AMALEHE VA PULA
O Nõla Ndati Omunu Umue Oco a Linge Ongangu Yiwa Kokuove?
“Eci nda kuatale ovitangi kosikola, nda enda oku sokolola komunu umue okuti, wa liyakelevo lovitangi ndevi viange. Kuenje nda enda oku likolisilako oku setukula ongangu yaye. Omo liaco, ca enda oku leluka vai oku liyaka lovitangi, momo nda kuatele ongangu yiwa yoku setukula.”—Haley.
Oku kuama ongangu yimue yiwa, ci ku kuatisa oku yuvula ovitangi kuenda o tẽlisa ovimãho viove. Elumbu liaco li kasi poku nõla ciwa ongangu o setukula.
Momo lie ci kuetele esilivilo oku nõla lutate?
Nda o ka kuata ovituwa viwa ale sio, ca tamba komanu ove o nõla oco o setukula ongangu yavo.
Embimbiliya li tu vetiya oku setukula omanu vakuangangu yiwa. Olio li popia ndoco: “Osimbu vu mola ovituwa viavo viwa, setukuli ekolelo liavo.”—Va Heveru 13:7.
Onumbi: Omanu ove o nõla oku setukula, va ka ku kuatisa oku kuata ovituwa viwa ale sio. Omo liaco nõla omanu omo liovituwa viwa va kuete, ku ka va nõle omo va kũlĩhĩwa calua ale vu kuete utunga umuamue.
“Nda lilongisila calua kongangu ya manji Adam, ci kaile konjila yaye yoku sokolola, loku kala la vakuavo. Ci komõhisa calua momo, toke cilo njivaluka eci eye a linga kuenda eci a popia. Eye ka ivaluka ndomo ca ñuatisa.”—Colin.
Omanu ove o nõla oku setukula va ka pongolola onjila yove yoku sokolola kuenda yoku linga ovina.
Embimbiliya li popia ndoco: “Ko ka kembiwi. Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.”—1 Va Korindo 15:33.
Onumbi: Nõla omunu umue omo liovituwa viaye viwa, ku ko nõle omo liemolẽho liaye lioketimba, momo noke o ka sumuisiwa.
“Omo lioku li sokisa lomanu va kemãla, otembo yosi o sima okuti kua posokele kuenda ku silivila. Kuenje vokuenda kuotembo, o ka nyõla emolẽho liove lioketimba.”—Tamara.
Sokolola ndoco: Ohele yipi yi tunda koku setukula omanu vana va kemãla?
Omanu o nõla oco o setukule ongangu yavo, va pondola oku ku tateka ale oku ku kuatisa oku tẽlisa ovimãho viove.
Embimbiliya li popia ndoco: “Omunu endaenda lukualondunge o lingavo ukualondunge.”—Olosapo 13:20.
Onumbi: Nõla omanu va kuete ovituwa ove o yongolavo oku kuata. Nda wa ci linga, o ka tambula olonumbi vi ka ku kuatisa oku tẽlisa ocimãho cove.
“Ku ka popie lika okuti, njongola oku kala umue u kua ku tẽlisa ciwa ovina, pole popia ndoco: ‘Njongola oku kala nda Jane. Eye ka sole oku cilua kuenda o tẽlisa ciwa ovikele viaye.’”—Miriam.
Okuoya: Eci o nõla oku setukula ongangu yiwa, o ka tẽlavo oku tepisa ovituwa o sukila oku kuata.
Oku setukula omanu vakuangangu yiwa, ci pondola oku ku kuatisa oku tẽlisa ovimãho viove!
O nõla ndati ongangu yiwa?
O pondola oku ci linga volonjila vivali.
ocituwa cimue o yongola oku kuata.
omunu o kuete ocituwa caco kuenje, likolisilako oku kuatavo ocituwa caco.
Ulala u sangiwa vocipama eci u pondola oku ku kuatisa oku ci linga.
Ove o pondola oku setukula ongangu ndeci:
Yamalẽhe. “Nda yonguile oku kala ndekamba liange lia velapo. Eye lalimue eteke a popele okuti, ka kuete otembo yoku kuatisa vakuavo. Ame ndukulu waye, pole nda limbuka okuti, ovituwa eye a kuete, ame si vikuete. Eci ci mbetiya oku kuama ongangu yaye.”—Miriam.
Yakulu. Citava okuti o setukula olonjali viove ale manji umue vekongelo. “Olonjali viange vakuangangu yiwa kokuange. Ovo va kuete ovituwa viwa. Ocili okuti, ovo va lueyavo, pole, nda limbuka okuti ovo vakuekolelo. Ndi lavoka okuti omanu va kuata ocisimĩlo cimuamue catiamẽla kokuange, eci ndi pitĩla vutunga wavo.”—Annette.
Omanu va tukuiwa Vembimbiliya. “Nda nõla omanu va litepa vatukuiwa Vembimbiliya oco ndi va setukule. Ndeci: Timoteo, Ruti, Yovi, Petulu kuenda kafeko u Isareli. Omunu lomunu ndo nõla omo liesunga limue. Osimbu ndi lilongisa ulandu womanu vaco, ci ñuatisa oku va kũlĩha ciwa. Ame ndi sole calua oku lilongisa ovolandu a sangiwa velivulu, Setukuli Ekolelo Liavo kuenda onepa ‘Exemplo a seguir,’ yi sangiwa velivulu Os Jovens Perguntam—Respostas Práticas.”—Melinda.
Onumbi: Ko ka sulile lika voku setukula ongangu yomunu umosi. Upostolo Paulu wa sapuila vamanji hati: “Lavululi vana va kasi oku endela vonjila yi likuata longangu tuo sili.”—Va Filipoi 3:17.
Wa ci kũlĩha? Ove o pondola oku kala ukuangangu yiwa kuvakuene. Embimbiliya li popia ndoco: “Lekisa ongangu yiwa ku vakuekolelo koku vangula, kovituwa, kocisola, kekolelo kuenda koku pua etondelo.”—1 Timoteo 4:12.
“Ndaño ove o kasi oku likolisilako oku mioñoloha kovituwa vimue, pole, ove o pondolavo oku kuatisa vakuẽle oku mioñolola ovituwa viavo. Ove kua kũlĩhĩle nda kulivo umue o kasi oku setukulavo ongangu yove. Kua kũlĩhĩle nda eci o popia, ci pondola oku kuatisa omunu umue oku pongolola ovituwa viaye.”—Kiana.