Mavọ Yen e se Vwo ru Esegbuyota re Vwo Kpahen Ive rẹ Akpọ Ọkpokpọ na Ganphiyọ?

1-2. Die yen ofori nẹ e ru ra vwọ hẹrhẹ akpọ ọkpokpọ na?

AVWANRE ni ive ri Jihova rọ cha vwọ reyọ akpọ ọkpokpọ vwo wene eyeren nana ghanghanre. (2 Pi 3:13) Dede nẹ avwanre riẹn ọke rẹ akpọ ọkpokpọ na cha vwọ rhe-e, jẹ erọnvwọn ra mrẹ vwẹ akpọ na djerephia nẹ o rhe che kri-i.​—Mt 24:​32-34, 36; Iru 1:7.

² Jẹ, o toro obo ra dia ukoko na kri te re-e, ofori nẹ avwanre eje bọn esegbuyota rẹ avwanre kpahen ive yena ganphiyọ. Diesorọ? Kidie esegbuyota rọ ganre dede se shekpotọ. Vwọrẹ uyota, ọyinkọn Pọl se jẹ esegbuyota e vwo “umwemwu rọ [fobo] gba avwanre na phihọ otọ.” (Hib 12:1) Rere esegbuyota avwanre vwo je shekpotọ, ko fori nẹ avwanre vwẹ ọkieje fuẹrẹn erọnvwọn ri djerephia nẹ akpọ ọkpokpọ na cha ghene rhe kẹrẹkpẹ.​—Hib 11:1.

3. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono nana?

³ Vwẹ uyono nana, a cha fuẹrẹn idjerhe erha re se vwo ru esegbuyota rẹ avwanre kpahen ive ri Jihova kpahen akpọ ọkpokpọ na ganphiyọ: (1) re vwo roro kokodo kpahen ọtanhirhe na, (2) re vwo roro kpahen ẹgba ri Jihova, kugbe (3) re vwo ru erọnvwọn re sa nẹrhẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ ọ ri Jihova ganphiyọ. Vwọba, a je cha ta ota kpahen oborẹ ovuẹ ri Jihova vwọ kẹ Habakọk vwọ bọn esegbuyota rẹ avwanre gan nonẹna. Ẹsosuọ, e ja ta ota kpahen ẹdia evo re se hirharoku enẹna ra da guọnọ esegbuyota rọ ganre kpahen ive rẹ akpọ ọkpokpọ na.

ẸDIA EVO RA DA GUỌNỌ ESEGBUYOTA RỌ GANRE

4. Orhiẹn sansan vọ yen a da guọnọ esegbuyota rọ ganre?

⁴ Kẹdẹ kẹdẹ, yen avwanre vwo brorhiẹn re guọnọ esegbuyota rọ ganre. Kerẹ udje, avwanre brorhiẹn ri shekpahen igbeyan, erọnvwọn ra vwọ diotọ, ẹbe eyono, orọnvwe, emọ, kugbe oka rẹ iruo re che ru. Ofori nẹ a nọ oma avwanre: ‘Orhiẹn ri mi brẹ djephia nẹ mi vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ cha vwẹ akpọ ọkpokpọ vwo wene eyeren nana kẹrẹkpẹ? Gbanẹ ihwo ri yeren akpọ kerẹsiẹ ra da mrẹ nẹ ughwu yen vwrẹ rẹ yen mi vwẹrokere brorhiẹn?’ (Mt 6:​19, 20; Lu 12:​16-21) E de ru esegbuyota rẹ avwanre kpahen akpọ ọkpokpọ ro sikẹre re na ganphiyọ, ke se bru omamọ orhiẹn.

5-6. Die yen sorọ a vwọ guọnọ esegbuyota rọ ganre ọke re de hirharoku edavwini? Djudje rọyen.

