ophiẹnvwe ọvuọvo hẹ udu rọye-en.’” (Ro 4:​6-8; Un 32:​1, 2) Ọghẹnẹ reyọ imwemwu rẹ ihwo ri vwo esegbuyota kpahọn vwo ghovwo ayen. O vwo ghovwo ayen karekare, ọ rha karophiyọ ayen ọfa-a. Fikirẹ esegbuyota rayen, Jihova mrẹ ayen kerẹ ihwo ri vwo abe-e re je dia evwata.

7. Idjerhe vọ yen ihwo re fuevun ga Ọghenẹ vwọ dia evwata?

⁷ Dede nẹ e se ayen evwata, Ebraham, Devid, kugbe ihwo efa re fuevun kẹ Ọghẹne jẹ irumwemwu re gbare-e. Fikirẹ esegbuyota rayen, Ọghẹne mrẹ ayen kerẹ ihwo ri vwo upe-e, ma rho a da vwẹ ayen vwavwen ihwo ri vwo esegbuyota kpahọ-ọn. (Ẹf 2:12) Vwo nene obo ri Pọl ta ota kpahen phephẹn vwẹ ileta ro si rhe iniọvo rehẹ Rom, esegbuyota ọyen oborẹ a ghene guọnọ a vẹ Ọghẹnẹ ki se vwo uvi rẹ oyerinkugbe. Ebraham kugbe Devid nabọ vwo esegbuyota kpahen Ọghẹne, avwanre ji se ru ọtiọyen.

MAVỌ YEN ESEGBUYOTA VẸ IRUO VWO CHUROBỌ SI OHWOHWO?

8-9. Iroro echọchọ vọ yen ihwo evo vwo kpahen obo ri Pọl kugbe Jems siri, kẹ diesorọ?

⁸ Vwẹ ikpe ujorin buebun re wanre, ilori ẹga phraphro ọgangan kpahen oborẹ esegbuyota kugbe iruo vwo churobọ si ohwohwo. Ilori ẹga evo yono nẹ wo de segbuyota nẹ Jesu Kristi yen Ọrovwori na, kẹ wo che vwo usivwin. Ọ sa dianẹ wo nyo rẹ ayen da ta nẹ, “Rhiabọreyọ Jesu rere wo vwo usivwin.” Ilori ẹga na tobọ rionbọ kpo eta ri Pọl nana: “Ọghẹnẹ kere [ohwo] phiyọ ọvwata ababọ rẹ iruo.” (Ro 4:6) Efa tare nẹ, wo se “sivwin oma wẹn” womarẹ wo vwo kpo asan rẹ ẹga rhọnvwephiyọ nẹ ọyen hẹ asan rọ ma fon, kugbe wo vwo ruẹ obo ri ẹga na tare nẹ o yovwirin. Ọkiọvo ayen je rionbọ kpo oborẹ Jems 2:24 tare: “Womarẹ iruo ọyen e vwo se ohwo ọvwata, ọ dia womarẹ esegbuyota ọvo-o.”

⁹ Kidie nẹ ẹruọ rẹ ayen vwori fẹnẹre, ihwo evo ri yono Baibol na kodo ke tare nẹ obo ri Pọl kugbe Jems si kpahen esegbuyota kugbe iruo rhọnvwephiyọ ohwohwo-o. Vwo nene oborẹ ilori ẹga evo tare, Pọl vwo imuẹro nẹ esegbuyota yen obo ra guọnọre e se vwo se ohwo ọvwata ọ dia iruọ-ọ. Jems de rhe yono nẹ iruo ọyen obo re ma ghanre ra guọnọre Ọghẹne se vwo rhiabọreyọ ohwo. Ogbuọbe ọvo ro yono kpahen irueru rẹ ẹga tare nẹ: “Jems vwo ẹruọ rẹ oborẹ Pọl mudiaphiyọ-ọ rọ vwọ tanẹ a guọnọ esegbuyota ọvo ababọ rẹ owian e se vwo se ohwo ọvwata.” Ẹkẹvuọvo ẹwẹn ọfuanfon ri Jihova yen mu Pọl kugbe Jems vwo si eta rẹ ayen si phiyotọ na. (2Ti 3:16) Ọtiọyena ofori nẹ a nabọ roro kpahen emu ọfa rẹ ayen ta ota kpahen e se vwo vwo ẹruọ rẹ oborẹ ayen siri na.

10. “Iruo” vọ yen Pọl ta ota kpahan? (Rom 3:​21, 28) (Ni uhoho na.)

