Anga hẽ Olombangi Via Yehova vi Kuete Ovihandeleko Viatiamẽla Koku Namulãla?
Olombangi via Yehova vi tava okuti, Embimbiliya li pondola oku va kuatisa oku nõla olonjila vi sanjuisa Suku kuenda vi va kuatisa. (Isaya 48:17, 18) Etu ka tua sokiyile olonumbi kuenda ovihandeleko Viembimbiliya, pole tu likolisilako oku kuama olonumbi vialio. Tala ndomo vimue pokati kolonumbi kuenda ovihandeleko viaco vitiamisiwila koku namulãla.a
Olohuela ocina cimue ci kala otembo ka yi pui. (Mateo 19:6) Olombangi Via Yehova vi tenda oku namulãla ndenanga limue li tuala kolohuela. Omo liaco, ovo va tenda oku namulãla ndenanga limue li kuete esilivilo lialua.
Omunu o fetika oku namulãla, te lika una o kuete utunga woku kuela. Omunu o sukila oku “pitahãla vumalẽhe”,ale o sukila ou pitahãla vutunga una okuti oloñei vioku lipekela vialua.—1 Va korindo 7:36.
Omunu o namulãla o sukila oku lipongiyila oku kuela. Omanu vamue va pondola oku molẽha okuti, va lipongiyila oku kuela onjanja yavali ndomo ci likuata locihandeleko cofeka, pole, ka ci li kuata locisimĩlo ca Suku. Embimbiliya li lekisa okuti, uvasi owo lika wecelela omunu oku linyãla.—Mateo 19:9.
Embimbiiya li lekisa okuti Ukristão wosi o yongola oku kuela o sukila oku nõla umue okuti va kuetavo limuamue. (1 Va Korindo 7:39) Olombangi Via Yehova vi tava okuti, ocihandeleko eci ka ci tiamisiwila komunu una okuti wa sumbila lika alongiso etu, pole, una okuti, wa kapako ovihandeleko viaco komuenyo waye kuenda Ombangi yimue ya Yehova ya papatisiwa. (2 Va Korindo 6:14) Tunde kosimbu Suku wa handeleka afendeli vaye oco va likuele lika lomanu vakuekolelo limuamue. (Efetikilo 24:3; Malakiya 2:11) Ocihandeleko eci ca sunguluka, ndomo ca limbukiwa lavakuakulinga akonomuiso koloneke vilo.b
Omãla va sukila oku pokola kolonjali viavo. (Olosapo 1:8; Va Kolosai 3:20) Catiamẽla ku vana okuti handi va kasi lolonjali viavo, vocihandeleko eci mua kongela oku pokola kolonjila vi nõliwa lolonjali viavo catiamẽla koku namulãla. Ndeci, utunga citava okuti omõla o fetika oku namulãla kuenda ovopange va ecelela okuti a lingiwa vokuenda kuotembo yoku namulãla.
Olombangi via Yehova vi kuete elianjo lioku nõla nda vi fetika oku namulãla kuenda omunu va namulãla laye, poku kuama olonumbi Viembimbiliya. Eci ci likuata lonumbi yokuti: “Omunu lomunu o kambata ocitele caye muẽle.” (Va Galatia 6:5, etosi) Ndaño ndoco, vamanji vamue, osimbu ka va fetikile oku namulãla, va pinga ekuatiso kakamba vana va loñoloha okuti Olombangivo Via Yehova.—Olosapo 1:5.
Ovilinga vialua okuti vamue va vi tenda okuti via sunguluka osimbu va namulãla, akandu anene. Ndeci, Embimbiliya li popia okuti tu sukila oku yuvula evĩho liukahonga. Ka mua kongelele lika oku lipekela, pole, mua kongelavo ovilinga vĩvi pokati komanu kavakuelele. Ndeci, oku sisita ovimatamata viuyali viomunu ukuavo, oku iñisa ocimatamata cuyali ketundisilo liomunu ukuavo kuenda oku tukusa kocimatamata cuyali. (1 Va Korindo 6:9-11) Omanu vana va kasi oku namulãla okuti, va likuata kuata lonjila yimue yi va kokela oloñei vioku lipekela, va linga ocina cimue “cĩvi” okuti, ci sumuisa Suku. (Va Galatia 5:19-21) Embimbiliya li pisavo olombangulo vi “kutisa osõi” via tiamẽla koku lipekela.—Va Kolosai 3:8.
Utima wetu wa piãla kelimbi. (Yeremiya 17:9) Owo u pondola oku tu vetiya oku linga ovina tua kũlĩha okuti ka via sungulukile. Vamue osimbu va kasi oku namulãla, oco va yuvule okuti utima wavo u va yapuisa, va yuvula oku kala likawavo. Ovo va nõlapo oku kala ocipepi lomanu vana okuti vakuavituwa viwa. (Olosapo 28:26) Ukristão umue okuti ka kuelele pole o yongola oku kuela, o limbuka ovitangi vi pondola oku iyilila koku namulãla pocakati co Internet, ca piãla enene oku linga ukamba kuenda oku sola omunu umue eye ka kũlĩhĩle ciwa.—Osamo 26:4.
a Kovitumãlo vimue oku namulãla kua siata, pole, kovitumãlo vikuavo sio. Embimbiliya ka li lombolola okuti ci sukila oku namulãla. Kuenda ka li lekisa okuti namulãla, oyo lika onjila yoku lipongiyila oku kuela.
b Ndeci, ocipama cimue corevista losapi, Marriage & Family Review, ya lombolola okuti “akonomuiso atatu a lingiwa a tiamẽla kolohuela vi kasi otembo yalua, a lekisa okuti oku kuata ekolelo kuenda oku kuama olonumbi vimuamue vietavo, oyo ono yi kuatisa olohuela oku kala otembo yalua (25-50+ kanyamo).”—Elivulu 38, etendelo 1, kemẽla 88 (2005).