⁵ Avwanre ji hirharokuẹ edavwini ra da guọnọ esugbuyota rọ ganre. E se hirharoku omukpahen, okpọga, yẹrẹ erọnvwọn efa re sa nẹrhẹ akpọ nu avwanre ọhọ. Ẹsosuọ, e se no nẹ e se chirakon rẹ ọdavwini. Ẹkẹvuọvo edavwini evo se siotọ ọke grongron​—kọ guọnọ esegbuyota ọgangan e se vwo chirakon ji ga Jihova vẹ aghọghọ.​—Ro 12:12; 1 Pi 1:​6, 7.

⁶ E de hirharoku ọdavwini, e se no nẹ akpọ ọkpokpọ ri Jihova na cha sa rhe-e. Kẹ ọnana mudiaphiyọ nẹ avwanre rhe vwo esegbuyota-a? Ọ dia ọtiọyen ọ hepha-a. Roro kpahen udje nana. Vwẹ ọke rẹ ohwahwa ekpahen ọgangan da herọ, e se no nẹ ohwahwa na rhe che notọ-ọ. Ẹkẹvuọvo o kriri o vwori-i ohwahwa na je cha ghwiẹ. Ọtiọyen ọ je hepha nẹ, siẹrẹ ofu de dje avwanre, e se roro nẹ akpọ ọkpokpọ na cha rhe-e. Ẹkẹvuọvo e de vwo esegbuyota rọ ganre, a cha riẹn nẹ ive rẹ Ọghẹnẹ eje che rugba. (Un 94:​3, 14, 15; Hib 6:​17-19) Vẹ imuẹro yena, ke se phi ẹga ri Jihova phiyọ ẹdia rẹsosuọ vwẹ akpeyeren.

7. Uruemu vọ yen ofori nẹ a kẹnoma kẹ?

⁷ E jẹ a ta ota kpahen ẹdia ọfa ra da guọnọ esegbuyota rọ ganre​—iruo aghwoghwo na. Ihwo buebun avwanre ghwoghwo ota kẹ roro nẹ “iyẹrẹn esiri” kpahen akpọ ọkpokpọ rẹ Ọghẹnẹ na cha sa dia uyota-a. (Mt 24:14; Izi 33:32) E ja vwẹ uphẹn kẹ ẹwẹn ivivẹ ro rhe ayen na nẹ o ji ghworo avwanre-e. A sa vwọ kẹnoma kẹ emu ọtiọyen, ko fori nẹ e ru esegbuyota rẹ avwanre gan ọkieje. E jẹ a ta ota kpahen idjerhe erha e se vwo ru ọtiọyen.

RORO KOKODO KPAHEN ỌTANHIRHE NA

8-9. Mavọ yen e vwo roro kokodo kpahen ọtanhirhe na sa vwọ nẹrhẹ esegbuyota avwanre gan?

⁸ Idjerhe ọvo e se vwo ru esegbuyota avwanre gan ọyen e vwo roro kokodo kpahen ọtanhirhe na. Ọtanhirhe na ọyen imuẹro nẹ ive ri Jihova eje che rugba. A da frẹkotọ roro kpahen oboresorọ Jihova vwo ru ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ọtanhirhe na kugbe obo ro churobọ si, ke se vwo imuẹro nẹ ive rẹ Ọghẹnẹ kpahen akpọ ọkpokpọ na che ghini rugba. Diesorọ a sa vwọ ta ọtiọyen?

⁹ Kẹ, die yen ọtanhirhe na churobọ si? Jihova ji Ọmọkpako rọyen ro vwo ẹguọnọ kpahen, rọ je dia ugbeyan rọ ma kẹrẹ, vwo nẹ odjuvwu rhe nẹ e vwiẹ kerẹ ohwo rọ gbare. Ọke rọ vwọ hẹ otọrakpọ na, Jesu chirakon rẹ koka koka rẹ edavwini. O rhiẹromrẹ odjadja o de ji ghwu ughwu rẹ oja. Okposa yen Jihova hware! Ọghẹnẹ avwanre na ro vwo ẹguọnọ cha sa vwẹ uphẹn kẹ Ọmọ rọyen nẹ ọ rioja ji ghwu rere e vwo yeren akpọ rẹ ọmọke krẹ-ẹn. (Jọ 3:16; 1 Pi 1:​18, 19) Ọ vwọ dianẹ okposa rode yen Jihova hware na, o che ruo rere e se vwo vwo arhọ ri bẹdẹ vwẹ akpọ ọkpokpọ na.

RORO KPAHEN ẸGBA RI JIHOVA

10. Vwo nene obo rehẹ Ẹfesọs 3:​20, die yen Jihova vwo ẹgba ro se vwo ru?

¹⁰ Idjerhe rivẹ e se vwo ru esegbuyota avwanre gan yen e vwo roro kpahen ẹgba ri Jihova. O vwo ẹgba ro vwo ru kemu kemu ro veri eje gba. Ihwo buebun se no nẹ, ive rọyen kpahen arhọ ri bẹdẹ vwẹ akpọ ọkpokpọ na che se rugba-a. Ẹkẹvuọvo ọkieje yen Jihova vwo ve ive rẹ ihworakpọ che se ru-u. O se ru ọtiọyen kidie, ọyehẹ Ọghẹnẹ ro me kpenu. (Job 42:2; Mk 10:27) Ọtiọyena o rhe gbe ohwo unu-u siẹrẹ o de ve ive ọtiọye-en.​—Se Ẹfesọs 3:20.

11. Djudje rẹ ive rẹ igbevwunu ri Jihova ọvo. (Ni ekpeti na “Ive Igbevwunu Evo ri Rugba Re.”)

¹¹ Vwẹ ẹwẹn roro ive evo ri Jihova ve kẹ ihwo rọyen vwẹ ọke awanre re rorori nẹ ọ cha sa phia-a. Ọ vuẹ Ebraham vẹ Sera nẹ ayen che vwiẹ ọmọ vwẹ ọke ọghwo rayen. (Jẹ 17:​15-17) Ọ je vuẹ Ebraham nẹ emọ rọyen cha reyọ otọ ri Kenan vwọ riuku. Uvwrẹ rẹ ikpe buebun rẹ emọ ri Ebraham, re dia ihwo rẹ Izrẹl, vwọ dia eviẹn vwẹ Ijipt, e se no nẹ ive yena che se rugba-a. Ẹkẹvuọvo o de rhi rugba. Ọke vwọ yanran na, Jihova da je vuẹ Ẹlizabẹt nẹ o che vwiẹ ọmọ vwẹ ọke ọghwo rọyen. Vwọba, ọ da je vuẹ Meri rọ dia ọmọtobẹ nẹ, o che vwiẹ Ọmọ rọyen, ọnana che ru orugba rẹ ive rẹ Jihova veri vwẹ ogba rẹ Iden ikpe buebun re wanre.​—Jẹ 3:15.

12. Imuẹro vọ yen a vwọ kẹ avwanre kpahen ẹgba ri Jihova vwori vwẹ Joshua 23:14 vẹ Aizaya 55:​10, 11?

¹² E de roro kpahen ive ejobi rẹ Jihova veri vẹ obo ri rugba wan, ọnana sa nẹrhẹ a riẹn nẹ Jihova vwo ẹgba mamọ je nẹrhẹ esegbuyota re vwo kpahen akpọ ọkpokpọ na ganphiyọ. (Se Joshua 23:14; Aizaya 55:​10, 11.) Ọnana cha nẹrhẹ a vwẹ ukẹcha kẹ ihwo vwọ mrẹvughe nẹ akpọ ọkpokpọ ro veri na dia emu rẹ evwerhẹ-ẹn, yẹrẹ iroro ghevweghe-e. Ọnana yen obo ri Jihova komobọ ta kpahen akpọ vẹ idjuvwu kpokpọ na: “Eta nana omamọ ota.”​—Ẹvw 21:​1, 5.

RU ERỌNVWỌN RE SA NẸRHẸ OYERINKUGBE WẸN VẸ JIHOVA GANPHIYỌ

13. Mavọ yen uyono ẹra se vwo ru esegbuyota avwanre ganphiyọ? Djekpahọn.

¹³ Idjerhe rerha ra sa vwọ bọn esegbuyota avwanre gan yen a vwọ ghwọrọ ọke vwo ru erọnvwọn re sa nẹrhẹ oyerinkugbe avwanre vẹ Jihova ganphiyọ. Kerẹ udje, roro kpahen erere avwanre mrẹ vwo nẹ uyono ẹra cha. Anna, rọ ghwọrọ ikpe buebun vwẹ ẹga ọkieje re, da ta: “Uyono ẹra nẹrhẹ esegbuyota mẹ ganphiyọ. Ọ da tobọ dianẹ ọtota na ghwa tẹn ona rẹ ota eta-a yẹrẹ o djunute orọnvwọn kpokpọ vuọvo vwẹ ota rọye-en, mi ji che nyo ota rọ cha nẹrhẹ mi vwo ẹruọ ri Baibol na kpobarophiyọ, ọnana nẹrhẹ esegbuyota mẹ gan.”b Aphro herọ-ọ nẹ avwanre eje vwo ọdavwaro kpahen ẹkpahọnphiyọ rẹ iniọvo na re nẹrhẹ esegbuyota avwanre ganphiyọ.​—Ro 1:​11, 12; 10:17.

14. Idjerhe vọ yen iruo aghwoghwo na vwọ nẹrhẹ esegbuyota avwanre gan?

¹⁴ Avwanre je bọn esegbuyota avwanre gan siẹrẹ e de vwobọ vwẹ iruo aghwoghwo na. (Hib 10:23) Barbara, rọ ga Jihova vwẹ ikpe re vrẹ 70 re, tare nẹ: “Ọkieje yen iruo aghwoghwo na vwọ nẹrhẹ esegbutota mẹ gan. Kọke kọke me da vuẹ ihwo kpahen ive ri Jihova, yen esegbuyota mẹ vwọ ganphiyọ.”

15. Mavọ yen uyono romobọ vwọ bọn esegbuyota avwanre gan? (Ni ihoho na.)

¹⁵ O ji vwo orọnvwọn ọfa rọ nẹrhẹ esegbuyota avwanre gan: uyono romobọ. Susan mrẹ erere no cha siẹrẹ ọ da rhuẹrẹ ọke phiyọ vwọ kẹ uyono. Ọ da ta: “Ẹdijana rode yen mi vwo muegbe rẹ uyono Uwevwin Orhẹrẹ re che ru vwẹ oba udughwrẹn rọ vwọ kpahọn. Ẹdẹ iruo rẹsosuọ vẹ ọrivẹ, kọyen mi vwo muegbe rẹ uyono rẹ ruẹ vwẹ uvwre rẹ udughwrẹn na. Ẹdẹ ri chekọ, kọyen mi vwo ruẹ ehiahiẹ.” Fikirẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ uyono ro nene ọkieje, esegbuyota ri Susan kọ rhe gan. Irene, rọ gare vwẹ esiri ukoko ikpe buebun re, ji bọn esegbuyota rọyen gan womarẹ o vwo yono kpahen aroẹmrẹ ri Baibol. Ọ da ta: “O gbevwunu mamọ me vwọ mrẹ nẹ aroẹmrẹ ri Jihova eje rugba re tototo.”c

“O CHE JẸ ẸCHA-A”