¹⁰ “Iruo” vọ yen Pọl ta ota kpahen vwẹ Rom uyovwin 3 kugbe 4? Ọ ta ota kpahen “iruo rẹ urhi,” rọ dia urhi ri Mosis, ra vwọ kẹ ihwo rẹ Izrẹl vwẹ Ugbenu ri Sinae. (Se Rom 3:​21, 28.) Ọ họhọre nẹ ihwo ri Ju evo re dia Inenikristi vwẹ ọke ri Pọl, mrẹrẹ bẹnbẹn rẹ ayen vwo nene odjekẹ na nẹ o rhe fo re vwo nene Urhi ri Mosis kugbe iruo rẹ urhi na guọnọre-e. Ọtiọyena, Pọl rionbọ kpo udje ri Ebraham vwo djephia nẹ ọ dia “iruo rẹ urhi” yen nẹrhẹ ohwo vwo uvi oyerinkugbe vẹ Ọghẹnẹ-ẹ. Ẹkẹvuọvo womarẹ esegbuyota. Ọnana kẹ avwanre omavwerhovwẹn vẹ imuẹro nẹ a vẹ Ọghẹnẹ se vwo uvi rẹ oyerinkugbe. O mudiaphiyọ nẹ avwanre che vwo esegbuyota kpahen Ọghẹne kugbe Kristi, rọ sa nẹrhẹ ayen rhiabọreyọ avwanre.

11. Eka rẹ “Iruo” vọ yen Jems ta ota kpahen?

¹¹ Ẹkẹvuọvo, ọ dia “iruo” ra ta ota kpahen vwẹ Jems uyovwin 2 yen “iruo rẹ urhi” ri Pọl ta ota kpahe-en. Jems rionbọ kpo ewian yẹrẹ iruo rẹ Inenikristi ruẹ vwẹ akpeyeren ri kẹdi kẹdẹ rayen. Eka rẹ iruo tiọyena djephia sẹ Onenikristi vwo uvi esegbuyota kpahen Ọghẹnẹ yẹrẹ o vwori-i. Jẹ a ta ota kpahen idje ivẹ ri Jems vwo ruiruo.

12. Vwo nene obo ri Jems djisẹ rọyen, mavọ yen esegbuyota vẹ iruo vwo churobọ si ohwohwo? (Ni uhoho na.)

¹² Vwẹ udje rẹsosuọ na, Jems ta ota kpahen oboresorọ o vwo fo nẹ Inenikristi ghwomaphiyọ ẹbẹre ọvo jẹ ẹbẹre ọvo vwo-o vwẹ oyerinkugbe rayen vẹ ihwo efa. Ọ nabọ ru ẹkpo nana phephẹn rọ vwọ ta ota kpahen ọshare ọvo ro dje ẹguọnọ kẹ ohwo ro feri ẹkẹvuọvo o de rhe ni ọ rọ dia ogbere kuẹrofia. Jems tare nẹ ọshare na sa tanẹ ọyen vwo esegbuyota, kẹ iruo rọyen ghini djephia nẹ o vwo esegbuyota? (Jem 2:​1-5, 9) Vwẹ udje rivẹ na, Jems djunute ohwo ọvo rọ mrẹ ‘oniọvo aye yẹrẹ oniọvo oshare ro vwo emu rọ cha re yẹrẹ ewun ro che kuphiyọ-ọ’ jẹ ọ rhọnvwe vwẹ ukẹcha phia-a. Ọ da tobọ dianẹ ohwo ọtiọyena tare nẹ ọyen vwo esegbuyota, jẹ iruo rọyen djerephia-a; esegbuota ghene kanre ohwo ọtiọyena. Vwo nene oborẹ Jems tare, “esegbuyota ro vwo iruo-o, jẹ o ghwuru.”​—Jem 2:​14-17.

13. Mavọ yen udje ri Jems vwo ruiruo vwo djephia nẹ a guọnọ esegbuyota kugbe iruo? (Jems 2:​25, 26)

¹³ Jems djerephia nẹ Rehab ọyen ohwo ro vwo esegbuyota womarẹ iruo rọyen. (Se Jems 2:​25, 26.) O nyo kpahen oka rẹ ohwo ri Jihova hepha je mrẹvughe nẹ ọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo rẹ Izrẹl. (Jos 2:​9-11) O djerephia nẹ o vwo esegbuyota womarẹ iruo rọyen​—ro vwo si eshare rẹ Izrẹl ivẹ nu rẹ arhọ rayen vwọ hẹ ẹdia rẹ imuoshọ. Ukuotọ rọyen, e de se aye nana rọ dia ohwo rẹ Izrẹ-ẹl rọ je dia ohwo rọ gbare-e na ọvwata kirobo re se Ebraham ọvwata. Udje ri Rehab djerephia nẹ owian ọyen obo re ghanre mamọ e se vwo djephia nẹ e vwo esegbuyota.