16. Idjerhe vọ yen imuẹro ri Jihova vwọ kẹ ọmraro Habakọk vwo fi erere kẹ avwanre nonẹna? (Hibru 10:​36, 37)

¹⁶ Vwẹ ọke grongron rhire yen idibo ri Jihova evo vwọ hẹrhẹ oba rẹ eyeren nana. Vwẹ ẹro rẹ ihworakpọ, ihwo evo se no nẹ o krinọ re. Jihova vwọ ta ota kpahen ọdavwẹ yena ọ da vuẹ ọmraro Habakọk: “Emramrẹ na je hẹrhẹ ọke rọye; o re broma kpo obo oba​—ọ cha vwọrọn efia-an. Ọ da dianẹ o gbe eghẹrẹ, hẹrhẹ; o che jẹ ẹcha-a, O che krinọ-ọ.” (Hab 2:3) Habakọk ọvo yen Ọghẹnẹ vwẹ imuẹro yena vwọ kẹ? Gbanẹ eta yena ji se fi erere kẹ avwanre nonẹna? Ẹwẹn ọfuanfon na ji mu ọyinkọn Pọl vwọ reyọ eta yena vwo ruiruo, ọke rọ vwọ ta ota kẹ Inenikristi re je hẹrhẹ akpọ ọkpokpọ na. (Se Hibru 10:​36, 37.) Ọtiọyena, a da tobọ no nẹ ive rẹ Ọghẹnẹ gbe eghẹrẹ dede, “o che jẹ ẹcha-a, o che krinọ-ọ!”

17. Mavọ yen oniọvo aye ọvo reyọ uchebro ri Jihova vwọ kẹ Habakọk na vwo ruiruo?

¹⁷ Idibo ri Jihova buebun reyọ uchebro rọyen rọ tare nẹ a “hẹrhe” na vwo ruiruo ikpe buebun re. Kerẹ udje, Louise, rọ ton ẹga ri Jihova phiyọ vwẹ ukpe ri 1939 tare nẹ: “Ọke yena, mi rorori nẹ Amagidọn cha rhe tavwen mi ki wontọ nẹ isikuru. Ẹkẹvuọvo ọ dia ọtiọyen ọ wanre-e. Ikpe buebun rhire na, mi de se kpahen ikuegbe rẹ ihwo kerẹ Noa, Ebraham vẹ Josẹf re hẹrhẹ orugba rẹ ive ri Jihova ọke grongron, je chọn vwẹ uko vwọ hẹrhẹ Jihova ro vwo ru obo ro veri eje. Imuẹro ri mi vwori nẹ ive ri Jihova che rugba chọn vwẹ vẹ ihwo efa uko vwọ riẹn nẹ akpọ ọkpokpọ na sikẹrẹ re.” Ihwo buebun ri ga Jihova ọke grongron cha re je rhọnvwe phiyọ ọnana!

18. Mavọ yen emama se vwo ru esegbuyota avwanre vwo kpahen akpọ ọkpokpọ na ganphiyọ?

¹⁸ Vwọrẹ uyota, akpọ ọkpokpọ na je rhe-e. Ẹkẹvuọvo, jokaphiyọ erọnvwọn evo re herọ ra mrẹ enẹna​—isio na, irhe, eranvwe, kugbe ihworakpọ kerẹ avwanre na. Aphro herọ-ọ nẹ jovwo, erọnvwọn nana herọ-ọ, ẹkẹvuọvo ihwo eje rhe riẹn nẹ erọnvwọn nana herọ re, kidie Jihova yen ma ayen. (Jẹ 1:​1, 26, 27) Ọghẹnẹ avwanre ji ve nẹ ọyen cha vwẹ akpọ ọkpokpọ rhe. O ji che ruẹ obo ro veri na gba. Vwẹ akpọ ọkpokpọ na, ihwo cha dia bẹdẹ ji vwo uvi omakpokpọ. O mu avwanre ẹro nẹ, akpọ ọkpokpọ na cha rhe vwẹ ọke rẹ Ọghẹnẹ rhuẹrẹphiyọ.​—Aiz 65:17; Ẹvw 21:​3, 4.

19. Mavọ wo se vwo ru esegbuyota wẹn ganphiyọ?

¹⁹ Asaọkiephana, reyọ uphẹn ru wo vwori eje vwo ru esegbuyota wẹn ganphiyọ. Vwẹ ọkieje vwo dje ọdavwaro phia kpahen ọtanhirhe na. Roro kpahen ẹgba ri Jihova. Ru erọnvwọn re sa nẹrhẹ oyerinkugbe wẹn vẹ Jihova ganphiyọ. Wo de ru ọtiọyen ku wọ sa dia usun rẹ “otu re wan oma rẹ esegbuyota kugbe erhiori reuku rẹ ive na.”​—Hib 6:​11, 12; Ro 5:5.