14. Idjerhe vọ yen isiesi ri Pọl kugbe Jems vwọ rhọnvwephiyọ ohwohwo?

¹⁴ Pọl kugbe Jems nabọ dje oborẹ esegbuyota kugbe iruo hepha fiotọ vwẹ idjerhe rọ fẹnẹ ohwohwo. Pọl vuẹ ihwo ri Ju re dia Inenikristi nẹ ayen cha sa mrẹ aroesiri ri Jihova womarẹ iruo yẹrẹ ayen vwo nene odjekẹ rẹ Urhi ri Mosis ọvo-o. Jems da rha kanrunumu oboresorọ Inenikristi eje vwo djephia nẹ ayen vwo esegbuyota womarẹ ayen vwo ru emuesiri vwọ kẹ ihwo efa.

15. Erhọ yen idjerhe evo re se vwo djephia nẹ e vwo esegbuyota womarẹ iruo rẹ avwanre? (Ni ihoho na.)

¹⁵ Ọ dia Jihova tare nẹ e ru oborẹ Ebraham ruru tavwen e ki se avwanre evwata-a. Vwọrẹ uyota, o vwo idjerhe sansan re se vwo djephia nẹ e vwo esegbuyota womarẹ iruo rẹ avwanre. E se rhiabọ dede ihwo kpokpọ re rhe ukoko na, vwẹ ukecha kẹ iniọvo rẹ avwanre re ghene guọnọ ukẹcha kugbe e ji vwo ru emuesiri kẹ ihwo rẹ orua avwanre, re dia oborẹ Ọghẹnẹ rhọnvwephiyọ rọ cha ghwa ebruphiyọ rọyen bru avwanre rhe. (Ro 15:7; 1Ti 5:​4, 8; 1Jọ 3:18) Orọnvwọn ọvo kiriguo re se vwo djephia nẹ e vwo esegbuyota yen e vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na vẹ oruru. (1Ti 4:16) Womarẹ iruo rẹ avwanre, avwanre eje se djephia nẹ e vwo esegbuyota nẹ ive ri Jihova che rugba, nẹ idjerhe rọyen yen me yovwin. E de ru ọtiọyen, avwanre vwo imuẹro kokoroko nẹ Ọghẹne che se avwanre evwata kugbe igbeyan rọyen.

IPHIẸROPHIYỌ NẸRHẸ ESEGBUYOTA AVWANRE GAN

16. Die yen Ebraham rhẹro rọyen ro ji vwo esegbuyota kpahen?

¹⁶ Rom uyovwin 4 ta ota kpahen orọnvwọn ọfa rọ pha ghanghanre rẹ avwanre se yono miẹ Ebraham: ọghanrovwẹ rẹ iphiẹrophiyọ. Jihova veri nẹ ọyen che bruphiyọ kẹ “ẹgborho buebun” womarẹ Ebraham. Vwẹ ẹwẹn roro oborẹ oma vwerhen Ebraham te fikirẹ iphiẹrophiyọ nana! (Jẹ 12:3; 15:5; 17:4; Ro 4:17) Dedena, ọke ri Ebraham vwọ hẹ ikpe 100 ji Sera hẹ ikpe 90, jẹ ayen ji rhi vwiẹ ọmọ-ọ. Vwẹ ẹro rẹ ohworakpọ e se ghwe no nẹ Ebraham kugbe Sera gbi che se vwiẹ ọfa-a. Ọnana ghene davwen esegbuyota ri Ebraham ni. “Jẹ womarẹ iphiẹrophiyọ, o vwo esegbuyota nẹ ọyen cha dia ọsẹ rẹ ẹgborho buebun.” (Ro 4:​18, 19) Ọke vwọ yanran na, oborẹ Ebraham vwo iphiẹrophiyọ kpahen de rhi rugba. Ọ da rhe dia ọsẹ ri Aizik, ọmọ ro rhẹro rọyen ọke grongron re na.​—Ro 4:​20-22.

17. Mavọ yen avwanre ru riẹn nẹ e se kere avwanre phiyọ evwata kugbe igbeyan rẹ Ọghẹnẹ?

¹⁷ Kerẹ Ebraham, avwanre sa mrẹ aroesiri rẹ Ọghẹnẹ, dia evwata kugbe igbeyan rọyen. Vwọrẹ uyota, ọnana yen obo ri Pọl kanrunumu vwẹ ota rọyen: “Eta na ‘e de kere phiyọ’ na, ọ dia fikirẹ ọyen ọvo e vwo si aye-en, e ji sio fikirẹ avwanre re che kere phiyọ evwata, kidie avwanre vwo esegbuyota kpahen Ohwo rọ kpare Jesu.” (Ro 4:​23, 24) Kerẹ Ebraham, ofori nẹ avwanre vwo esegbuyota ji djephia womarẹ iruo, ọtiọyen ji te iphiẹrophiyọ. Pọl ta ota kpahen iphiẹrophiyọ rẹ avwanre vwori kpobaro phiyọ vwẹ Rom uyovwin 5, rọ dia obo ra cha ta ota kpahen vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana.